Tri godine za dionicu Čevo - Nikšić

Izgradnja magistrale duge 22 kilometra od Čeva do Nikšića trajaće tri godine, radiće se fazno kako se bude obezbjeđivao novac, a početak radova će se znati tek nakon izbora izvođača. Ova dionica je planirana na potezu od Čeva do nikšićkog mjesta Paprati, a na magistralu Danilovgrad - Nikšić će se kačiti blizu Bogetića.

To, između ostalog, piše u dokumentaciji koju je Uprava za saobraćaj predala Agenciji za zaštitu životne sredine, kako bi se utvrdilo da li im je za ovaj projekat potreban Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Ova magistrala je planirana kao nastavak puta Cetinje - Čevo koji je svečano otvoren sredinom juna, s tim da se tih 23 kilometra gradilo pet godina a koštali su više od 33,04 miliona eura. Očekuje se da će izgradnja cijele dionice Cetinje - Nikšić koštati oko 80 miliona eura, a gradi se sa ciljem rasterećenja saobraćaja duž primorja i ka Podgorici.

U dokumentu se ističe da magistrala počinje na više od 800 metara nadmorske visine (m.n.m.) na Čevu i visinski prelazi hiljadu na mjestu Vranačke ljuti, ide iznad Javorovog dola i završava na oko 500 m.n.m. u Papratima. Trasa prolazi kroz katastarske parcele Čevo, Ubli, Lastva, Ćurćići, Milojevići, Drenovštica, Bogetići i Stubica.

“Planirana trasa magistralnog puta Čevo-Nikšić ne prolazi kroz zaštićena i klasifikovana područja (strogi rezervat prirode, nacionalni park, posebni rezervat prirode, park prirode, spomenik prirode, predio izuzetnih odlika i predjele i područja od istorijske, kulturne ili arheološke važnosti. Kada je u pitanju vegetacija i flora predmetnog područja, negativan uticaj je najveći na onim djelovima trase na kojima će doći do potpunog uklanjanja vegetacijskog pokrivača. S obzirom na to da nemamo podatke o stanju populacija endemičnih i zaštićenih biljnih taksona, ni precizne lokalitete na predmetnom području, gotovo nemoguće je procijeniti veličinu negativnog uticaja na pojedine endemične i zaštićene biljke”, navodi se u dokumentu.

Ističe se da se očekuje standardno zagađenje koje prati gradilišta, te da je prostor uglavnom nenaseljen, te da za biljke i životinje može doći do gubitka staništa, sječe šuma i skidanja travnatog pokrivača, emisije štetnih materija....

( Mirko Kotlaš )