Zeković: Mladima treba pomoći u razumijevanju genocida i uloge nacionalističkih politika i motiva
"Na Spomeniku posvećenom svim civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine, na Pobrežju, u Podgorici, odao sam počast žrtvama genocida u Srebrenici. Takođe, u crkvi svetog Đorđa u Podgorici prislužio sam svijeću za pokoj duša svih žrtava genocida", istakao je Zeković u saopštenju
Posebno mladima treba pomoći u razumijevanju genocida i uloge nacionalističkih politika i motiva koji su nažalost i danas prisutni, noseći i smrtonosne prijetnje, saopštio je danas Aleksandar Saša Zeković, član Građanske inicijative (GI) "21. maj" i aktivista sjećanja.
"Na Spomeniku posvećenom svim civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine, na Pobrežju, u Podgorici, odao sam počast žrtvama genocida u Srebrenici. Takođe, u crkvi svetog Đorđa u Podgorici prislužio sam svijeću za pokoj duša svih žrtava genocida", istakao je Zeković u saopštenju.
On je dodao da je Dan sjećanja na Srebrenicu ustanovljen u spomen na genocid 1995. godine.
"Prostori bivše Jugoslavije zbog traumatičnih posljedica različitih ideologija i velikonacionalizama prinuđeni su na opsjednutost sjećanjima. Inicijativa da se u Crnoj Gori uspostavi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici upućena je još u junu 2005. tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću. Današnje vlasti i pored napretka u procesu suočavanja s prošlošću još uvijek nijesu uspostavile nacionalni dan sjećanja. Važno je što je zvanična delegacija Vlade Crne Gore, mješovoitog etničkog sastava, prisutna u Memorijalnom centru u Srebrenici. To je snažna poruka za postgenocidne politike i protiv negiranja genocida. Ipak, decenijama ukazujemo da fokus pažnje zvaničnika ne treba biti na komemorativnim aktivnostima van Crne Gore", kazao je Zeković.
On je poručio da je u skladu sa rezolucijama Skupštine Crne Gore i Ujedinjenih nacija, važna mobilizacija memorijalizacije u našem društvu.
"Posebno mladima treba pomoći u razumijevanju genocida i uloge nacionalističkih politika i motiva koji su nažalost i danas prisutni, noseći i smrtonosne prijetnje. Sjećanje na žrtve je prilika da se ukaže na značaj i neophodnost pokajanja. Osuđeni general Vojske Republike Srpske Radislav Krstić javno se pokajao. U priznanju svoje odgovornosti za genocid, general Krstić posebno se obratio mladima sa područja bivše SFRJ pozivajući ih da okruženje u kojem žive učine boljim", rekao je Zeković.
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će biti obilježena 30. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su srpske snage u Bosni i Hercegovini počinile u julu 1995. godine.
U Potočarima će danas biti sahranjeni posmrtni ostaci još sedam srebreničkih žrtava, koji su pronađeni na različitim lokacijama. Najmlađe žrtve koje će biti sahranjene su dva mladića koji su imali 19 godina.
Lideri brojnih zemalja najavili su da će danas biti u Potočarima, a sarajevski mediji navode da bi komemoraciji moglo da prisustvuje 150.000 ljudi.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju prošle godine rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, i kojom se osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Nakon ulaska u Srebrenicu, tada zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija, snage predvođene komandantom Vojske Republike Srpske Ratkom Mladićem ubile su u julu 1995. više od 8.000 ljudi, mahom muškaraca i dječaka.
Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, u i oko Srebrenice ubijene su najmanje 8.372 osobe, među kojima je bilo i žena, djevojčica i starijih.
Srebrenički genocid je pravno potvrđen presudama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Haškog tribunala) i Suda Bosne i Hercegovine.
Za genocid, zločine protiv čovečnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, do sada su osuđene 54 osobe, na ukupno 781 godinu zatvora.
Na doživotni zatvor je osuđeno pet osoba, među kojima su bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, ratni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić i još tri visokorangirana oficira Vojske Republike Srpske.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. presudio da je Vojska Republike Srpske počinila genocid u Srebrenici. Isti sud je Srbiju proglasio odgovornom za nesprečavanje srebreničkog genocida.
Uprkos sudskim presudama, srpske političke elite u Bosni i Hercegovini i Srbiji do danas nisu pokazale spremnost da se suoče sa prošlošću i da priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid.
Povodom 30. godišnjice genocida, Memorijalni centar Srebrenica - Potočari ukazao je da su u Republici Srpskoj i dalje prisutni institucionalna diskriminacija Bošnjaka, negiranje genocida i glorifikacija ratnih zločinaca.
( Ne.V. )