Traže dan sjećanja za žrtve genocida: Resor Đeke uputiće Vladi inicijativu u vezi sa zločinom u Srebrenici

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava uputiće Vladi inicijativu za donošenje uredbe o proglašenju 11. jula danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

“Vijestima” su to rekli iz resora kojim rukovodi Fatmir Đeka, odgovarajući na pitanje da li će izvršna vlast preduzeti konkretne korake da se 11. jul proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, u skladu s ranije usvojenim i podržanim domaćim i međunarodnim rezolucijama o tom zločinu, kao i zahtjevima dijela crnogorske javnosti.

Parlament je 2021. godine usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kojom je osudio taj zločin i zabranio njegovo negiranje. Članom 5 tog dokumenta predviđeno je da se 11. jul proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) izglasala je krajem maja prošle godine rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Dokument je podržala i Crna Gora, a prihvaćen je i njen amandman kojim se pojašnjava da je “odgovornost za genocid, po međunarodnom pravu, individualizovana i da ne može da se pripiše etničkoj, religijskoj ili nekoj drugoj grupi”.

Iz Ministarstva kažu da je usvajanjem rezolucije i podrškom donošenju one u UN-u, Crna Gora “jasno stala uz principe pravde, ljudskog dostojanstva i kulture sjećanja”.

“Donošenjem uredbe o proglašenju 11. jula danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, naša zemlja preuzeće institucionalnu i moralnu obavezu da čuva istinu. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava će uputiti inicijativu Vladi za donošenje uredbe”, poručili su iz Đekinog resora.

U Potočarima je juče obilježeno 30 godina od kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), od 11. do 19. jula 1995. sistematski ubili preko osam hiljada nenaoružanih Bošnjaka starosti od 14 do 70 godina. Ubijeno je i preko šest stotina djece, a najmlađa žrtva je beba, rođena 13. jula 1995, ekshumirana iz masovne grobnice kod Srebrenice 2012.

Iz Đekinog resora navode da obilježavanje tridesetogodišnjice od genocida nije samo čin prisjećanja, već i poziv na odgovornost.

“Naša moralna dužnost je da nove generacije učimo da se bore protiv svakog oblika ekstremizma, mržnje i netolerancije. Sjećanje na Srebrenicu mora ostati trajno - ne samo zbog žrtava, već i zbog budućnosti u kojoj se takvi zločini više nikad ne smiju ponoviti”, rekli su “Vijestima”.

Iz Skupštine nisu odgovorili listu da li će ta institucija preduzeti konkretne korake da 11. jul postane Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Da se svi bar na dan prisjete razmjera zločina

“U prošlogodišnju rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mathauzenu odmah je uključeno uspostavljanje Dana sjećanja, i on je ove godine i obilježen, dok ni deklaracijom ni rezolucijom koje su do sada usvojene u crnogorskom parlamentu o genocidu u Srebrenici - to nije učinjeno”, kazala je “Vijestima” izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević.

Ona je navela da je neophodno da se bar na jedan dan u godini svi u državi, i to zvanično, dobro prisjete razmjera zločina genocida u Srebrenici, koji je učinjen u susjedstvu i koji, prema njenim riječima, Srbija i Crna Gora nisu spriječile, iako su to mogle i morale da urade.

“Naravno, pored tog jednog dana, potrebno je da se istorijske činjenice uključe u obrazovanje djece odgovarajućeg uzrasta, da bi se učinilo sve moguće da se iskorijeni svaka netrpeljivost prema ljudima drugačije nacionalne i vjerske pripadnosti, kakva je dovela do tog zločina”, ocjenjuje Gorjanc Prelević.

Sagovornica napominje da Ustav s razlogom zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu, i da to nije samo floskula.

“Istorijski primjeri kakvi su stravični zločini iz mržnje, poput srebreničkog genocida, moraju se koristiti za neprestano opominjanje ljudi da ne nasijedaju na mrzilačku propagandu”, konstatuje Gorjanc Prelević.

Genocid u Srebrenici predstavlja najmasovniji zločin izvršen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Ovaj zločin utvrđen je presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i presudom Međunarodnog suda pravde (MSP). Nacionalni sudovi Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švajcarske i Holandije takođe su utvrdili da su u Srebrenici pripadnici VRS, kao i specijalne jedinice Republike Srbije (“škorpioni”), izvršili genocide i druge ratne zločine.

MKSJ i Međunarodni rezidualni mehanizam osudili su 21 osobu za zločine u Srebrenici, od kojih sedam za zločin genocida na osnovu preko 1.500 svjedočenja i oko 28.000 dokaznih predmeta. U BiH je za ista djela pravosnažno osuđena 31 osoba, od čega 14 za genocid, u Srbiji njih pet, a u Hrvatskoj dvije.

Uzaludni apeli

HRA, Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje - ANIMA ponovo su, prije nekoliko dana, tražili od Vlade i Skupštine da utvrde dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Isti apel u četvrtak je uputilo preko 100 nevladinih organizacija (NVO), Bošnjačko vijeće i građanski aktivisti, poručujući da odaju počast žrtvama, da izražavaju solidarnost s preživjelima i njihovim porodicama, te da iskazuju protest zbog propusta crnogorskih vlasti da proglase dan sjećanja uprkos prošlogodišnjoj rezoluciji Generalne skupštine UN-a.

Podsjetili su da je prije tačno godinu 76 crnogorskih NVO zahtijevalo da Crna Gora proglasi dan sjećanja i obezbijedi njegovo zvanično obilježavanje.

“Međutim, Vlada premijera Milojka Spajića i Skupština kojom predsjedava Andrija Mandić ništa nisu učinili da se to i sprovede. Što je još gore, nije nam poznato da su ijedan član ili članica Vlade ili poslanik ili poslanica Skupštine i podnijeli takvu inicijativu”, navodi se u dopisu.

Stručnjak u oblasti krivičnog prava i tranzicijske pravde iz Bosne i Hercegovine Goran Šimić, kazao je “Vijestima” da treba uspostaviti dan sjećanja ne samo za žrtve genocida u Srebrenici, nego za sve žrtve ratnih zločina u BIH.

“Kad pogledate broj žrtava, u BIH je ubijeno više od sto hiljada ljudi - osim onih koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici - pa prema tome smatram da bi trebalo obilježavati dan sjećanja i na njih i na sve žrtve. U konačnom, mislim da bi trebalo uspostavljati i nacionalne dane sjećanja za sve žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji, kojih ima jako puno”, ocijenio je on.

Nekultura sjećanja

Šimić je naveo da tome treba pristupati sistemski, jer je, kažem, ono što sad postoji “nekultura sjećanja, ili u najboljem slučaju, kultura selektivnog sjećanja u kojem sve strane koje su učestvovale u sukobima zapravo pod kulturom sjećanja, odnosno, selektivnog sjećanja podrazumijevaju sjećanje na vlastite žrtve, ali vrlo lako prećutkuju i zaboravljaju žrtve koje su i same stvorile”.

“Kad pogledamo presude za ratne zločine u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a posebno u BIH, gdje imamo više od 1.200 osoba kojima je presuđeno za ratne zločine, možemo vidjeti da su sve strane koje su učestvovale u sukobima bile i žrtve i počinitelji ratnih zločina - možda ne u istoj mjeri, u istom obliku, ali svejedno, jesu”, kazao je Šimić.

Sagovornik je rekao da bi gest uspostavljanja dana sjećanja, u idealnim uslovima mogao doprinijeti pomirenju, ali “da u zemljama bivše Jugoslavije - konkretno u BIH, ljudi ne žele da se pomire”.

“Te prema tome ništa ne može doprinijeti tom pomirenju, jer ljudi u BIH žele da budu nepomireni. Ne žele da preduzmu teške i odlučujuće korake kako bi se uspostavila istina, pravda i, u konačnom, stvorili uslovi za nekakvo pomirenje u BIH”, ocijenio je Šimić dodajući da sve aktivnosti koje se preduzimaju zapravo predstavljaju produbljavanje sukoba koji su postojali u ratu i koji nisu prestali.

“Nego je 1995. samo prestao oružani sukob, a rat i sukob se nastavljaju i dalje nesmanjenom žestinom, možda čak i žešće nego u vrijeme rata. Sada - nekim različitim sredstvima, različitim spomenicima, kulturama sjećanja, koncertima, filmovima, kojekakvim kvazinaučnim komisijama i različitim sredstvima, a zapravo stvarne želje za pomirenjem i preovladavanjem onoga što se dogodilo u prošlosti ne možemo vidjeti, ni izbliza”, konstatovao je on.

Iz većine ključnih partija vlasti i opozicije nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li podržavaju predlog da se utvrdi dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Jedino je iz opozicionih Socijaldemokrata (SD) potvrđeno da podržavaju takvu ideju.

Odgovarajući na pitanje očekuje li da stranke dignu ruku za takav predlog, Gorjanc Prelević odgovara da bi partije morale to da urade ako im je stalo do Crne Gore kao stvarno demokratske države.

“Dovoljno je loše što se nijedna nije blagovremeno sjetila da predloži proglašenje zvaničnog dana sjećanja, koji bi pratila blagovremena priprema programa obilježavanja”, kazala je ona.

Govoreći o obilježavanju tog datuma, ona je navela da je državna delegacija otišla u Potočare, kao i ranije, a da je u Crnoj Gori, na Pobrežju (u Podgorici), nevladin sektor obilježio dan sjećanja, takođe kao i ranije.

“Ništa se nije promijenilo. Došlo je do stagnacije u suočavanju s najtežim zločinom na ovim prostorima od Drugog svjetskog rata i to sad kad je neophodno da Crna Gora dokaže demokratski kapacitet za članstvo u Evropskoj uniji (EU).”

Podsjetila je da je Evropski parlament još 2009. pozvao na uspostavljanje dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

“Proglašenje dana sjećanja privuklo bi pažnju EU i zaslužilo pozitivnu ocjenu...”, zaključila je ona.

Ibrahimović: Zaborav nije opcija

Obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici juče su u Potočarima prisustvovali predsjednik države Jakov Milatović i delegacija Vlade, koju je predvodio šef diplomatije Ervin Ibrahimović.

“Naša je ljudska i civilizacijska obaveza da neumorno i jasno ponavljamo istinu - u Srebrenici se dogodio genocid. Zaborav nije opcija, jer ako se ne budemo sjećali, ako ne budemo opominjali i ako ne budemo upozoravali, zlo će opet trijumfovati nad dobrom, nad razumom i nad ljudskošću, jer zlo ima jednu vrlo specifičnu osobinu - nikad ne propušta šansu da trijumfuje”, poručio je Ibrahimović.

Iz kabineta šefa države saopštili su da odavanje počasti u Memorijalnom centru Potočari, kom je prisustvovao Milatović, nije samo čin sjećanja, “već moralna obaveza, ljudski i civilizacijski zavjet da se zločin takvih razmjera nikada, nigdje i nikome više ne ponovi”.

“Obaveza svakog demokratskog društva i svakog čovjeka jeste da čuva sjećanje na Srebrenicu, ne kao teret, već kao obavezu, da se nikad ne zaboravi, da se nikad ne ponovi”, poručio je Milatović, a saopštio njegov kabinet.

( Željka Vučinić )