„Nestvarni grad“: Šetnja kroz Budvu koja liječi sjećanje
Intimna pozorišna vožnja kroz srca i uske uličice Starog grada, gdje truba odzvanja prošlim životima, sardele mirišu na djetinjstvo, a svaka stopa vodi dublje - u dušu Budve
Predstava “Nestvarni grad”, zamišljena kao vođena šetnja kroz budvanski Stari grad, izvedena je sinoć u okviru dramskog programa XXXIX festivala Grad teatar.
Nakon vrlo uspješne premijere i desetak izvođenja na prošlogodišnjem festivalu, interesovanje publike ni ove godine ne jenjava. Ova jedinstvena kombinacija teatra, istorije i savremene tehnologije pruža nezaboravno iskustvo koje snažno povezuje publiku s prostorom i prošlošću Budve. Poseban doprinos toj povezanosti dala su usmena svjedočanstva Budvana Slobodana Boba Mitrovića, Zlatka Radovića, Jerolima Dragičevića, Ljerke Dragičević, Dragana Stefana i Marije Pjerotić, koja su dodatno obogatila naraciju i kod učesnika probudila najljepše emocije.
Publika, opremljena slušalicama i bez mobilnih telefona, kretala se kroz najznačajnije lokalitete budvanskog Starog grada, od Citadele, preko bedema, Trga palmi i Trga ispred kuće Čekrdekovića, pa sve do Trga pjesnika i plaže Brijeg od Budve, gdje je šetnja doživjela svoju emotivnu i nostalgičnu završnicu. Tokom šetnje, naratorka Marija Liješević podsticala je učesnike na interakciju s okruženjem i turistima, potragu za simbolima i rekvizitama, ali i na samopreispitivanje. Jedan od najzapaženijih trenutaka bio je predah u starogradskom restoranu, gdje su posluženi tradicionalni budvanski specijaliteti i gdje su učesnici imali priliku da podijele utiske, razmijene iskustva i otkriju manje poznate detalje iz prošlosti Budve. Muzika je, takođe, igrala značajnu ulogu u kreiranju atmosfere, a najemotivniji trenutak večeri bio je zvuk trube dok su učesnici stajali na Trgu palmi ispod prozora Nikole Mima Mitrovića, čuvenog budvanskog džez muzičara.
Autorski tim predvođen Vukom Ršumovićem čine i asistentkinja reditelja Ana Tomović, dizajner zvuka Jakov Munižaba i autorka vizuelnog dizajna Andreja Hamović.
Autentičnosti i emotivnom naboj u velikoj mjeri su doprinijele i djevojčice Ana Pavlović i Sunčica Babić. Publika koja je sinoć prisustvovala predstavi bila je vidno oduševljena.
Svoje utiske podijelili su i pojedini učesnici, među njima i Darka Kostić. “Ja sam došla da živim u Budvu prije pet godina i meni je ovaj večerašnji momenat apsolutno promijenio utisak o samom gradu. Ja ću se definitivno vratiti ovoj predstavi. Odlazim poprilično emotivna. Dolazim u augustu sa sinom i mislim da ovo zaista treba prenijeti i na mlađe generacije. Hvala vam na ovom divnom momentu. I vraćam se sa njim da uživam u sardelama definitivno. Pozdrav za konobu.”
Svoje impresije podijelio je i Mitar Đurašković. “‘Nestvarni grad’ nije predstava već posebno sjećanje na Budvu koje više nema. Ali imamo to sjećanje, tako da je to vječno i mislim da stvarno svako ko voli Budvu bi trebalo da prođe kroz Budvu na ovaj način sa autentičnim sjećanjem i sa nečim što će se stvarno za vječnost sačuvati.”
Aleksandra Maslovar, menadžerka za programske politike i planiranje u JU Grad teatar, osvrnula se na izvođenje i logistiku predstave: “Imali smo sjajnu grupu večeras. Naredna izvođenja u julskom ciklusu nas očekuju 16., 17. i 18. jula, a potom ćemo imati još četiri izvođenja u toku avgusta. Vlada veliko interesovanje za ovu predstavu. Večeras smo nekako, čini mi se, proširili granicu onog maksimuma od dvanaest ljudi jer ih je bilo četrnaest i iskreno da vam kažem, mislim da smo ipak trebali da ostanemo na onom broju od dvanaest, upravo zbog velike gužve u gradu i zato što je dosta teže držati grupu na okupu i organizovati predstavu.”
Bez obzira na okolnosti, publika nije osjetila poteškoće, već je, kako dodaje Maslovar, u potpunosti uživala.
“Predstava je premijerno izvedena prošle godine na XXXVIII festivalu, imali smo izvođenja u dva ciklusa tokom jula i avgusta, a organizovali smo i u septembru nekoliko izvođenja za sve ljude koji su tokom festivala ostali uskraćeni. Za sada je interesovanje veliko i ove godine i iskreno se nadamo da će ovaj projekat da se održi i da ćemo ga i dalje uspješno izvoditi.”
( Vuk Lajović )