“Humanitarni grad” ili novi logor?
Dok izraelska vlada planira preseljenje stotina hiljada Palestinaca, kritičari upozoravaju da je riječ o prikrivenom etničkom čišćenju
Izraelski plan o preseljenju stotina hiljada već raseljenih Palestinaca u takozvani “humanitarni grad” u Gazi izazvao je sukob između političara i vojnog establišmenta, ali zvaničnici priznaju da konkretan plan još nije izrađen.
Iako još ne postoji jasan nacrt, kritičari iz redova opozicije već su osudili predlog, a neki su predloženu lokaciju uporedili s “koncentracionim logorom”, upozoravajući da bi takav potez mogao dovesti do etničkog čišćenja u obalskoj enklavi koju je 21 mjesec sukoba već razorio.
Vlada premijera Benjamina Netanjahua brani projekat tvrdeći da bi on civilima pružio sigurno utočište, a istovremeno dodatno oslabio kontrolu koju militanti Hamasa imaju nad Gazom. Ipak, i dalje ostaje nejasno da li je riječ o konkretnoj vladinoj politici, piše Rojters.
Ideju je početkom mjeseca iznio ministar odbrane Izrael Kac, a Netanjahu je u nedjelju uveče sazvao sastanak ministara i vojnih zvaničnika kako bi o njoj razgovarali.
Rojters navodi da je vojska dobila zadatak da pripremi detaljan predlog, ali ga je Netanjahu, prema riječima dvojice izraelskih zvaničnika prisutnih na sastanku, odbacio kao previše skup i komplikovan, te naložio da se izradi rješenje koje će biti jeftinije i brže za sprovođenje.
Izvor iz izraelske vojske izjavio je da je riječ o složenoj inicijativi koja zahtijeva razrađenu logistiku za infrastrukturu kao što su kanalizacija, sanitarni čvorovi, medicinske usluge, snabdijevanje vodom i hranom.
Planiranje je, prema istom izvoru, još u vrlo ranoj fazi, a cilj je da se pomogne Palestincima koji ne žele da žive pod vlašću Hamasa.
Hamas nije odgovorio na zahtjev agencije Rojters za komentar.
Neki komentatori sugerišu da je pravi cilj predstavljanja ovog plana zapravo da se poveća pritisak na Hamas tokom pregovora o prekidu vatre, ali i da se umire desničari u vladi koji se protive bilo kakvom primirju.
Kabinet premijera Netanjahua, kao ni izraelska vojska, nisu odgovorili na zahtjev Rojtersa za komentar.
Kac je iznio plan 7. jula tokom brifinga sa izraelskim vojnim dopisnicima. On je uslijedio nakon predloga američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je Netanjahu javno podržao, iako je naišao na brojne kritike u inostranstvu, da se stanovnici Gaze presele u treće zemlje dok se razrušena enklava obnavlja.
Gotovo cjelokupno stanovništvo Gaze, koje broji više od dva miliona ljudi, već je raseljeno tokom sukoba koji je izbio u oktobru 2023.
Kac je prošle sedmice izjavio da bi oko 600.000 ljudi bilo premješteno u novi kamp, koji bi bio izgrađen na jugu Gaze, uz granicu s Egiptom, u oblasti nad kojom su izraelske snage preuzele kontrolu i koja je, poput većeg dijela Gaze, sada u ruševinama.
Nova zona, u Rafi, bila bi potpuno očišćena od prisustva Hamasa i njome bi upravljale međunarodne, a ne izraelske snage, izjavio je Kac na brifingu 7. jula, prema navodima izraelskog javnog servisa Kan i vojnih dopisnika radio stanice Army Radio.
Takođ je, kako je citirano, rekao kako ljudi koji odluče da se presele u tu zonu neće moći da je napuste.
Kacov portparol je odbio da komentariše ove navode.
Zev Elkin, izraelski ministar koji je član Netanjahuovog bezbjednosnog kabineta, rekao je za Kan da je cilj plana da oslabi moć Hamasa u Gazi.
“Što više odvojite Hamas od stanovništva, to će Hamas više gubiti. Dokle god Hamas kontroliše hranu, vodu i novac, moći će da nastavi da regrutuje militante”, rekao je Elkin.
Na pitanje o zabrinutostima da bi preseljenja mogla biti prinudna i da li je nova zona zamišljena kao tranzitni kamp s krajnjim ciljem protjerivanja Palestinaca iz Gaze, vojni zvaničnik je za Rojters rekao: “To nije naša politika.”
Na upit o ovom planu, portparol Ujedinjenih nacija Stefan Dužarik je izjavio: “Kao što smo više puta naglasili, čvrsto se protivimo bilo kakvom planu koji podrazumijeva prinudno raseljavanje civila u Gazi ili ih primorava da donose nemoguće odluke”.
“Uglavnom propaganda”
Nakon Kacovog brifinga, izraelski mediji su preplavljeni curenjima informacija.
Ljevičarski list “Haarec” je 9. jula, pozivajući se na visoke vojne zvaničnike, objavio da je plan naišao na otpor unutar vojske zbog pravnih i logističkih izazova.
Izraelska televizija N12 News u nedjelju je objavila da se vojska protivi planu jer bi mogao da ugrozi pregovore o prekidu vatre u Dohi, dok je portal Ynet prenio izjave zvaničnika prema kojima bi realizacija projekta koštala između 10 i 15 milijardi šekela (od 3 do 4,5 milijardi dolara).
Ovaj izvještaj je izazvao osudu ministra finansija Bezalela Smotriča koji je rekao da neki pripadnici bezbjednosnog establišmenta pokušavaju da sabotiraju plan prikazujući prenaduvane budžete.
“Priprema zaštićene zone za stanovništvo”, saopštili su iz Smotričevog kabineta, “jednostavna je logistička operacija koja košta svega nekoliko stotina miliona, iznos koji je Ministarstvo finansija spremno da obezbijedi.”
Nakon nedjeljnih razgovora, tvrdokorni ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben-Gvir odbacio je kontroverzu kao dimnu zavjesu čiji je cilj da skrene pažnju sa ustupaka koje bi Izrael mogao biti spreman da napravi u pregovorima o prekidu vatre s Hamasom.
Hoće li stanovnicima tog grada biti dozvoljeno da ga napuste? Ako neće, kako će im to biti onemogućeno? Da li će biti opasan ogradom? Običnom ili električnom? Koliko će ga vojnika čuvati? Šta će ti vojnici učiniti kada djeca požele da izađu iz grada, upitao je opozicioni lider Jair Lapid
Ben-Gvir, poput Smotriča, zagovara nastavak rata, iseljavanje Palestinaca iz Gaze i obnovu jevrejskih naselja koja su tamo demontirana prije dvije decenije.
“Rasprava o uspostavljanju humanitarnog grada uglavnom je propagandna predstava kojom se prikriva sporazum koji se priprema”, napisao je Ben-Gvir na mreži Iks. Dodao je da je nemoguće izgraditi takav grad tokom predložene 60-dnevne obustave vatre.
Lider opozicije Jair Lapid izjavio je u ponedjeljak da je plan opasan i da se nikada neće realizovati.
“Hoće li stanovnicima tog grada biti dozvoljeno da ga napuste? Ako neće, kako će im to biti onemogućeno? Da li će biti opasan ogradom? Običnom ili električnom? Koliko će ga vojnika čuvati? Šta će ti vojnici učiniti kada djeca požele da izađu iz grada?”, upitao je Lapid u izraelskom parlamentu.
( A.Š. )