Rojters: Uđite u zonu smrti - ukrajinski front prepun dronova usporava rusko napredovanje
Dronovi su demoni — barem za one u "zoni ubijanja" duž 1.000 kilometara linije kontakta
Dronovi, dronovi, dronovi. Samo dronovi. Mnogo dronova.
Umorni komandir ukrajinskog voda govori o promijenjenoj prirodi modernog ratovanja dok ga evakuišu sa prve linije zbog povrede, piše agencija Rojters u tekstu "Uđite u zonu smrti: Ukrajinski front prepun dronova usporava rusko napredovanje".
Kamikaze dronovi. Izviđački dronovi. Bombarderski dronovi. Dronovi koji uništavaju druge dronove.
Ove letjelice preplavljuju nebo u ogromnom broju. Jeftine su, smrtonosne i među glavnim su razlozima zbog kojih Ukrajina vjeruje da može da se odupre napredovanju ruskih snaga ove godine, pa čak i poslije nje, prema riječima desetine ukrajinskih komandanata, zvaničnika i proizvođača oružja uključenih u odbranu Kijeva.
Ukrajinski vojnici nazivaju koridor prekriven dronovima — oko 10 kilometara s obje strane linije fronta — "zonama ubijanja" jer bespilotne letjelice na daljinsko upravljanje (UAV), koje koriste obje strane, brzo mogu uočiti i neutralisati ciljeve.
Prema riječima dvojice ukrajinskih komandira na terenu, rat se razvio u najintenzivniji sukob po pitanju upotrebe dronova koji je ikada viđen, što je oslabilo sposobnost Rusije da iskoristi svoje tradicionalne prednosti u brojnosti vojske, artiljeriji i tenkovima.
Bilo koje veće vozilo u blizini fronta sada je laka meta, što znači da ruske snage više ne mogu izvoditi brza napredovanja kao 2022. godine, koristeći kolone oklopnih vozila, rekli su komandanti i osnivač sistema OCHI, koji centralizuje video-prenose sa preko 15.000 ukrajinskih vojnih dron-jedinica na liniji fronta.
"Neprijatelj vas vidi potpuno. Nije važno gdje idete ili čime upravljate", dodaje Oleksandr Dmitrijev iz OCHI-ja.
Zbog toga su ruske snage promijenile taktiku, rekli su komandiri: sada obično napadaju u malim grupama od pet-šest ljudi — pješke, na motorima ili kvadovima — kako bi navukli ukrajinsku vatru, otkrili njihove položaje i potom ih napali dronovima.
Ministarstvo odbrane Rusije nije odgovorilo na zahtjev za komentar. navodi Rojters.
I pored taktičkih promjena, ruske snage i dalje imaju inicijativu i polako ali sigurno napreduju na istoku i sjeveru Ukrajine. Rusija je takođe sustigla Ukrajinu po pitanju UAV tehnologije nakon zaostatka na početku rata, prema mišljenju vojnih analitičara, i sada takođe proizvodi milione dronova godišnje.
U međuvremenu, evropski lideri pokušavaju da shvate najavu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa od ove sedmice da će SAD obezbijediti oružje Ukrajini preko NATO-a, dok će Evropa snositi troškove. Detalji su i dalje nejasni — koji tipovi oružja će biti poslati, u kojim količinama i kako brzo, te kako će tačno biti plaćeni, izjavili su američki i evropski zvaničnici.
Bijela kuća nije odgovorila na pitanja o planu isporuke. Portparolka Ana Keli je rekla da rat predugo traje i da Tramp želi da zaustavi krvoproliće, pa zato prodaje američko oružje NATO-u za Ukrajinu i prijeti ozbiljnim sankcijama Rusiji.
Ljudi intervjuisani za ovaj članak, koji su govorili prije Trampove najave, smatraju da Ukrajina može da nastavi borbu čak i bez američke pomoći, iako nisu naveli precizne vremenske rokove.
Mnogi su naveli primat dronova kao faktor koji je do određene mjere izjednačio snage i učinio Ukrajinu samostalnijom, uz sve veću vojnu pomoć evropskih saveznika.
"Možemo izdržati mjesecima. Da se to dogodilo 2023. ili 2024, bilo bi daleko gore — govorili bismo o danima ili nedeljama", rekao je Oleksandr Kamišin, savjetnik predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog za oružje i strategiju, na pitanje šta bi se desilo ako SAD obustave isporuku oružja.
Poljski vojni analitičar Konrad Mužika, koji je više puta posjetio front, rekao je da je glavni cilj Ukrajine iscrpljivanje ruskih napada, jer Kijev trenutno nema kapacitet za ofanzivu.
Prema njegovim riječima, Ukrajina bi teško izdržala dugotrajni rat iscrpljivanja zbog manjka ljudstva i ruskih nadmoćnijih resursa. Iako su dronovi promijenili ratnu sliku, upozorio je da ne treba precjenjivati njihovu moć da nadoknade nedostatak artiljerije i minobacača.
"Da biste izazvali istu štetu kao artiljerijska granata, morate ispaliti desetine dronova. Dronovi mogu popuniti praznine i dati vam prostora za disanje, ali nisu zamjena za artiljeriju", dodao je.
Uništenje dolazi s neba
Dronovi su demoni — barem za one u "zoni ubijanja" duž 1.000 kilometara linije kontakta.
Izviđački dronovi s obje strane, koji liče na manje avione od plastike ili stiropora i opremljeni su sofisticiranim kamerama, mogu uočiti neprijatelje kilometrima daleko. Lebde iznad fronta i uživo prenose slike.
Oni identifikuju mete za bombarderske flote dronova — često heksakoptere veličine stočića za kafu koji mogu bacati precizne granate sa 3D štampanim repnim stabilizatorima — kao i kamikaza dronove, neki sa RPG bojevim glavama koji probijaju oklop, i koje se zalijeću direktno u vojnike, tenkove i oružane sisteme.
Komandir voda koji je evakuisan sa fronta, 35-godišnji Ivan sa pozivnim znakom "Atom", rekao je da vojnici s obje strane sada UAV smatraju najvećom prijetnjom po život — umjesto granata, mina i neprijateljskih vojnika koji su bili glavne opasnosti ranije u ratu.
Medicinska radnica sa njim u autobusu, 34-godišnja Olga Kozum, potvrdila je: većina rana koje ona i kolege liječe uzrokovana je dronovima.
Prema internim ukrajinskim procjenama koje je vidio Rojters, dronovi su 2024. godine odgovorni za 69% napada na rusku pješadiju i 75% napada na vozila i opremu. Artiljerija je odgovorna za oko 18% napada na vojnike i 15% na tehniku, dok je minobacačka vatra učestvovala još rjeđe.
Trka u proizvodnji UAV tokom rata dovela je do mnogih inovacija; obje strane koriste dronove kratkog dometa sa optičkim vlaknima koje nije moguće elektronski ometati, kao i "presretače" koji love i uništavaju izviđačke i borbene dronove.
Planirana proizvodnja u Ukrajini za ovu godinu iznosi 30.000 dronova dugog dometa, osmišljenih da napadaju ciljeve duboko u Rusiji, poput skladišta oružja i energetskih postrojenja, prema riječima Vadima Suharevskog, komandanta ukrajinskih dron-snaga do juna ove godine.
Prosječna cijena drona za udare dugog dometa kreće se između 50.000 i 300.000 dolara — oko 10 puta manje od projektila sličnog dometa, iako dronovi nose manje bojeve glave, rekao je Suharevski u intervjuu.
"To je naš asimetrični odgovor", rekao je, dodajući da je Ukrajina počela da razvija te dronove "upravo zato što nam fale rakete".
Kamišin, savjetnik predsjednika Zelenskog, dodaje: "Ne možete pobijediti veliki rat ako se samo branite." Udari dronovima dugog dometa su "jedna od glavnih karata koju Ukrajina trenutno ima protiv Rusije".
Traži se: Američki "Patriot" i obavještajni podaci
Ukrajinska vojna industrija se ubrzano širi i sada obezbjeđuje oko 40% oružja i opreme, uključujući dronove, prema riječima Zelenskog, koji je ove srijede postavio cilj da se ta cifra poveća na 50% u narednih šest mjeseci.
Kijev pokušava da diversifikuje snabdijevanje, a evropski saveznici isporučuju sve više municije, što potencijalno čini zemlju otpornijom na geopolitičke potrese.
Institut Kjel, njemački ekonomski istraživački centar, procijenio je prošlog mjeseca da je Evropa po prvi put od juna 2022. pretekla SAD po ukupnoj vojnoj pomoći Ukrajini, sa 72 milijarde eura u odnosu na 65 milijardi iz Vašingtona.
Institut je naveo da se tok pomoći Ukrajini značajno promijenio u martu i aprilu, kada nije bilo novih paketa iz SAD, dok su evropske zemlje pojačale podršku.
Iako su SAD i dalje najveći pojedinačni dobavljač artiljerijske municije Ukrajini tokom rata, Evropa proširuje proizvodne kapacitete i nabavlja stotine hiljada granata iz Evrope i inostranstva.
Od oko 420.000 artiljerijskih granata koje je Ukrajina primila od početka godine do sredine maja, samo 160.000 je stiglo iz SAD, prema izvoru iz evropske bezbjednosti koji je tražio anonimnost.
Kamišin je rekao da je Ukrajina sama proizvela oko 2,4 miliona granata u 2024, uglavnom za minobacače kratkog dometa.
Ipak, Ukrajina i dalje u velikoj mjeri zavisi od SAD kada je riječ o sistemima protivvazdušne odbrane (PVO) i razmjeni obavještajnih podataka, kažu vojni analitičari.
Kijevu su posebno potrebni američki "Patriot" PVO sistemi, sposobni da presreću balističke rakete koje Rusija sve češće koristi. Do aprila ove godine, Ukrajina je imala samo sedam potpuno operativnih sistema, što je znatno ispod 25 koliko je Zelenski zatražio, navode analitičari ukrajinskog portala Defence Express.
Napadi dronovima i raketama dugog dometa često zavise od američke satelitske obavještajne podrške. Prema Institutu za bezbjednosne studije EU, evropske države bi teško mogle nadomjestiti obavještajne podatke ako bi SAD prestale da ih dijele.
( Ne.V. )