Biogradska gora između zakona i gradnje: Vlasnici zemljišta u okviru NP sedmicama protestuju

Vlasnici zemljišta u okviru Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora, okupljeni u neformalno udruženje “Pravo na đedovinu i privatnu svojinu”, već sedmicama protestuju, blokirajući jednom sedmično na sat magistralu od Kolašina do Mojkovca. Njihovi zahtjevi odnose se na, kako su objasnili, “pravo da raspolažu svojom imovinom”.

Izostalo je precizno objašnjenje da li je njihovo nezadovoljstvo izazvano još neusvojenom Studijom zaštite tog NP, kojom nijesu mijenjane spoljašnje granice zaštićenog područja, ali je došlo do promjene granica zona zaštite. Vlasnici imanja više puta su tražili da sva privatna imovina bude u okviru III zone zaštite, kako su objasnili, kako bi svi imali “jednak pravni status i ne bi bili diskriminisani”.

Služba zaštite NP tokom minule dvije i po godine evidentirala je 15 slučajeva nelegalne gradnje u okviru tog zaštićenog područja. Kako su “Vijestima” kazali iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom 2023. godine evidentirano je i prijavljeno šest, prošle četiri, a do 9. jula ove godine pet slučajeva nelegalne gradnje. Skoro 80 odsto (4.720 hektara) površine NP je u državnom vlasništvu. U okviru tog zaštićenog područja definisane su tri zone zaštite. U prvoj zoni je predviđena stroga zaštita, gdje gradnja objekata nije dozvoljena. U drugoj zoni ljudske aktivnosti su ograničene i predviđeno je bavljenje tradicionalnom poljoprivredom, stočarstvom, pčelarstvom uz sezonske objekte. Treća zona podržava održivi i seoski turizam uz primjenu svih ekoloških standarda.

Iz JPNPCG objašnjavaju da je “u ranijem periodu, na zahtjev tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu životne sredine, kao nadležni organ, izradila nacrt Studije revizije statusa, kategorije i režima zaštite NP Biogradska gora.

“Tim dokumentom je zona uz samo Biogradsko jezero definisana kao II zona zaštite, odnosno, promijenjen je režim zaštite sa treće na drugu zonu zaštite. Što se tiče predloga da se katuni svrstaju u III zonu zaštite, JPNPCG kao upravljač nema ingerencije, one su na Agenciji za zaštitu životne sredine i Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera”, poručuju iz tog državnog preduzeća.

Navode da su glavne promjene, u odnosu na ranije, uvođenje jasnih zona zaštite i tri režima uz jasno definisane aktivnosti koje se u njima mogu sprovoditi”.

“U dokumentu se navodi da će očuvanje prirodnih resursa doprinijeti i ekonomskom razvoju lokalne zajednice, kroz unapređenje seoskog turizma, tradicionalne poljoprivrede, pčelarstva i stočarstva, održavanje pašnjaka kroz ispašu, korišćenje ljekovitog i medonosnog bilja, promociju domaćih proizvoda - aktivnosti koje su kompatibilne sa režimom zaštite”, kazali su “Vijestima” u JP NPCG.

Podsjećaju da je, prema članu 56 Zakona o zaštiti prirode, upravljač dužan da obilježi granice zaštićenog područja. Međutim, granice NP Biogradska gora još nisu fizički označene. Radno tijelo za obilježavanje spoljnih granica tog zaštićenog područja formirano je početkom ove godine, a kako kažu iz JPNPCG, “na sastancima nije bilo intencije da se mijenjaju granice NP, već da se izvrše manje korekcije u smislu da granica ne presijeca parcele, već da ide granicama istih i to ne na uštrb privatnih parcela”.

Iz JPNPCG podsjećaju i da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izradilo Program privremenih objekata za period 2025-2029. godinu, u skladu sa prispjelim zahtjevima, režimima zaštite koji su definisani Prostornim planom posenbe namjene (PPPN) za NP Biogradsko jezero i u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. JP NPCG, na osnovu tog programa, izdaje urbanističko-tehničke uslove za privremene objekte.

“S obzirom na to da se veliki broj primjedbi mještana odnosi na nemogućnost gradnje u granicama parka, naglašavamo da JPNPCG nije nadležno za izdavanje građevinskih dozvola za stalne objekte, niti za odlučivanje o promjenama režima zaštite… Adaptacija, rekonstrukcija i revitalizacija postojećih objekata moguća je uz poštovanje propisa o zonama zaštite i pribavljanje potrebnih saglasnosti nadležnih institucija”, zaključuju u državnom preduzeću.

Još ne postoji dokument koji se odnosi na strateški razvoj, odnosno održivi razvoj i turizam unutar zaštićenih zona, a da se istovremeno zaštiti priroda i očuvaju prava lokalne zajednice. Iz JPNPCG kažu da bi takva strategija “definisala i dala jasne smjernice razvoja specifičnog vida turizma koji odgovara upravljačima - to je održivi turizam, turizam oslonjen na prirodu.

“Što se tiče lokalne zajednice, kao upravljač prostorima nacionalnih parkova, želimo i radimo na unapređenju lokalnih ekonomija koje su zasnovane na tradicionalnoj proizvodnji i održivom razvoju. Ono što prepoznajemo kao konflikt kada je u pitanju zaštita prirode i očuvanje prava lokalnih zajednica jeste nedovoljno razumijevanje lokalnih zajednica za zakonske procedure koje mi kao upravljači zaštićenih područja moramo da sprovodimo”, kazali su iz JPNPCG.

U Agenciji za zaštitu životne sredine kažu da se zahtjevi mještana, koji su vlasnici imovine u okviru NP, rješavaju uz poštovanje važećih zakona i pravila struke. Objašnjavaju da se granice i zone zaštite određuju na osnovu rasprostranjenosti staništa i vrsta koje su značajne za zaštitu. U prvom redu, riječ je o zakonom zaštićenim vrstama (Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta), kao i vrstama prema IUCN-ovim kategorijama ugroženosti, zatim Natura 2000 staništima i vrstama koje se štite po osnovu Direktive Evropske unije o staništima, na osnovu Bernske konvencije i CITES-a.

Podsjećaju i da član 9 Ustava Crne Gore utvrđuje “da potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava predstavljaju sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i imaju primat nad domaćim zakonodavstvom, te se neposredno primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od unutrašnjeg zakonodavstva”.

“NP Biogradska gora osnovan je i proglašen 1952. godine. U novoj Studiji revizije, zona zaštite II je ostala gdje je i bila. Pravnim aktom je definisana i proglašena II zona zaštite za navedeno područje.

U martu 2023. godine, Agencija za zaštitu životne sredine je završila i predala Studiju revizije NP Biogradska gora resornom Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Kompletna procedura je završena, od javnih tribina, odgovora na pristigle primjedbe, koje su dalje predate Ministarstvu ekologije”, kazali Vijestima u Agenciji.

Podsjećaju da se revizija zaštićenih područja se pokreće na osnovu člana 35 Zakona o zaštiti prirode. Taj zakon predviđa da, “ukoliko se na osnovu naučnih saznanja utvrdi da je došlo do promjene na pojedinim vrstama zaštićenih područja, pokreće se postupak revizije”. Postupak se pokreće na osnovu zahtjeva Ministarstva, organa lokalne uprave ili upravljača, a treba da sadrži razloge pokretanja postupka. Uz zahtjev se takođe prilažu rezultati istraživanja i druge informacije od značaja za pokretanje postupka revizije.

“Ukoliko se za zaštićeno područje koje je upisano u registar zaštićenih područja utvrdi da ne postoje podaci o granicama, ciljnim staništima i vrstama za zaštićeno područje, organ uprave dužan je da obavijesti organ nadležan za donošenje akta o proglašavanju o potrebi pokretanja postupka revizije za to zaštićeno područje. Revizija zaštićenog područja pokreće se izradom Studije revizije”, objašnjavaju iz Agencije.

Nije tačno da ignorišemo mještane, imali smo sastanke

Iako vlasnici imovine sa protesta ističu kako ih “država ne čuje, pa planiraju da se obrate predstavnicima EU u Crnoj Gori”, iz Ministarstva ekologije tvrde da su nakon protesta koje je organizovalo udruženje “Pravo na đedovinu i privatnu svojinu”, zajedno sa JPNPCG i Agencijom, poručili da ostaju otvoreni za dijalog sa lokalnim stanovništvom. Na inicijativu ministra ekologije Damjana Ćulafića, kazali su “Vijestima” u tom resoru, već je održan sastanak sa predstavnicima mještana gdje je dogovoreno održavanje šireg sastanka u narednom periodu, uz prisustvo svih relevantnih institucija, radi razmatranja građanskih zahtjeva.

Iz Ministarstva podsjećaju da je tokom javne rasprave o Studiji revizije, koja je trajala 55 dana, lokalno stanovništvo imalo priliku da iznese primjedbe i sugestije. Održane su i dvije javne tribine u Kolašinu i jedan okrugli sto. Agencija je sve pristigle komentare stručno razmatrala.

Kažu i da je privatna svojina dominantno u III zoni. Iz resora na čijem je čelu Ćulafić poručuju “da nema prostora za selektivno postupanje niti nelegalnu gradnju, te da je cilj balansirano očuvanje prirodnih vrijednosti i razvoj lokalne zajednice kroz zakonit i inkluzivan pristup”.

( Dragana Šćepanović )