Stara lica u novoj vladi da ugode Trampu i javnosti

Ukrajinski parlament imenovao je juče novu premijerku, prvu poslije pet godina, u sklopu velike rekonstrukcije vlade, dok predsjednik Volodimir Zelenski pokušava da dovede u red ratnu potrošnju i pridobije predsjednika SAD Donalda Trampa i ratom izmorenu javnost novim, svježim rukovodstvom.

Premijerka Julija Sviridenko (39) dobila je zadatak od Zelenskog da poveća domaću proizvodnju oružja i oživi ukrajinsku ekonomiju koja zavisi od zajmova. U govoru pred parlamentom, Zelenski je izjavio da očekuje da nova vlada u roku od šest mjeseci poveća udio domaćeg oružja na ratištima Ukrajine sa 40 na 50 procenata.

Izbor mlade ekonomistkinje, poznate u Vašingtonu, odražava važnost obnove odnosa sa Trampovom administracijom, nakon katastrofalne posjete Bijeloj kući u februaru, navodi agencija Rojters.

Sviridenko, iskusna tehnokratkinja koja je od 2021. obavljala funkciju prve zamjenice premijera i koja je pregovarala o sporazumu kojim su SAD dobile povlašćen pristup ukrajinskom mineralnom bogatstvu, obećala je da će djelovati “brzo i odlučno”. “Rat ne ostavlja prostor za odlaganje”, napisala je na mreži X.

“Naši prioriteti za prvih šest mjeseci su jasni: pouzdano snabdijevanje vojske, širenje domaće proizvodnje oružja i jačanje tehnološke snage naših odbrambenih snaga”, navela je nova premijerka.

Imenovanje Julije Sviridenko šalje signal Vašingtonu da Kijev daje prioritet međusobnim odnosima, rekao je za Rojters politički analitičar Mikola Davidjuk. “Za nas je to partnerstvo koje nije samo pitanje novca, već i vrijednosti, zajedničkih projekata i, uopšte, našeg zajedničkog kretanja naprijed”.

Parlament je takođe imenovao bivšeg premijera Denisa Šmihalja, predsjednika ukrajinske vlade sa najdužim stažom, za ministra odbrane, što ukazuje na značaj koji Kijev sada pridaje jačanju kapaciteta svoje odbrambene industrije.

Svitlana Grinčuk imenovana je za ministarku energetike, dok će bivši zamjenici Sviridenkove Oleksij Soboljev i Taras Kačka, obavljati funkcije ministra za privredu, zaštitu životne sredine i poljoprivredu, odnosno potpredsjednika vlade za evropske integracije.

“Ovaj tim se pokazao tokom vremena”, napisao je Šmihal. “Pred nama su novi zadaci, izazovi i visok nivo odgovornosti.”

Međutim, s obzirom na to da se Zelenski oslonio na nekolicinu bliskih saveznika pri sprovođenju najveće rekonstrukcije vlasti od početka rata, te promjene bi mogle razočarati Ukrajince koji žele da na vrhu vide širi krug stručnjaka.

Sviridenko preuzima vođenje vlade dok ruske snage sprovode iscrpljujuću ofanzivu duž više od 1.000 kilometara duge linije fronta i pojačavaju vazdušne napade na ukrajinske gradove.

Ukrajina polaže nade u rastuću odbrambenu industriju, koju djelimično podstiču i strane investicije, kako bi se suprotstavila brojnijoj i bolje naoružanoj ruskoj ratnoj mašini.

Imenovanje Šmihala na čelo Ministarstva odbrane omogućava Zelenskom da postavi iskusnog tehnokratu i ekonomistu na mjesto koje nadgleda većinu državnih finansijskih tokova.

Budžet za 2025. godinu predviđa 2,23 biliona grivni (53,2 milijarde dolara), odnosno oko 26% ukrajinskog BDP-a, za odbrambenu potrošnju. Ministarstvo se suočilo s javnim kritikama zbog loše organizacije i problema u nabavkama.

“To je ministarstvo koje praktično od početka rata pati od nedostatka sistemskog upravljanja”, rekao je za Rojters Hlib Višlinski, direktor Centra za ekonomsku strategiju u Kijevu. Imenovanje Šmihalja opisao je kao “izuzetno dobar potez”.

Sa ekonomske strane, Kijev se suočava s teškim izazovom kako da pronađe sredstva za finansiranje sve većeg budžetskog deficita, s obzirom na to da će se strana pomoć smanjivati, dok će se rashodi za odbranu nastaviti povećavati.

Zvaničnici su saopštili da će Ukrajini 2026. godine biti potrebno oko 40 milijardi dolara međunarodnog finansiranja, te da bi se mogla suočiti s deficitom od oko 19 milijardi dolara.

Održavanje stabilnosti postajaće sve teže kako rat bude trajao, a situaciju dodatno komplikuje nedostatak efikasnih donosilaca politika, rekao je opozicioni poslanik Andrij Osadčuk.

“Nažalost, Zelenskom i njegovoj koaliciji je sve teže da u ministarske pozicije uvode nove, sposobne ljude”, rekao je Osadčuk iz stranke Holos, dodajući da bi to moglo dovesti do “stagnacije” u izvršnoj vlasti. I drugi opozicioni poslanici kritikovali su, kako navode, sve veće oslanjanje na mali krug odanih saradnika.

“Klupa za rezervu Zelenskog odavno se pretvorila u tabure na kojem može da sjedi možda pet ili šest upravljača”, napisala je u srijedu poslanica Irina Geraščenko, članica stranke bivšeg predsjednika Petra Porošenka. “Jedina novina je to što je dodata žena-menadžer.”

Neki opozicioni poslanici izrazili su skepticizam u pogledu sposobnosti nove vlade da ostane nezavisna od administracije Zelenskog, koja prema ukrajinskom ustavu ima značajna ovlašćenja u ratnim uslovima.

“Predsjednički kabinet će im govoriti šta zapravo treba da rade”, napisao je Jaroslav Železnjak iz stranke Holos.

Održavanje izbora je zabranjeno dok je zemlja pod ratnim stanjem, što je princip koji se u Ukrajini uglavnom prihvata s obzirom na poteškoće organizovanja glasanja dok su milioni ljudi raseljeni, a gradovi pod bombardovanjem i okupacijom. Međutim to takođe znači da je teško da se pojavi nova generacija lidera, navodi Rojters.

Dok sam Zelenski i dalje uživa široku popularnost, vlada i drugi sadašnji ili bivši visoki zvaničnici upleteni su u optužbe za korupciju i nesposobnost. Prošlog mjeseca, vlasti su podigle optužnicu protiv jednog potpredsjednika vlade zbog mita od 345.000 dolara.

( N.B. )