Kremlj: Razvili smo imunitet na sankcije EU
Ruski zvaničnici, ali i analitičari, umanjuju značaj novih evropskih kaznenih mjera, izražavajući sumnju da će one značajno poremetiti trgovinu naftom
Rusija je razvila određeni stepen otpornosti na zapadne sankcije i prilagodila im se, saopštio je juče Kremlj nakon što je Evropska unija odobrila osamnaesti paket sankcija protiv Moskve, uključujući mjere usmjerene na njenu naftnu industriju.
Na pitanje o novim mjerama EU, portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je da su jednostrane i nezakonite, navodeći da su u skladu sa, kako je rekao, “dosljedno antiruskim stavom Evrope”. “Ali istovremeno, naravno, već smo stekli izvjesni imunitet na sankcije, prilagodili smo se životu pod sankcijama”, rekao je Peskov novinarima.
“Naravno, moraćemo da analiziramo novi paket kako bismo minimizirali njegove posljedice. Ali, pored toga, svaki novi paket sankcija donosi negativne efekte i za zemlje koje ga podržavaju. To je oružje sa dvije oštrice”, dodao je Peskov.
Izvori iz ruske vlade i trgovinskih krugova umanjili su značaj novih ograničenja, izražavajući sumnju da će one značajno poremetiti trgovinu ruskom naftom, ističe Rojters.
I bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je juče da će ruska ekonomija izdržati najnoviji paket sankcija EU i da će Moskva pojačati napade na Ukrajinu.
Medvedev, koji sada obavlja funkciju zamjenika predsjednika Savjeta bezbednosti Rusije, u objavi na svom zvaničnom Telegram kanalu naveo je da nove sankcije neće bitnije uticati na ruski stav u vezi sa sukobom, isto kao što prethodni paketi sankcija nisu imali efekta. Medvedev, koji se profilisao kao jedan od najtvrđih predstavnika Kremlja, izjavio je da Rusija planira da intenzivira udare na Ukrajinu. “Udarima na ciljeve u takozvanoj Ukrajini, uključujući Kijev, pristupaće se sa sve većom silom”, poručio je Medvedev.
EU će uvesti promjenljivu gornju cijenu za rusku sirovu naftu, koja će iznositi 15% ispod njene prosječne tržišne cijene, rekli su diplomate EU, s ciljem da poboljša dosada uglavnom neefikasnu gornju granicu od 60 dolara koju su zemlje Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija pokušavale da nametnu od decembra 2022. godine.
“EU je upravo odobrila jedan od svojih najsnažnijih paketa sankcija protiv Rusije do sada”, izjavila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas na mreži X.
“Nastavićemo da povećavamo cijenu, kako bi zaustavljanje agresije postalo jedini mogući put za Moskvu.”
Ipak, Rusija je do sada uspijevala da proda većinu svoje nafte koja je od vitalnog značaja za državne finansije po cijeni iznad prethodne gornje granice, jer trenutni mehanizam ne precizira jasno ko je zadužen za nadzor njegove primjene.
Paket, takođe, zabranjuje transakcije povezane sa ruskim gasovodima Sjeverni tok ispod Baltičkog mora, kao i sa ruskim finansijskim sektorom.
Kalas je rekla da je na crnu listu stavljeno 105 brodova iz ruske “tajne flote”, što je izraz koji zapadni zvaničnici koriste za brodove kojima Moskva zaobilazi sankcije na naftu, kao i kineske banke koje “omogućavaju izbjegavanje sankcija”, a koje nije imenovala.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nazvao je ovu odluku “suštinskom i pravovremenom”, u trenutku kada Rusija pojačava vazdušne napade na ukrajinske gradove i sela.
Evropska unija i Velika Britanija su posljednja dva mjeseca vršile pritisak da se snizi gornja granica cijene nafte koju je postavila Grupa sedam (G7), nakon što je pad naftnih fjučersa učinio nivo od 60 dolara po barelu LCOc1 uglavnom irelevantnim.
Međutim, Sjedinjene Države su se tome opirale, pa je EU odlučila da djeluje samostalno, iako sa samo ograničenim mogućnostima za sprovođenje ove mjere, navode analitičari.
Kako dolar dominira globalnim transakcijama na tržištu nafte, a američke finansijske institucije imaju ključnu ulogu u obračunu plaćanja, EU ne može blokirati trgovinu uskraćivanjem pristupa kliringu u dolarima.
Dogovor o novom paketu EU bio je odlagan sedmicama jer je slovački premijer Robert Fico tražio ustupke u vezi sa odvojenim planom za postepeno ukidanje zavisnosti EU od ruske nafte i gasa. Fico je u četvrtak uveče objavio da povlači svoje protivljenje.
Zemlje poput Grčke, Kipra i Malte izrazile su zabrinutost zbog uticaja gornje granice cijene nafte na njihove brodarske industrije. Međutim, i Malta, posljednja u toj grupi koja je oklijevala, u četvrtak je podržala dogovor.
Britanija otkrila sofisticirani špijunski alat ruskih hakera
Velika Britanija je juče saopštila da je otkrila sofisticirani alat za digitalnu špijunažu i uvela sankcije protiv više od 20 ruskih špijuna, hakera i agencija zbog, kako je nazvala, “dugotrajne kampanje zlonamjernih sajber aktivnosti” usmjerenih na vlade i institucije širom Evrope.
Britanija je navela da su tri ruske jedinice GRU-a bile usmjerene na medijske kuće, telekomunikacione provajdere, političke i demokratske institucije, kao i na energetsku infrastrukturu u Ujedinjenom Kraljevstvu i širom Evrope.
Među tim incidentima, prema navodima britanskih vlasti, nalaze se hakerski napad na estonsku vladu 2020. godine, sajber napad na Bundestag 2015, hakerski upadi 2016. na Nacionalni komitet Demokratske stranke SAD i na Kongresni odbor Demokratske kampanje, kao i sajber napadi na Olimpijske igre u Parizu prošle godine.
NCSC je saopštio da je hakerska grupa poznata pod imenom APT 28, koja je dio GRU jedinice 26165, razvila “sofisticirani zlonamjerni softver” pod nazivom “AUTHENTIC ANTICS”, koji obmanjuje korisnike Microsoft cloud naloga tako što ih navodi da unesu svoje pristupne podatke u prozor za prijavu koji kontrolišu hakeri.
Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da uvodi sankcije za 18 oficira GRU-a. Među njima su i osobe za koje se tvrdi da su bile uključene u napade na Marijupolj tokom rata u Ukrajini, kao i u špijuniranje bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije prije nego što su bili meta trovanja nervnim agensom novičok u Britaniji 2018. godine.
“Špijuni GRU-a vode kampanju destabilizacije Evrope, podrivanja suvereniteta Ukrajine i ugrožavanja bezbjednosti britanskih građana”, izjavio je šef britanske diplomatije Dejvid Lami.
Evropska unija i NATO juče su izdale saopštenja u kojima osuđuju ono što su opisali kao destabilizujuće hibridne aktivnosti Rusije.
( N.B. )