Podrška građana, muk političara: Ambasador Palestine hvali stav Crne Gore, ali ističe da je od zvaničnika očekivao više

Položaj Crne Gore od početka tekućeg rata Izraela protiv palestinskog naroda bio je ispravan i jasan - pozivi na poštovanje međunarodnog prava i hitno primirje upućeni su u prvim danima izraelske agresije, rekao je ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabii Alhantouli, komentarišući stav crnogorskih institucija prema događajima u Gazi i na Zapadnoj obali.

Alhantouli je u intervjuu “Vijestima” kazao da “izraelski zločini zahtijevaju hitnu i konkretnu akciju svih država, uključujući i Crnu Goru”.

Crna Gora je, krajem oktobra 2023, podržala rezoluciju u Ujedinjenim nacijama (UN) kojom se poziva na hitno i trajno primirje u Gazi. Za usvajanje te rezolucije tada je glasalo 120 država - njih 45 je bilo uzdržano, među kojima i Srbija i Sjeverna Makedonija, dok je 14 članica bilo protiv, uključujući Izrael, Sjedinjene Američke Države (SAD), kao i Hrvatsku. Od drugih balkanskih država, Bosna i Hercegovina (BiH) i Slovenija su glasale za usvajanje rezolucije.

Odgovarajući na pitanje ko u Crnoj Gori pruža najveću podršku, Alhantouli je naglasio da su građani predvodnici u tome, ali i da je očekivao veću pomoć od zvaničnika, kao i političara.

On je istakao da je realizacija rješenja o “dvije države” zasnovanog na rezolucijama UN-a jedini način da se postigne pravedan i trajan mir na Bliskom istoku.

Kako ocjenjujete stav Crne Gore i njenih institucija prema aktuelnim događajima u Gazi i na Zapadnoj obali? Smatrate li da se dovoljno govori o događajima u Gazi i na Zapadnoj obali u Crnoj Gori, odnosno na crnogorskoj političkoj sceni?

Zvanični stav Crne Gore je bio ispravan i jasan od početka tekućeg izraelskog genocidnog rata protiv palestinskog naroda. Pozivi na poštovanje međunarodnog prava, na hitno primirje i na omogućavanje međunarodne pomoći Gazi upućeni su u prvim danima izraelske agresije. Nakon 21 mjeseca tekućeg genocida od strane Izraela, gdje su ubili najmanje 58.000 Palestinaca, uključujući 18.000 djece, nikakve riječi ili izjave nijesu dovoljne.

Izraelski zločini zahtijevaju hitnu i konkretnu akciju svih država, uključujući i Crnu Goru, kako bi se: okončao genocid, etničko čišćenje, aparthejd, okončala ova izraelska ilegalna, kolonijalna okupacija koja je jedini razlog svih katastrofa u Palestini i na Bliskom istoku. I kao što je naglasila specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija Frančeska Albaneze u svom pozivu na odgovornost i okončanje saučesništva prilikom objavljivanja svog najnovijeg izvještaja “Od ekonomije okupacije do ekonomije genocida”, sve zemlje “imaju obavezu da ne pomažu, ne podržavaju, ne trguju s Izraelom, ne šalju oružje, ne kupuju oružje, ne obezbjeđuju vojnu tehnologiju, ne kupuju vojnu tehnologiju”.

Ko vam u Crnoj Gori pruža najveću podršku i od koga ste očekivali više?

Crnogorski građani su ti koji pružaju najveću podršku, ujedinjeni su u podršci palestinskom narodu i osudi izraelskih ratnih zločina. Očekujem više od političara i zvaničnika.

Kako, prema vašem mišljenju, Crna Gora može da doprinese poboljšanju situacije u Gazi i na Zapadnoj obali? Mislite li da Crna Gora vodi izbalansiranu politiku?

To može učiniti konsolidacijom svog postojećeg principijelnog stava, podrškom rješenja o dvije države i zahtjevom za okončanje izraelske vojne okupacije Palestine. A to se može učiniti preduzimanjem jasnih mjera u odnosima s Izraelom na bilateralnom nivou i većim angažmanom u inicijativama na multilateralnom nivou, uključujući međunarodne pravne procese, poput slučajeva pred Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim krivičnim sudom.

Prema Vašem mišljenju, koliko je realno danas govoriti o rješenju “dvije države”? Je li to još moguće nakon ovog rata?

Realizacija rješenja o dvije države zasnovanog na rezolucijama Ujedinjenih nacija jedini je mogući način za postizanje pravednog i trajnog mira na Bliskom istoku. Naše pravo na samoopredjeljenje je neotuđivo pravo kojeg se nikada nećemo odreći. Od 1988. godine prihvatili smo međunarodni kompromis da naša nezavisna država bude na samo 22 odsto istorijske zemlje Palestine i to je bila naša najveća žrtva zarad mira. Sada, nakon što je cijeli svijet vidio koliko je genocidna vlada Izraela, na međunarodnoj je zajednici da preduzme praktične mjere kako bi nametnula rješenje dvije države.

Kako gledate na ulogu arapskih zemalja? Da li osjećate političku podršku palestinskom narodu ili je većina solidarnosti ograničena na simboličnim izjavama i gestovima? Kako komentarišete nespremnost arapskih država da prihvate izbjeglice iz Gaze?

Arapske zemlje imaju dugogodišnji principijelni stav podržavajući prava palestinskog naroda na samoopredjeljenje i nezavisnu državu s istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom. Stoga su arapske zemlje prihvatile kompromis koji su predstavile zapadne zemlje, a koji promoviše rješenje o dvije države, pa čak i više od toga, predstavile su arapsku mirovnu inicijativu 2002. godine koju je Izrael odbio. Ali, kao i većina međunarodne zajednice, arapske zemlje su vidjele da su im ruke vezane, a sposobnost djelovanja ograničena. To ne znači da ne tražimo i ne očekujemo od njih da učine više kako bi zaustavili tekući izraelski genocid i vojnu okupaciju.

Što se tiče prihvatanja izbjeglica iz Gaze, arapske zemlje se nalaze između dvije vatre. S jedne strane žele spasiti palestinske civile, ali takođe znaju da će time omogućiti izraelski plan etničkog čišćenja Palestine od Palestinaca, omogućavajući kolonizaciju cijele Palestine, što se smatra izdajom palestinskog naroda. I ne zaboravite da više od šest miliona Palestinaca još žive kao izbjeglice, uglavnom u susjednim arapskim zemljama od 1948. godine kada je Izrael izmišljen na palestinskoj zemlji i prisilio ih da napuste svoje domove u koje im nikada nije dozvoljeno da se vrate uprkos rezolucijama UN-a i međunarodnom pravu, koji potvrđuju njihovo pravo na povratak.

Palestinski politički pokret je duboko podijeljen. Mislite li da sukob između Fataha i Hamasa slabi legitimitet palestinskog međunarodnog predstavljanja?

Unutrašnja palestinska situacija svjedočila je dubokoj podjeli u pogledu načina suočavanja s izraelskom vojnom okupacijom. Zvanični palestinski stav, PLO i Fataha bio je jasan, navodeći da moramo koristiti politička, diplomatska, pravna i nenasilna sredstva kako bismo okončali izraelsku okupaciju uz podršku međunarodne zajednice koja se slaže da je to put. Od atentata na izraelskog premijera Jicaka Rabina, koji je postigao mirovni sporazum s Jaserom Arafatom 1993. godine, nazvan Oslo sporazum, od Izraelca, uzastopne izraelske vlade učinile su sve da sabotiraju mirovni proces ne poštujući svoje obaveze prema sporazumu. Nažalost, Izrael je uspio ubiti nadu u mir šaljući jasnu poruku palestinskom narodu da mirni putevi neće vratiti slobodu, nezavisnost i dostojanstvo. To je Hamas iskoristio interno kako bi okupio više pristalica svog programa među Palestincima.

To je stvorilo ozbiljnu unutrašnju frakciju koju treba zacijeliti i možda su sada naši ljudi uvjereniji da službena (PLO-Fatah) palestinska strategija za okončanje izraelske vojne okupacije možda ne donosi trenutne rezultate, ali je najodgovornija i najefikasnija na duži rok i ne sumnjamo da ćemo ostvariti legitimne težnje našeg naroda.

Uprkos svemu, ova situacija ne može uticati na legitimnost međunarodnog palestinskog predstavljanja koje je utvrđeno u unutrašnjim nacionalnim zakonima i međunarodnim rezolucijama u kojima se navodi da je Palestinska oslobodilačka organizacija jedini legitimni predstavnik palestinskog naroda. Pored toga, 147 zemalja je priznalo državu Palestinu i njenu vladu i razvilo bilateralne odnose uređene međunarodnim ugovorima i sporazumima.

( Nikola Saveljić )