Inicijativa institucije Predsjednika Crne Gore: Šef države da nadgleda održivi razvoj

Institucija Predsjednika Crne Gore inicirala je razmatranje mogućnosti da šef države ubuduće preuzme predsjedavanje Nacionalnim savjetom za održivi razvoj.

Iz Službe za odnose sa javnošću Jakova Milatovića poručuju da bi se time osiguralo redovno održavanje sjednica, jača saradnja među svim akterima i veći uticaj Savjeta na oblikovanje strateških politika - naročito u oblastima koje direktno utiču na naš evropski put, kvalitet života građana i zaštitu prirodnih resursa.

Podsjećaju da je Nacionalnim savjetom do 2022. rukovodio upravo šef države, a da od tada uopšte nemaju svog predstavnika u tom tijelu.

Iz te institucije naglašavaju i značaj Nacionalnog savjeta za održivi razvoj:

“Ne smijemo izgubiti iz vida kontekst evropskih integracija. Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene, jedno je od najsloženijih, najzahtjevnijih i finansijski najobimnijih u pregovaračkom procesu s Evropskom unijom. Uspješno zatvaranje tog poglavlja neće biti moguće bez jasne političke volje, institucionalne koordinacije i društvenog konsenzusa. Nacionalni savjet za održivi razvoj upravo je platforma koja može da objedini sve te elemente. Održivi razvoj nije samo ekološka tema - to je pitanje ekonomskog modela, socijalne pravde, zaštite naših resursa i, u krajnjem, vizije budućnosti naše zemlje. Crna Gora ne smije više da čeka, mi moramo da žurimo u EU”, poručili su iz Službe za odnose sa javnošću predsjednika Milatovića.

Podsjetili su i da je Nacionalni savjet za održivi razvoj tijelo koje u svojoj strukturi okuplja predstavnike gotovo svih sektora društva - od državne uprave, lokalnih samouprava, civilnog društva, akademske zajednice, privrede, do nezavisnih eksperata iz oblasti održivog razvoja.

“I upravo zbog takve strukture, Savjet ima potencijal da bude ključno mjesto strateškog promišljanja dugoročnog razvoja Crne Gore, u skladu sa principima održivosti, pravednosti i odgovornosti prema budućim generacijama. Nažalost, moramo biti iskreni - u postojećem formatu, Savjet ne funkcioniše kako bi trebalo. Ne sastaje se redovno, izostaju konkretne preporuke, a javne politike koje se tiču održivog razvoja često se oblikuju bez dovoljnog oslanjanja na intersektorski dijalog i mišljenje ovog savjetodavnog tijela. To je propust koji moramo ispraviti”, naglasili su.

“Vijesti” su prije dva dana objavile da aktuelna Vlada Crne Gore još nije ni konstituisala Nacionalni savjet za održivi razvoj.

To tijelo, pored ostalog, ima zadatak da daje preporuke i stručna mišljenja Vladi radi donošenja i sprovođenje politika i razvojnih projekata u skladu sa principima održivog razvoja, ali godinama ne funkcioniše - posljednja sjednica održana je 2019. godine, iako bi prema propisima trebalo da se sastaje najmanje dva puta godišnje.

Iz Vlade Crne Gore nijesu odgovorili na pitanja da li je i kada u planu imenovanje novog saziva Nacionalnog savjeta, ali ni zbog čega na polovini mandata aktuelne izvršne vlasti to važno pitanje još nije razmatrano, posebno imajući u vidu činjenicu da se jedno od najzahtjevnijih i najskupljih pregovaračkih poglavlja za pristup Evopskoj uniji (EU) - poglavlje 27 odnosi upravo na zaštitu životne sredine, klimatske promjene i održivi razvoj.

Prema posljednjoj odluci o obrazovanju Nacionalnog savjeta, to tijelo čine predsjednik i 39 članova, od čega 18 ministara (ekologije, vanjskih i evropskih poslova, pravde, ljudskih i manjinskih prava, ekonomskog razvoja, kapitalnih investicija, finansija, rada, zdravlja, poljoprivrede, prosvjete, kulture, sporta, odbrane, unutrašnjih poslova i javne uprave). Pored njih, tu su i generalni sekretari Skupštine, Zajednice opština i jedne sindikalne centrale, direktori Agencije i Fonda za zaštitu životne sredine, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Fonda za inovacije, preduzeća “Morsko dobro”, Uprave za statistiku, RTCG…jedan direktor registrovanog udruženja poslodavaca u Crnoj Gori;

U odluci iz 2022. godine, mjesto u Nacionalnom savjetu bilo je namijenjeno i jednom rektoru licenciranog univerziteta u Crnoj Gori, predstavnicima stranih investitora, jedan predstavnik bankarskog sektora, nevladinih organizacija i tri nezavisna eksperta (za ekologiju, ekonomiju i sociologiju).

Prema toj odluci, Nacionalni savjet treba da usklađuje sektorska strateška dokumenta sa politikama održivog razvoja, daje mišljenja na nacionalne izvještaje koje Crna Gora, kao potpisnica međunarodnih konvencija u obavezi da priprema i prati ostvarivanje ciljeva održivog razvoja definisanih UN Agendom za održivi razvoj do 2030. godine, Zelenim sporazumom, Klimatskim paketom EU, Zelenom agendom za Zapadni Balkan i drugim nacionalnim i međunarodnim propisima.

Takođe, može da obrazuje i radna tijela za praćenje sprovođenja politike održivog razvoja, ublažavanje i prilagođavanje na klimatske promjene, integralno upravljanje obalnim područjem Crne Gore, održivi razvoj na lokalnom nivou.

“Nacionalni savjet nakon svake održane sjednice podnosi izvještaj Vladi. Vlada informiše Skupštinu Crne Gore o rezultatima sprovođenja politike održivog razvoja jednom godišnje”, stoji u toj odluci.

Nepostojanje Nacionalnog savjeta za održivi razvoj konstatovala je i Državna revizorska institucija (DRI) u maju ove godine i upozorila na toj da ta činjenica negativno utiče na postizanje većeg nivoa pripremljenosti institucija Crne Gore za realizaciju ciljeva u toj oblasti.

Senator DRI Branislav Radulović “Vijestima” je kazao da ne isključuje mogućnost kontrolne revizije.

DRI trenutno sprovodi šest revizija koje se odnose za bespravnu sječu šuma, suzbijanje vršnjačkog nasilja, upravljanje komunalnim otpadom, ali i rano otkrivanje malignih bolesti. Radulović je, međutim, upozorio na to da DRI ne može da dostavi te revizije Nacionalnom savjetu za održivi razvoj, iako se radi o ključnom subjektu koji bi trebalo da razmatra preporuke i prati njihovu realizaciju.

( Tina Popović )