Azil neophodan, lokacija sporna: Kolašin traži rješenje za napuštene pse

Mještane nekoliko sela i naselja kolašinske opštine zabrinjava što će, eventualno, biti uznemiravani lavežom pasa iz budućeg azila, čija je gradnja planirana na opštinskim parcelama na lokaciji Debeli lug, u blizini ušća Plašnice u Taru. Oni su zabrinutost i protivljenje gradnji takvog objekta planiranim parcelama saopštili na tribini koju je Opština danas organizovala, “u cilju dogovora i nalaženja dugoročnog rješenja brige o napuštenim životinjama”.

Mještani Radigojna, Bakovića i Drijenka boje se da će kvalitet njihovog života biti dodatno pogoršan gradnjom takvog objekta, a govorili su i o problemima koje imaju zbog deponije, industrijske zone, kamenoloma… Na lokaciji Debeli lug planirana je i gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), pa je dio današnje tribine bio posvećen i nedoumicama oko tog dijela komunalne infrastrukture. One koji žive u okolnim naseljima interesovalo je i na koji način bi takvi objekti u budućnosti mogli umanjiti vrijednost njihove imovine i smanjiti šanse za izgradnju turističkih objekata.

Učesnici tribine su saglasni da je azil neophodan, ali je ostalo otvoreno pitanje lokacije, pa je dogovoreno da u narednom periodu stručnjaci na terenu, u prisustvu mještana, obave dodatne provjere uticaja buke iz azila. Istovremeno, predstavnici Opštine pokazali su spremnost da sa građanima postignu dogovor i iznijeli argumentaciju koja govori u prilog tome da će azil biti građen i održavan u skladu sa najvišim standardima, sa minimalnim uticajem na okolinu. O detaljima projekta, ali i važnosti zbrinjavanja napuštenih životinja, govorili su predsjednik i menadžer Opštine Petko Bakić i Radovan Puletić, mr Ivan Ivanović, samostalni savjetnik u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, i Mile Glavičanin iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Na mnogobrojne probleme smještaja napuštenih pasa podsjetio je Ivanović. Prema njegovim riječima, sugestija Uprave je da sklonište za napuštene životinje bude na takvoj lokaciji koja bi i turistima i potencijalnim udomiteljima omogućila posjetu tom objektu.

Prema zakonu, rekao je Ivanović, u radijusu od 300 metara od azila ne smije biti naseljeno mjesto.

"Bitno je reći da potencijalno sklonište neće ugroziti mještane. Samo neadekvatno izgrađena infrastruktura, kao posljedicu ima transponovanje zvuka, odnosno laveža”, kazao je Ivanović.

On je objasnio da skoro svaka lokalna uprava krši propise iz oblasti smještaja napuštenih životinja, a dosadašnja fleksibilnost Uprave, kazao je on, bila je rezultat nade da će se takvo stanje promijeniti.

"Međutim, sada preko Evropske komisije treba izvršiti pritisak na čelnike lokalnih uprava da se sve to imperativno rješava. Rješenja su jednostavna, ukoliko imate infrastrukturu. Izgradnja azila je preduslov za rješenja, pa u najkraćem roku treba naći lokaciju, jer procedure i realizacija projekta traju dugo, pa treba koristiti vrijeme građevinske sezone u Kolašinu”, kazao je Ivanović.

"Naš cilj je da kroz ovaj projekat obezbijedimo humano i dugoročno rješenje za brigu o napuštenim životinjama, kao i da unaprijedimo kvalitet života svih naših sugrađana. Ovaj idejni projekat je rezultat zajedničkog truda, pažljivo je rađen uz poštovanje svih standarda i potreba lokalne zajednice, i uz poštovanje zakonskih propisa i dobrih praksi.Današnja tribina prilika je da zajedno pogledamo rješenja koja se predlažu, da čujemo stručna mišljenja i sugestije, kao i da uvažimo pitanja i stavove svih vas koji živite ovdje i kojima je budućnost našeg grada važna”, poručio je Puletić.

Prema riječima Glavičanina, građenje azila koštaće 100.000 eura, a svake naredne godine između 50.000 i 100.000 eura za ishranu, brigu o njima, zaposlene, ugovore sa Veterinarskom ambulantom… On je kazao da su članovi nadležne Komisije ranije jednoglasno odlučili da se azil gradi na lokaciji Debeli lug.

“Od lokacije do kuća ima od 500 metara do jedan kilometar. Projektom je traženo da se na nasip od dva metra grade i apsorbujući paneli zvuka, koji garantuju da zvuk na 100 metara od azila bude skoro nečujan. To su paneli koji su jako skupi i garantuju dobru zvučnu izolaciju. Naša je pretpostavka da se lavež pasa neće čuti do kuća”, kazao je Glavičanin.

Prema idejnom rješenju, na koje je data saglasnost, kolašinsko prihvatilište trebalo bi da bude kompleks površine 5.000 kvadrata, dok maksimalna bruto građevinska površina objekata neće prelaziti zakonski limit od 300 kvadrata. U tako zamišljenom objektu biće moguće smjestiti 100 pasa.

Planirani kompleks obuhvata upravnu zgradu, poluotvorene boksove za pse, karantin prostor, kao i poseban dio za smještaj ženki sa štenadima. Posebna pažnja posvećena je sanitarnoj infrastrukturi i zaštiti životne sredine – predviđen je mobilni sanitarni blok, septička jama, kao i prostor od 400 kvadrata za zakopavanje uginulih životinja.

Osim toga, rezervisana je i površina od 1.500 kvadrata za moguće buduće proširenje skloništa. Kompletan prostor biće ograđen, uz mjere koje će spriječiti nekontrolisan pristup i eliminisati uticaj objekta na okolinu.

Kako je mještanima poručio predsjednik Opštine, rješenje za azl mora i biće nađeno. Međutim, on je kazao da, ukoliko i nakon što struka da riječ o uticaju buke iz azila, mještani ostanu pri stavu da ne dozvoljavaju gradnju, neće se ni graditi na toj lokaciji.

Na tribine su čulo i da Opština ima vrlo malo parcela u svom vlasništvu , na kojima bi mogao da se gradi sklonište, a da pri tom zadovoljava sve preduslove, zakonom propisane za takve objekte.

Psi lutalice ugrožavaju divljač i posjetioce u NP Biogradska gora

Na današnjoj tribini, predstavnici Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora upozorili su na rastući problem napuštenih pasa koji slobodno lutaju zaštićenim područjem. Kako su saopštili, čopori pasa predstavljaju ozbiljnu prijetnju ne samo za divljač, već i za bezbjednost brojnih posjetilaca parka.

Mile Rnković, istakao je da su nadležne institucije već više puta upoznate sa ovim problemom, te da su iz NP pokrenute brojne inicijative za njegovo sistemsko rješavanje. Predstavnici NP Biogradska gora apeluju na lokalne samouprave, nadležne službe i građane da daju svoj doprinos u rješavanju ovog problema, kako bi se sačuvala prirodna ravnoteža i osigurala bezbjednost svih koji borave u ovom jedinstvenom prirodnom ambijentu.

“Zatvaranjem određenih deponija psi lutalice su sve brojniji u Biogradskoj gori. Psi razgone divljač, velika su opasnost za mladunčad. Pored toga, velika su opasnost za posjetioce, ali i nadzornike. Pas je u NP prošle godine povrijedio djevojčicu. Gradnja azila je neophodna. Mnogo inicijativa smo podnijeli zbog ovog zaista velikog problema”, kazao je Rnković.

Napušteni psi su tokom minulog proljeća više puta napadali i ljude i stoku na području kolašinske opštine. Na današnjoj tribini je objašnjeno i da je, pored nesavjesnog vlasništva, veliki problem i to što se psi dovoze iz drugih opština i ostavljaju u blizini grada.

Vlasnica privatnog prihvatilišta za pse Danijela Vuksanović je sugerisala rješenje, prema kojem bi Opština preuzela brigu o tom objektu. No, kako je Glavićanin kazao, peticija mještana iz tog dijela opštine, koji tvrde da su uznemiravani psima iz prihvatilišta, stigla je na adresu Opštine prije nekoliko godina.

( Dragana Šćepanović )