Podgorica (ni)je za turiste tek usputna stanica
Odbornik Pokreta “Preokret” Mirza Krnić mišljenja je da Glavni grad nema plan, sadržaj ni viziju kad je u pitanju turistička ponuda; Iz lokalne TO navode da turizam u Podgorici, u posljednjih deset godina, ima trend rasta; U Informaciji o pripremljenosti turističke sezone u Podgorici u 2025. stoji da je u prošloj godini u glavnom gradu bilo gotovo 2,17 procenata manje noćenja nego 2023.
Podgorica danas nije turistička destinacija, već usputna stanica, a dok gradske vlasti čekaju da turisti dođu po inerciji, glavni grad će ostati “rupa” na mapi, a ne “kapija” Crne Gore, ocijenio je za “Vijesti” odbornik Pokreta “Preokret” Mirza Krnić.
Prema Informaciji o pripremljenosti turističke sezone u Podgorici u 2025, a o kojoj je Skupština Glavnog grada raspravljala tokom prethodnog parlamentarnog zasijedanja, bilo je gotovo 2,17 procenata manje noćenja lani nego 2023. godine.
Krnić naglašava da je to posljedica nedostatka plana, sadržaja, ali i vizije jer su turisti koji dođu “prepušteni sami sebi”.
Iz Turističke organizacije (TO) Podgorica, međutim, naglašavaju da turizam u Glavnom gradu “nije umro da bi ga trebalo oživljavati, već ima svoj nivo turističkog prometa koji je niži od primorskih turističkih destinacija”.
“Turizam u Glavnom gradu ima trend rasta u posljednjoj deceniji i kako je i prepoznat kroz Strategiju razvoja turizma dominantno, odnosno 70 procenata prometa bazirano je na poslovnom (MICE) turizmu. U posljednjih nekoliko godina možemo primijetiti blagi pad udjela MICE segmenta u korist segmenta odmora i zabave, a upravo tu Turistička organizacija Podgorice vidi potencijal za unapređenje turističke ponude”, kazali su.
Prema riječima Krnića, Stara varoš i obale rijeka, kao i istorijska jezgra grada zarasli su i ostali neobilježeni i nepromovisani. Kako je kazao “Vijestima”, brine ga to što QR kodovi, info-ploče i višejezične table “nisu u planu, a ni u budžetu Glavnog grada”.
“Broj direktnih letova je alarmantno mali, a ne vidi se ni naznaka ideje kako to promijeniti. Sve to znači manje gostiju, kraći boravci, prazni apartmani, zatvoreni restorani. Dok druge prijestonice grade identitet kroz manifestacije, gastro ponudu i kulturno nasljeđe, Podgorica nema ni osnovnu suvenirnicu u centru grada. Pored toga, zapuštena izletišta i velika količina smeća i divljih deponija dodatno ruže utisak o Glavnom gradu”, rekao je Krnić.
Obnova Stare varoši i Drača, postavljanje turističkog info-punkta u “srcu” Podgorice, lokalni specijaliteti na svakom koraku, smatra Krnić, ono su što je potrebno gradu.
“Kongresni, sportski, avanturistički i manifestacioni turizam uvezani sa sjeverom i jugom. Potreban je jedinstven brend glavnog grada, sinhronizovan s nacionalnom strategijom. Tako bi se mogla ostvariti sinergija, umjesto potpune atrofije na ovom polju. Podgorica posjeduje turistički potencijal koji nije iskorišćen. Svake godine imamo strane turiste iz čitavog svijeta, ali su oni najčešće prepušteni sami sebi, jer turistička ponuda nije adekvatno osmišljena. Nema dovoljno informacija za turiste, posebno na engleskom jeziku, a ključna kulturna dobra kao Stara varoš i obale rijeka nisu adekvatno uređeni i označeni i ne radi se dovoljno na promociji prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa.”
Krnić je mišljenja da turistički proizvodi u gradu nisu jasno definisani, pa turisti imaju poteškoća u pronalaženju korisnih informacija.
“… Može se početi od izmjena tabli pravaca tamo gdje nisu naznačene bitne opcije za putna odredišta, preko sveobuhvatne akcije čišćenja grada, pa na kraju do planiranja urbanističkog razvoja Glavnog grada, čemu bi prethodile serije javnih rasprava s građanima. Podgorica može biti značajan centar regiona, ali neće se desiti sama od sebe. Mora da se radi, planira i zna šta se hoće. Dokle god gradske vlasti čekaju da turisti dođu po inerciji, ostaćemo rupa na mapi, a ne kapija Crne Gore. Vrijeme je da neko konačno upali taj potencijal. Ili da ga prepustimo zaboravu po starom običaju”, poručio je Krnić.
Iz TO Podgorica kazali su da su tokom ove godine radili na unapređenju manifestacione ponude, pa su u skladu s tim organizovali više novih događaja poput Dino parka, Crnogorskog manifesta…
“U dijelu infrastrukture intenzivno se radi na izlasku Podgorice na Skadarsko jezero u području Malog blata, gdje je planirano postavljanje doka za turističke brodove. Takođe, radi se i na idejama za uređenje izletišta Sivac i Kaluđerovo oko. Nakon digitalne rekonstrukcije Tvrđave Ribnica koja je nedavno predstavljena, radimo na konzervatorskom projektu koji će stvoriti uslove da se bedemi tvrđave konačno rekonstruišu i dobiju autentičan izgled iz 18. vijeka”, rekli su “Vijestima”.
Prema njihovim tvrdnjama, osnovana je radna grupa za valorizaciju arheološkog lokaliteta Duklja koja će, kako su istakli, u narednom periodu odrediti lokaciju za izgradnju centra za posjetioce.
“Glavni grad u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore kontinuirano realizuje arheološka istraživanja na lokalitetu Duklje, koja su rezultirala vrijednim nalazima prethodnih godina. Navedene aktivnosti planirane su uz dodatnu dinamiku i u narednom periodu. U dijelu planinskog zaleđa Parka prirode Komovi kontinuirane su aktivnosti na postavljanju turističke infrastrukture na Bukumirskom i Rikavačkom jezeru, pa se uskoro planira postaviti panoramski foto ram na Bukumirskom jezeru. Štampane su brošure za Vinski i Aktivni turizam, a uskoro će biti gotove i brošure Pješačke i planinarske staze Podgorice i Vjerska brošura.”
Odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li Sekretarijat za sport Glavnog grada ima u planu da dio Podgorice pretvori u zonu za sportski turizam, iz gradske administracije su kazali da intenzivno rade na tome.
“… Koristeći sinergiju sportskih manifestacija, infrastrukture i valorizacije kulturno-istorijskog nasljeđa. Sekretarijat za sport je pokrenuo niz inicijativa s ciljem da Podgoricu afirmiše kao regionalni centar sportskog turizma, u sljedećim pravcima - skokovi sa Vezirovog mosta su, nakon 15 godina pauze, uspješno revitalizovani. Osim promocije ekstremnih sportova, ovaj događaj doprinosi afirmaciji mosta kao značajnog kulturno-istorijskog lokaliteta, pozicionirajući Podgoricu kao adrenalinsku destinaciju. Planirane su biciklističke i pješačke rute koje povezuju sportske zone s lokalitetima kao što su Duklja, Zeta i Stara Varoš, čime se kreira jedinstvena ponuda aktivnog odmora sa edukativnim i kulturnim karakterom”, istakli su iz gradske administracije, podsjećajući da je Podgorica, u prethodnom periodu, bila domaćin “značajnih evropskih i svjetskih takmičenja”.
Ljubović, Duklja, Stari aerodrom, Mareza... lokacije za sportski turizam
Ljubović, Gorica, Duklja, Zeta, Stari aerodrom, Tološi i Mareza, ključne su lokacije za sportski turizam, navode iz Sekretarijata za sport.
“Kao i gradski stadioni i bazeni - izgradnja istočne tribine, natkrivanje olimpijskog bazena i izgradnja novog otvorenog bazena. Rijeka Morača - razvoj kajakaških tura ka Skadarskom jezeru... Sve aktivnosti biće dodatno precizirane kroz radnu grupu koja radi na izradi Strategije razvoja sporta Glavnog grada. Ovim pristupom se institucionalizuje pravac razvoja sportskog turizma i osigurava ravnomjerna prostorna valorizacija.”
Turiste odvraća i manji broj letova i cijene avio karata
Osim povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV), postoje i drugi faktori koji su uticali na pad noćenja turista u Podgorici tokom prošle godine.
Kako se navodi u Informaciji o pripremljenosti turističke sezone u Podgorici u 2025. godini, smanjenje broja direktnih letova i povećanje cijena avionskih karata uticali su na “ograničeni broj turista koji odlučuju da borave u Glavnom gradu”.
“Turisti sve više traže destinacije koje nude specifične vrste turizma, kao što su održivi turizam, ekoturizam ili kulturni turizam... Ostale destinacije u Crnoj Gori, poput Budve, Kotora, Tivta i Herceg Novog, privukle su veliki broj turista i s razvijenom infrastrukturom i bogatijom ponudom, što je moglo smanjiti interesovanje za boravak u Podgorici. Glavni grad se često posmatra kao tranzitna destinacija i još nije pružila dovoljno razloga za boravak duže od dva dana”, stoji u Informaciji.
( Nikola Saveljić )