Plate na sunce, korak ka pravdi za žene

Poslodavac će biti dužan da u oglasu za slobodno radno mjesto navede podatke sa početnom zaradom i rasponom zarade koja je predviđena za slobodno radno mjesto. Ugovor o radu neće moći sadržati odredbu kojom se zaposlenom zabranjuje iznošenje podataka o njegovoj zaradi.

Poslodavac će biti dužan da zaposlenom na njegov zahtjev dostavi podatke i o zaradama njegovih kolega. Firme sa više od sto zaposlenih dostavljaće Socijalnom savjetu i sindikatu cijeli set podataka o zaradama i načinima obračunavanja kako bi se utvrdilo da li ima razlika između zarada po polovima. U slučaju spora zbog manje zarade za rad iste vrijednosti, teret dokazivanja je na poslodavcu. Poslodavci podatke Socijalnom savjetu šalju periodično godišnje ili jednom u tri godine.

To su novine iz nacrta Zakona o radu koji se nalazi na javnoj raspravi do kraja jula zajedno sa nacrtom Zakona o Socijalnom savjetu.

U obrazloženju je navedeno da je cilj ovih predloga usklađivanje sa Direktivom 2023/970 o radnoj ravnopravnosti u radnim odnosima, jer je to jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 19, Socijalna politika i zapošljavanje.

Kako je pojašnjeno, da bi zaposlena ili zaposleni znali da li imaju jednake iznose zarada za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, moraju imati zakonsku mogućnost da dobijaju podatke o platama svojih kolega, kao i da van firme mogu slobodno konsultovati druge o svojoj i zaradama kolega.

USS: Povjerljivi podaci obesmišljavali zakon

Iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) kazali su “Vijestima” da pozdravljaju usaglašavanje Zakona o radu sa Direktivom 2023/970 o jačanju primjene principa jednake zarade za jednak rad ili rad jednake vrijednosti između muškaraca i žena kroz transparentnost zarada, i o mehanizmima sprovođenja.

“Usljed činjenice da brzina procesa koji su pred nama u ostvarivanju obaveza prema Evropskoj uniji, diktira i tempo socijalnog dijaloga, socijalni partneri će u okviru Javne rasprave dati svoje komentare i sugestije u vezi sa pripremljenim Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Usaglašavanje Zakona o radu sa pomenutom direktivom višestruko je važno za zaposlene u Crnoj Gori, posebno u pogledu jačanja mehanizama za poštovanje načela jednake zarade muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, u pogledu obezbjeđivanja transparentnosti zarada, te za USSCG posebno važnog aspekta - osiguranja zaštite radno-pravnog statusa zaposlenog koji otkrije informacije o svojoj zaradi”, kazala je “Vijestima” zamjenica generalnog sekretara USSCG Ivana Mihajlović.

Ona je ocijenila da je insistiranje na tome da podaci o zaradi predstavljaju povjerljive podatke “obesmišljavalo zakonom propisan princip garantovanja prava na jednaku zaradu za jednak rad u vezi sa čime je USSCG prethodnih godina u kontinuitetu zahtijevala izmjenu kako Zakona o radu, tako i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti”.

Muškarci primaju za 21 odsto veće zarade

Mihajlović navodi da će USSCG tokom Javne rasprave dostaviti predloge za dodatno unapređenje određenih instituta ovih zakona.

“Pored ostalog, zalagaćemo da se u cilju postizanja pune transparentnosti, obaveza izvještavanja o zaradama uvede i za poslodavce koji imaju manje od 100 zaposlenih budući da takvo nešto sugeriše i sama Direktiva, a što bi obzirom na strukturu naše ekonomije bilo jedino mjerodavno ukoliko zaista želimo da postignemo cilj koji ova Direktiva sa sobom nosi”, rekla je Mihajlović.

Ona je kazala da će nastaviti da insisitiraju da se obaveza posjedovanja akta o sistematizaciji radnih mjesta odnosi na sve poslodavce bez obzira na broj zaposlenih “budući da je upravo ovaj akt osnov za utvrđivanje konkretnih opisa poslova na osnovu čega se, pored ostalog, može utvrđivati da li se radi o istom ili radu jednake vrijednosti”.

“Implementacija odredaba koje budu dio budućeg radnog zakonodavstva biće presudna, a samo kvalitetno uređene norme, dosljedna i adekvatna primjena istih u praksi, doprinijeće snižavanju zabrinjavajuće velikog rodnog jaza u zaradama koji je u Crnoj Gori sa 12,5% u 2014. godiniji porastao na 21,6% u 2021. godini prema istraživanju Međunarodne organizacije rada. Svaki korak naprijed ka eliminisanju razlika u zaradama s obzirom na pol znači korak naprijed u ostvarivanju vladavine prava, socijalne pravde, optimizacije ljudskih resursa, poboljšanja produktivnosti i većoj motivaciji zaposlenih”, kazala je Mihajlović.

Iz Unije poslodavaca kažu da je kod njih u toku analiza predloženih rješenja iz nacrta ova dva zakona i predmetnih direktiva sa kojima se zakoni usaglašavaju.

“Predloženi tekstovi biće proslijeđeni našem članstvu na uvid. Nakon što prikupimo njihove komentare, Unija poslodavaca će ih objedinjene dostaviti Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga u zakonom propisanom roku”, naveli su iz ove asocijacije.

Zalagaćemo se da se obaveza izvještavanja o zaradama uvede i za poslodavce koji imaju manje od 100 zaposlenih budući da takvo nešto sugeriše i sama Direktiva, a što bi obzirom na strukturu naše ekonomije bilo jedino mjerodavno”, rekla je Mihajlović

Pisaće se novi akti o sistematizaciji

Poslodavci će u roku od šest mjeseci od usvajanja ovih zakona morati da usklade svoje akte o sistematizaciji sa novim normama. Takođe u aktu o sistematizaciji i u oglasu o slobodnom radnom mjestu moraju navesti nazive radnih mjesta koji su rodno neutralni. Poslodavac koji nema obavezu oglašavanja slobodnih radnih mjesta, biće dužan da osobu sa kojom namjerava da zaključi ugovor o radu informiše o početnoj zaradi i rasponu zarada za slobodno radno mjesto.

Pod radom iste vrijednosti podrazumijeva se rad za koji se zahtijeva uporediv nivo kvalifikacije obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije, odgovornosti, vještina, napora, uslova rada i rezultata rada.

U slučaju pada kupovne moći, skače minimalna zarada

Dijelimično se mijenja i član Zakona koji se odnosi na minimalnu zaradu. Sada u članu piše da Vlada periodično na predlog Socijalnog savjeta može odlukom povećati iznos minimalne zarade zbog rasta opšteg nivoa zarada u zemlji, kao i troškova života i promjene u njima.

Sada se dodaje i ako dođe do smanjenja kupovne moći.

Kupovna moć, prema ekonomskoj definiciji, podrazumijevamo količinu dobara koja se može kupiti jednom novčanom jedinicom. Odnosno, ako se umanji količina dobara koja se može kupiti jednom novčanom jedinicom zbog povećanja cijena, onda se govori o smanjenju kupovne moći.

Predviđa se i da se minimalna zarada utvrđuje srazmjerno vremenu za koji je zaključen ugovor o radu, te se precizira da se utvrđuje za period od dvije godine.

Minimalna zarada u Crnoj Gori iznosi 600 eura od oktobra prošle godine.

9,1 odsto povećan je rodni jaz u zaradama za sedam godina, sa 12,5% u 2014. na 21,6% u 2021., prema istraživanju Međunarodne organizacije rada

Socijalni savjet će analizirati sve razlike u zaradama za isti rad

Izmjenama Zakona o socijalnom savjetu, ovom tijelu Vlade, sindikata i poslodavaca, dodaje se nova nadležnost da razmatra i zauzima stavove o pitanjima koja se odnose na jednaku zarade za rad iste vrijednost.

“Na taj način će se u potpunosti obezbijediti usklađivanje sa Direktivom 2023/970, koja sadrži rješenja kojima se obezbjeđuje jačanje mehanizama za poštovanja načela jednake zarade muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti; zabrane direktne ili indirektne diskriminacije u pogledu zarade na osnovu pola; i transparentnost zarada kako u javnom tako i u privatnom sektoru”, navedeno je u obrazloženju.

Nacrtom se predviđa da Socijalni savjet sprovodi aktivnosti u cilju podizanja svijesti poslodavaca, sindikata i javnosti o potrebi otklanjanja diskriminacije u vezi sa jednakom zaradom za rad iste vrijednosti. Savjet će analizirati uzroke razlika u zaradama na osnovu pola i osmišljava mjere za pomoć u procjeni nejednakosti zarada, na osnovu podataka koje će mu periodično dostavljati poslodavci.

Poslodavci će morati da objašnjavaju metodologije ako kod zaposlenih različitog pola postoji razlika u zaradama veća od pet odsto za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

( Goran Kapor )