Raste otpor u Izraelu: „Osveta nije politika, ovo je rat uništenja“

Zgroženost zbog razornog izraelskog rata u Gazi mjesecima odjekuje u prijestonicama i na univerzitetskim kampusima u svijetu. Sada sve veći broj Izraelaca podiže glas protiv onoga što opisuju kao zločine koje država čini u njihovo ime u palestinskoj enklavi.

Izraelski demonstranti drže portrete palestinske djece ubijene u Gazi. Akademici i pisci, političari i penzionisani vojni lideri optužuju izraelsku vladu za neselektivno ubijanje i ratne zločine.

U ranim mjesecima rata, ogromna većina Izraelaca smatrala je ofanzivu opravdanom i nužnom odmazdom na smrtonosni napad na Izrael koji je Hamas predvodio 7. oktobra 2023. godine, čak i ako su bili skeptični prema tome da je dugoročni cilj vlade - eliminacija Hamasa - uopšte ostvariv, piše "Njujork tajms".

Uprkos tome, većina Izraelaca odavno želi postizanje dogovora kojim bi se rat okončao u zamjenu za oslobađanje svih talaca koji su još u Gazi i rasterećenje vojnika iscrpljenih mjesecima smrtonosnog sukoba, pokazuju istraživanja javnig mnjenja.

Međutim, posljednjih mjeseci mala, ali sve glasnija manjina upućuje očajničke pozive da se rat okonča iz moralnih razloga, čak i ako mnogi Izraelci nisu ni svjesni da takvi protesti uopšte postoje, navodi "Tajms". Mnogi od demonstranata možda su u početku podržavali izraelsko pravo na samoodbranu poslije napada Hamasa, ali sada tvrde da je to otišlo predaleko i da se kosi s njihovim vrijednostima, piše američki list.

"Na ivici smo ambisa", rekla je Tamar Paruš (56), profesorica sociologije na Koledžu Sapir na jugu Izraela, obraćajući se na nedavnom antiratnom protestu kojem je prisustvovalo nekoliko stotina Izraelaca na prometnom raskršću Ša'ar Hanegev, blizu granice s Gazom.

"Osveta nije politika", rekla je i dodala: "Mogli smo da vodimo pametniji rat".

Takvi glasovi unutrašnjeg neslaganja u početku su se čuli samo na marginama izraelskog društva.

Međunarodna pažnja usmjerena na patnje Palestinaca u Gazi dodatno je pojačana proteklih sedmica, pošto su agencije Ujedinjenih nacija upozorile da ponestaje hrane za 2,2 miliona ljudi u enklavi.

Dvije izraelske organizacije za ljudska prava - B'Tselem i Ljekari za ljudska prava Izrael - objavile su juče izvještaje u kojima optužuju izraelsku vladu za genocid nad Palestincima u Gazi, prenio je Rojters. To su prve značajne organizacije unutar izraelskog društva koje su toj državi uputile najtežu moguću optužbu.

Na konferenciji za novinare u Jerusalimu, predstavnici organizacija saopštili su da Izrael sprovodi "koordinisanu, namjernu akciju s ciljem uništenja palestinskog društva u Pojasu Gaze".

"Izvještaj koji danas objavljujemo je onaj za koji nikada nismo mogli da zamislimo da ćemo ga morati napisati", izjavila je Juli Novak, izvršna direktorka B'Tselema. "Stanovnici Gaze su raseljeni, bombardovani i izgladnjivani, potpuno lišeni svoje ljudskosti i svojih prava".

Ljekari za ljudska prava fokusirali su se na zdravstveni sektor, naglašavajući da je "izraelsko uništavanje zdravstvene infrastrukture Gaze bilo proračunato i sistematsko".

Izraelska vlada je ocijenila da su optužbe "neutemeljene", a portparol vlade David Menser izjavio je da "ne postoji namjera, koja je ključna za optužbu za genocid".

"Jednostavno nema smisla da neka država pošalje 1,9 miliona tona pomoći, uglavnom hrane, ako joj je cilj genocid", rekao je Menser. Izraelska vojska nije odmah komentarisala ove navode.

Kada je Amnesti internešnal u decembru saopštio da je Izrael počinio genocidne radnje, izraelsko ministarstvo spoljnih poslova nazvalo je ovu globalnu organizaciju za ljudska prava "žalosnom i fanatičnom organizacijom".

Konvencija o genocidu iz 1948. godine, usvojena na globalnom nivou nakon masovnog ubistva Jevreja od strane nacista, definiše genocid kao "djela počinjena s namjerom da se, u cjelini ili djelimično, uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa".

Dvije organizacije za ljudska prava su navele da da Izrael sprovodi "koordinisanu, namjernu akciju s ciljem uništenja palestinskog društva u Pojasu Gaze"

Palestinski napadači u oktobru ubili su oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, što je najsmrtonosniji dan u istoriji Izraela, a još oko 250 ljudi je uzeto za taoce. Mnogi Izraelci su isključivu odgovornost za patnju u Gazi koja je uslijedila pripisali Hamasu i izrazili vrlo malo saosjećanja prema civilima u toj enklavi.

Od tada je, prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi, u ratu ubijeno oko 60.000 Palestinaca. Ti podaci ne razlikuju borce od civila, ali uključuju više od 10.000 djece. Rat je više puta raselio većinu od dva miliona stanovnika Gaze i doveo tu teritoriju na ivicu gladi.

Ministarstvo zdravlja u Gazi je juče saopštilo da je najmanje 14 osoba umrlo od gladi i neuhranjenosti u posljednja 24 sata, čime je broj umrlih od gladi tokom rata porastao na 147, uključujući 88 djece, većina njih u samo posljednjih nekoliko sedmica, prenio je Rojters.

Uprkos očajnoj humanitarnoj krizi, istraživanje koje je u maju sproveo Institut za studije nacionalne bezbjednosti pri Univerzitetu u Tel Avivu pokazalo je da 64,5 odsto izraelske javnosti nije uopšte, ili nije previše, zabrinuto zbog humanitarne situacije u Gazi, navodi "Njujork tajms".

Oko tri četvrtine izraelskih Jevreja smatra da izraelsko vojno planiranje ne bi trebalo da uzima u obzir patnju palestinskog civilnog stanovništva u Gazi, ili da bi to trebalo činiti samo minimalno, prema drugom nedavnom istraživanju koje je sproveo Izraelski demokratski institut, nestranačka istraživačka organizacija iz Jerusalima.

Međutim, Institut navodi da je tokom vremena uočio blagi porast broja izraelskih Jevreja koji smatraju da bi patnju trebalo u velikoj mjeri uzeti u obzir, kao i umjeren pad broja onih koji kažu da ih ta patnja ne brine. "Tajms" piše da se taj porast ogleda u rastućoj nelagodi i aktivizmu unutar izraelskog liberalnog tabora.

"Došlo je do primjetnog pomaka u javnom diskursu", rekao je Li Mordekaj, istoričar s Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu, koji dokumentuje rat i vjeruje da Izrael sprovodi genocid u Gazi - optužba koju izraelska vlada kategorično odbacuje.

"I dalje postoji kriza u mirovnom taboru u vezi s tim šta se smije, a šta ne smije reći, ali ljudi sve više dižu glas", dodao je dr Mordekaj.

On je krajem maja govorio u kampusu Hebrejskog univerziteta, gdje su se okupile desetine studenata i članova akademske zajednice, noseći portrete djece ubijene u Gazi. Istovremeno su se održavali protesti na Univerzitetu u Tel Avivu i drugim fakultetima.

I neki istaknuti Izraelci su digli uzbunu. Bivši premijer Ehud Olmert osudio je ono što je nazvao "svirepim i zločinačkim ubijanjem civila" i izgladnjivanje Gaze kao vladinu politiku. Moše Jalon, bivši načelnik generalštaba i ministar odbrane, mjesecima upozorava na etničko čišćenje. Jair Golan, bivši zamjenik načelnika generalštaba i lider Demokrata, opozicione partije lijevog centra, izazvao je buru kada je izjavio da vlada ubija bebe "iz hobija".

Izraelska vlada negira da čini ratne zločine u Gazi, iako je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje premijera Benjamina Netanjahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Joava Galanta. Izraelska vojska tvrdi da djeluje u skladu s međunarodnim pravom, tvrdeći da preduzima mjere kako bi umanjila civilne žrtve i da vodi složenu kampanju protiv neprijatelja koji se skriva među stanovništvom i koristi civilnu infrastrukturu.

Jedna prelomna tačka, prema riječima dr Mordekaja, dogodila se otprilike godinu dana nakon početka rata, kada su se pojavili izvještaji o izraelskom planu da sve stanovnike sjeverne Gaze preseli na jug. Vlada zvanično nije usvojila taj plan, koji su predložili komandanti iz rezervnog sastava, ali su kritičari tvrdili da su elementi tog plana tiho sprovođeni.

Zatim je, sredinom marta ove godine, Izrael okončao dvomjesečno primirje i nastavio borbe. Mnogi Izraelci su smatrali da je ta odluka prvenstveno politički motivisana, kako bi Netanjahu zadržao podršku svojih krajnje desničarskih koalicionih partnera i spriječio pad vlade.

Istraga "Njujork tajmsa" je pokazala da je Netanjahu djelovao s ciljem da produži i proširi rat, omogućivši Izraelu da porazi i oslabi više svojih neprijatelja, ali i da odloži suočavanje s unutrašnjom političkom krizom.

Stotine rezervista i penzionisanih oficira izraelskog vazduhoplovstva potpisali su otvoreno pismo u aprilu, pozivajući izraelsku vladu da postigne dogovor sa Hamasom o povratku talaca. "Nastavak rata ne doprinosi ostvarenju nijednog od deklarisanih ciljeva rata i dovešće do smrti talaca, vojnika IDF-a i nevinih civila", navodi se u pismu, pri čemu se skraćenica IDF odnosi na izraelsku vojsku. Stotine izraelskih vojnika ubijene su u Gazi.

Oko 140.000 Izraelaca iz različitih profesionalnih oblasti potpisalo je slična pisma, prema navodima organizacije Standing Together, građanskog pokreta Jevreja i Arapa u Izraelu koji predvodi antiratne proteste i zalaže se za mir i jednakost.

Hiljade Izraelaca ispunili su glavni kongresni centar u Jerusalimu u maju, na "Narodnom mirovnom samitu" koji je organizovala koalicija od preko 50 lokalnih organizacija koje se zalažu za mir i društvenu pravdu. Samit je započet minutom ćutanja za sve žrtve rata - Palestince i Izraelce, civile i vojnike.

Od tada je više od 1.300 članova akademske zajednice potpisalo otvoreno pismo u kojem osuđuju ono što su nazvali "užasnim nizom ratnih zločina, pa čak i zločina protiv čovječnosti, koje smo sami počinili".

"Ćutali smo predugo", navodi se u pismu i dodaje: "Naša je dužnost da zaustavimo pokolj".

Istaknuti izraelski pisci David Grosman, Zeruja Šalev i Dorit Rabinjan bili su među desetinama potpisnika još jednog pisma u kojem su izrazili "šokiranost" zbog izraelskih postupaka u Gazi. U danima nakon napada iz oktobra 2023, Rabinjan je izjavila da je njena saosjećajnost prema patnji "one druge strane" bila "paralisana".

Glavni izraelski mediji rijetko su pružali slikovit prikaz humanitarne krize u Gazi. Dok je ljevičarski list "Haarec" izvještavao o patnjama, popularna desničarska televizijska stanica Kanal 14 redovno daje prostor onima koji pozivaju na još oštrije postupke protiv civila u Gazi.

Ovog mjeseca, aktivisti pokreta Standing Together protestuju ispred studija glavnih izraelskih televizijskih kanala, zahtijevajući od domaćih novinara da izvještavaju o teškoj gladi u Gazi.

"Ljudi na televiziji raspravljaju o izgladnjivanju ili deportaciji stanovnika Gaze kao da su to legitimne opcije", rekao je Mihael Sfard, izraelski advokat za ljudska prava. "Ali jedan drugačiji glas pokušava da prodre kroz gotovo jedinstven javni diskurs", dodao je.

"Tajms" piše da je kritikovanje ponašanja vojnika takođe osjetljivo pitanje u zemlji u kojoj su gotovo svi Jevreji sa 18 godina regrutovani, a mnogim Izraelcima je teško da za ratne zločine optuže vojsku sastavljenu od njihovih rođaka ili prijatelja.

Itamar Avneri, član gradskog vijeća Tel Aviva i jedan od osnivača pokreta Standing Together, rekao je da upravo zbog toga grupa vodi računa da kritiku usmjeri na vladu, a ne na vojnike.

"Ovo je rat uništenja", rekao je na protestu blizu granice s Gazom, i dodao: "Građani Gaze su naše komšije".

( Angelina Šofranac )