Ko je kriv za ranjavanje psa na Cetinju?
Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove najavili su da će podnijeti krivičnu prijavu zbog događaja u prijestonici, kada je tokom intervencije hvatanja kangala, službenik policije upotrijebio i vatreno oružje Iz dijela NVO za zaštitu životinja kazali su da događaj na Cetinju ukazuje da ne postoje službe za hvatanje životinja i skloništa, a slučaj su okarakterisali kao "nezapamćeno zlostavljanje i pokušaj ubistva životinje"
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP) podnijeće krivičnu prijavu kako bi se utvrdilo da li je tokom nedavne intervencije policije na Cetinju počinjeno krivično djelo mučenje i ubijanje životinja.
Odgovarajući na pitanja o incidentu na Cetinju, tokom kojeg je jedan od policijskih službenika vatrenim oružjem nanio povrede psu i ranio sebe, iz te Uprave poručuju da je svaki vid zlostavljanja, mučenja i ubijanja životinja neprihvatljiv i da, u slučaju da se utvrdi da je počinjeno navedeno krivično djelo iz Krivičnog zakonika, počinilac treba biti adekvatno sankcionisan.
U nedjelju je oko podneva na Dvorskom trgu na Cetinju došlo do upotrebe vatrenog oružja, kada se, kako je toga dana saopšteno iz cetinjske policije, jedan njihov službenik povrijedio.
“Vijesti” su toga dana objavile da se nekoliko građana toga jutra obratilo policiji, da su tražili pomoć zbog vlasničkog psa rase kangal koji je, kako je tada saopšteno, lutao gradskim trgom. Objavljeno je i da su, strahujući da bi pas mogao predstavljati opasnost, zatražili asistenciju. Komunalna policija, navodno, nije uspjela da ukloni psa, pa su na lice mjesta izašli službenici policije.
Tada je, kako je ranije objavljeno, došlo do upotrebe biber spreja, potom i vatrenog oružja, pri čemu je policajac sam sebe ranio.
Iz policije su tada saopštili da ispituju okolnosti događaja. U međuvremenu, nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa tim događajem, pored ostalog, ni po kojem je osnovu policija intervenisala u konkretnom slučaju, kao ni da li je i u kojim slučajevima dozvoljena upotreba biber spreja i vatrenog oružja u sličnim okolnostima.
Iz UBHVFP “Vijestima” su rekli da njima nije poznato po kojem osnovu je policija reagovala i intervenisala, “niti na koji način nadležnost policije u ovom slučaju preuzima primat”.
“Zbrinjavanje izgubljenih i napuštenih životinja je, u skladu sa Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, Zakonom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o komunalnim djelatnostima, odgovornost službe lokalnih samouprava, pa je u ovoj situaciji neophodno bilo da u okviru svojih nadležnosti službe lokalne samouprave sprovedu zbrinjavanje izgubljene/napuštene životinje”, navode u odgovoru redakciji.
Kako su dodali, Uprava će, u okviru svojih nadležnosti, podnijeti krivičnu prijavu tužilaštvu, u skladu sa Krivičnim zakonikom, Zakonom o veterinarstvu i Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja:
“Te pozvati na postupanje u slučaju utvrđivanja elemenata koji upućuju na krivično djelo mučenje i ubijanje životinja iz Krivičnog zakonika Crne Gore. Uprava ovim putem apeluje da je svaki vid zlostavljanja, mučenja i ubijanja životinja neprihvatljiv, te da u slučaju utvrđivanja elemenata navedenog krivičnog djela, odgovornost mora biti podnijeta na način propisan Krivičnim zakonikom Crne Gore, te počinilac adekvatno sankcionisan”.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, prenijeli su mediji prije dva dana, rekao je da postupanje službenika policije treba posmatrati kao njegovo požrtvovanje, te da je “i to sastavni dio rada policijskih službenika”.
Kako je rekao, prvo sredstvo prinude koje je policajac na Cetinju upotrijebio bio je biber sprej, a kako to nije djelovalo na psa, “nakon toga je krizna situacija okončana tako što je, prema indicijama, došlo do upotrebe vatenog oružja”.
U dijelu javnosti tvrde da je pas bio miran, sve dok nije upotrijebljen biber sprej.
U dopisu koji su iz Zajednice dijela NVO za zaštitu životinja uputili UBHVFP, navode da se vlasnički pas rase kangal pojavio u centru Cetinja, da je bio miran, da su ga prolaznici “čak mazili, a grupa žena ga je vezala povocem za drvo kako bi sačekao vlasnika, jer se dio građana plašio njegove veličine”.
“Zbog straha tih građana pozvana je komunalna policija, a potom i redovna policija, s obzirom na to da Cetinje, i pored zakonske obaveze još od 2010. godine, nema nadležnu (za to opremljenu i obučenu) službu za hvatanje životinja, niti azil za pse. Usljed neznanja i neobučenosti policijskih službenika, došlo je do nezapamćenog i monstruoznog čina: policajac je psa, dok je bio vezan za drvo povocem, isprskao biber sprejom, a zatim ga upucao sa tri metka u grkljan i jednim u nogu”, navode i dodaju da je time počinjeno krivično djelo, prekršen Zakon o zaštiti dobrobiti životinja, a događaj “dokaz “potpune nespremnosti državnih institucija da primijene zakon”.
Dodaju i da događaj na Cetinju jasno ukazuje “da nepostojanje službi za hvatanje životinja i azila vodi ka ovakvim tragedijama”, a slučaj su okarakterisali kao “nezapamćeno zlostavljanje i pokušaj ubistva životinje, izvršen od strane službenog lica, i to pred očima građana”.
“Podsjećamo da je, prema Zakonu o zaštiti dobrobiti životinja, svaka opština još do 2010. godine bila obavezna da obezbijedi sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce, kao i službu obučenu i opremljenu za hvatanje i prihvat životinja. Cetinje, kao i mnoge druge opštine, do danas nije ispunilo ovu zakonsku obavezu”, navode u dopisu.
Pored ostalog, pitaju i zašto Komunalna policija Cetinja nije kontaktirala Komunalnu policiju iz Podgorice ili Budve, najbližih opština koje imaju nadležne ekipe i azile, kako bi psa bezbjedno preuzeli dok se ne pronađe vlasnik.
“Zašto i dalje ne postoji protokol za ovakve situacije, iako su zakonom propisane obaveze jasne već više od 15 godina”, piše u njihovom dopisu koji je upućen Upravi.
Od nadležnih traže hitnu reakciju, pored ostalo, da Uprava podnese krivičnu prijavu za mučenje i pokušaj ubistva životinje, ali i da kazni Opštinu Cetinje zbog nepoštovanja Zakona o zaštiti dobrobiti životinja, jer, kako dodaju, nije obezbijedila Sklonište niti ikakvu alternativnu opciju do izgradnje Skloništa.
Osim za slučaj u Cetinju, tražili su da bude izdat nalog i drugim opštinama koje još nisu formirale službe i azile da to učine bez odlaganja, kao i da bude pripremljen obavezan protokol za postupanje sa životinjama policijskih i ostalih nadležnih službenika.
“Svaki dan bez akcije vodi ka ponavljanju ovakvih zločina. Ovaj događaj nije izolovan slučaj, već posljedica višegodišnjeg institucionalnog nemara. Ako ovakav čin prođe nekažnjeno, šalje se poruka da je mučenje i ubijanje životinja dozvoljeno i normalizovano u našoj državi”, poručili su.
( Damira Kalač )