Ustavni sud čeka šta će reći Vlada i Sindikat

Prema informacijama “Vijesti”, Zaštitnik je od Ustavnog suda tražio preispitivanje zarada za oblast prosvjete na inicijativu Ministarstva finansija

24897 pregleda16 komentar(a)
Sa julskog protesta Sindikata prosvjete ispred resorsnog Ministarstva, Foto: Luka Zekovic

Ustavni sud očekuje izjašnjenje Vlade Crne Gore i Sindikata prosvjete u vezi sa inicijativom Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa (ZIPI) za ocjenu ustavnosti i zakonitost više članova Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za oblast prosvjete, potvrđeno je “Vijestima”.

“Obavještavam Vas da je u ustavnosudskom predmetu U-II br. 20/25 u toku prethodni postupak u kojem je Inicijativa dostavljena na odgovor Vladi Crne Gore i Reprezentativnom sindikatu prosvjete Crne Gore, saglasno odredbi člana 34 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore”, kazali su redakciji iz Ustavnog suda.

Prema informacijama “Vijesti”, Zaštitnik je preispitivanje odredbi GKU za oblast prosvjete tražio na inicijativu Ministarstva finansija, a navodno zbog toga što su suprotne Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Radi se o odredbama koje se odnose na obračun zarada i dodataka u prosvjeti.

Sindikat prosvjete Crne Gore, na čijem je čelu Radomir Božović, na svom Fejsbuk profilu prije dva dana tu inicijativu nazvao “frontalnim udarom” na tu radničku organizaciju i prosvjetne radnike.

Podsjetili su i da su Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija najavili da će od 1. avgusta početi primjenu centralizovanog softvera za obračun zarada u osnovnim školama, što će rezultirati smanjenjem zarada “velikom broju nastavnica/ka”.

ZIPI, međutim, u inicijativi Ustavnom sudu naglašava da osporeni članovi Granskog kolektivnog ugovora uvode institute poput “startne zarade”, “uvećanja zarade” i “dodatnih koeficijenata”, koji nisu predviđeni zakonodavnim okvirom i “omogućavaju proizvoljnu i pravno nesigurnu praksu obračuna zarada”.

Posebno kritikuje član 22, koji, prema tumačenju u toj instituciji, “derogira opšti pravni sistem” time što uvodi pravno neprecizan i nezakonit institut “dodatnih koeficijenata uvećanja zarade” umjesto zakonom predviđenih dodataka na osnovnu zaradu.

Takvo rješenje, navodi Zaštitnik u inicijativi, u suprotnosti je sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji predviđa da se otežani uslovi rada plaćaju procentualnim dodacima, a ne novim koeficijentima. Time se, kako su kazali, narušava jedinstvenost sistema obračuna zarada, otvara prostor za arbitrarnu praksu i izlazi izvan zakonskog i ustavnog okvira, jer ni zakon ni Vladine odluke ne poznaju takav način obračuna.

“Dakle, iz svega navedenog proizlazi da su članovi 16, 17,19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete suprotni odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Na osnovu člana 150 Ustava Crne Gore, odnosno na osnovu svega izloženog, podnosilac ove inicijative predlaže da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, te da potom donese odluku kojom će utvrditi da članovi 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete nisu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom i da prestaju da važe danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda”, piše u inicijativi ZIPI-ja.

Sindikat je na Fejsbuku prije dva dana upozorio i na to da je član 22 GKU “srce i duša” tog dokumenta, kao i da bi njegovo poništavanje značilo da “Vlada hoće da sve odluke oko uvećanja ili smanjenja zarada donosi sama, bez dijaloga sa Sindikatom prosvjete”.

Podsjećaju i da je ZIPI tu inicijativu predao Ustavnom sudu dan nakon protesta 7. jula, koji je, kako navode, bio organizovan da se skrene pažnja na potrebu dijaloga.

“Kakvo licemjerje Vlade, koja se kune u socijalni dijalog, a s druge strane čini sve da taj dijalog zamre”, ističe Sindikat.

Ta radnička organizacija je nedavno najavila i da će “preduzeti sve legitimne poteze koji su svojstveni sindikalnoj borbi”, a u vezi sa novim obračunom zarada, prema kojem će, kako tvrde, više hiljada prosvjetara primiti manju julsku platu.