Prirodu čuva još samo riječ: Ima li mjesta strahovima da se požari podmeću kako bi se čistio teren za gradnju
Iz Agencije za zaštitu životne sredine tvrde da neće dozvoliti gradnju na izgorjelim područjima, do obnavljanja biodiverziteta. To je, međutim, samo njihovo obećanje, jer aktuelni propisi uglavnom ne štite od dolaska investitora na opožarene terene. Za obnavljanje zajednica potrebno je i do 10 godina, tvrdi profesor Vladimir Pešić, dodajući da je problem što država nema podatke “ni šta nestaje, ni šta ostaje”
Na dijelu Ćemovskog polja gdje je požar nedavno “počistio” stabla, neće se graditi bar još deceniju, ukoliko se bude uvažio stav Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) da na opožarenoj teritoriji nema gradnje dok se biodiverzitet ne obnovi.
Stručnjaci su “Vijestima” rekli da je za to potrebno bar desetak godina.
Taj stav, međutim, u praksi ne mora da se poštuje, pošto zakon ne predviđa takvu mogućnost za “urbane šume”.
Skupština je prije dvije godine usvojila akt koji je trebalo da stane na kraj “investicijskim” požarima, ali on nikada nije zaživio u praksi: prema proceduri, nakon usvajanja zakon mora potpisati predsjednik države, a kako se sve desilo neposredno nakon drugog kruga predsjedničkih izbora 2023. i smjene na čelu države, ta namjera parlamenta ostala je mrtvo slovo na papiru...
“Pitanja koja su predmet Vašeg interesovanja, propisana su Zakonom o šumama. Kao što smo ranije obavještavali javnost, za svaku procjenu uticaja na opožarenim zemljištima biće zahtijevano nulto stanje biodiverziteta, dok se ne obnovi vegetacija i živi svijet na opožarenom zemljištu i ono ne bude vraćeno u pređašnje stanje, gdje god to bude moguće. Gdje se ne obnovi biodiverzitet, Agencija neće izdavati saglasnosti na projekte procjene uticaja na životnu sredinu”, rečeno je “Vijestima” iz te institucije kojom rukovodi Milan Gazdić.
Vatrene stihije danima su “gutale” Ćemovsko polje u Podgorici, šume na Lovćenu, ali i u zaleđu Luštice, Nikšića, Bijelog Polja, Plužina, a prema procjenama vatrogasaca sa terena, riječ je o podmetnutim požarima.
Dobar dio javnosti ocjenjuje da namjerno izazivanje požara nije slučajno, već da se na nekim od tih lokaliteta može očekivati brzi početak gradnje.
Tome u prilog idu i neslavni primjeri iz ranijeg perioda - tako su na obodima brda Spas iznad Budve, nakon požara prije više od 15 godina, počele da “niču” vile. Sad tom području prijeti klizište…
ZAKON KOGA NEMA I BIZNIS ZONA
“Zabranjuje se svaka aktivnost, kojom se sprečava obnova izgorjele šume u periodu od 30 godina od dana nastanka požara”, stajalo je u odredbi koja je trebalo da štiti prirodu, a koja nikada nije zaživjela u pravnom sistemu države.
Inicijator izmjena Zakona o šumama bio je poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić, koji je tada tražio, a njegove kolege podržale, i zabranu promjene namjene izgorjelog šumskog zemljišta u periodu od 30 godina od dana nastanka požara.
U aktuelnom Zakonu o šumama iz 2024. stoji da se promjena namjene šuma u građevinsko ili drugo zemljište, može sprovesti samo ako je planirana državnim planskim dokumentom ili prostorno-urbanističkim planom jedinica lokalne samouprave.
“Promjena namjene iz stava 1 ovog člana na opožarenim šumskim površinama može se izvršiti najmanje nakon dvadeset godina od vremena nastanka šumskog požara”, stoji u važećem propisu.
Dio Ćemovskog polja koji je bio zahvaćen požarom, objašnjavaju iz Glavnog grada, biće tretiran Lokalnom studijom lokacije “Central business district”, čiju je izradu naložila Vlada u junu prošle godine.
Preciziraju da se radi o prostoru uz magistralni pravac Podgorica-Bar. Navode i da je planirana izrada Detaljnog urbanističkog plana “Zona centralnih djelatnosti”, a da je taj prostor, prema Prostorno-urbanističkom planu Podgorice, tretiran većim dijelom kao IP zona (industrija i proizvodnja)…
“U proteklim danima smo, nažalost, svjedočili o vellikom broju požara na teritoriji Podgorice, a najveći je bio na Ćemovskom polju. Ono što je jasno jeste da je uzrok ljudski faktor i da su požari najčešće podmetnuti… Napominjemo, očuvanje zelenog fonda i povećanje zelenih površina je visoko na listi prioriteta gradske uprave, a nemili događaji poput ovog nas još više obavezuju da radimo na očuvanju prirode, kako kroz jačanje mehanizacije, održavanje javnih površina, tako i kroz edukaciju i identifikaciju počinilaca ovih djela. Na konkretnoj lokaciji Ćemovskog polja, opožarena je velika površina, a struka će procijeniti stanje i utvrditi u kojoj mjeri ćemo moći da radimo na revitalizaciji i obnovi ovog terena”, odgovoreno je “Vijestima” iz Glavnog grada.
“NI PODATAKA, NI ODGOVORNOSTI”
Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Vladimir Pešić kazao je “Vijestima” da požari imaju višestruke efekte na biodiverzitet zahvaćenih prostora.
“Za obnavljanje zajednica potrebno je i do 10 godina, što zavisi od mnogih faktora, uključujući i klimatsku zonu, ali i dominantni tipove vegetacije i drugih zajednica”, kazao je profesor Pešić.
Problem Crne Gore, upozorava on, predstavlja činjenica da ne postoji monitoring vrsta, pa čak ni u zaštićenim područjima.
“Država nema podatke, što joj odgovara. Nema podataka - nema odgovornosti. Nemamo ni okvirnu ideju ni šta nestaje, ni šta ostaje”, poručio je profesor Pešić.
Vujisić: Potreban sistem za ranu detekciju požara
Ekološki aktivista i jedan od inicijatora platforme Čuvaj.me Vuk Vujisić kaže da je na Ćemovskom polju potrebno postaviti sistem kamera za ranu detekciju požara.
“Na svim mogućim pozicijama, naročito uzvišenjima ili repetitorima gdje već postoji mreža i napajanje. Obavezno se mora pojačati ažurnost za procesuiranje onih koji su odgovorni za požare. Imali smo mnoge najave i predloge zakona koje bi obezbijedile bolju zaštitu od požara ali iste nisu zaživjele niti su izglasane i ušle u pravni promet. Postojao je predlog za zabranu gradnje na opožarenim površinama čime je trebalo da se doprinese smanjenju investitorskih požara, ali zbog političke krize i nepotpisivanje zakona isti nije u pravnom prometu prema informacijama koje imam”, naglasio je Vujisić.
Precizirao je da će na drugom dijelu Ćemovskog polja, u okviru kampanje “Čuvaj da te čuva”, zajedno sa Glavnim gradom, a uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, biti uspostavljen sistem kamera sa senzorima.
“Koje će, uz djelovanje Komunalne policije, onemogućiti ilegalno deponovanje otpada i guma i time doprinijeti smanjenju rizika od požara, ako ovaj sistem zaživi… U planu je postavljanje kamera na Srpštanskoj gori i Lješkopoljskoj Gorici u sklopu iste kampanje”, kazao je Vujisić.
( Tina Popović, Mirko Kotlaš )