Poslanici se igraju tužilaca: Anketni odbor želi da saslušava i pritvorenike, tražiće mišljenje Ministarstva pravde
Anketni odbor ne smije i ne može preuzimati ulogu ni suda, ni tužilaštva - njegova svrha je parlamentarni nadzor, ne utvrđivanje krivične odgovornosti, poručuje advokat Miloš Vuksanović; Izvor “Vijesti” iz Ministarstva pravde tvrdi da su male šanse da zahtjev Odbora bude prihvaćen, kaže da se na saslušanja ne mogu pozivati lica čija svjedočenja mogu ugroziti postupke koji su u toku
Predlog Anketnog odbora da saslušava pritvorenike iz spuškog zatvora, opasan je korak ka pravnoj i institucionalnoj konfuziji, koji nosi i bezbjednosni rizik - ocjenjuju sagovornici “Vijesti”.
To privremeno skupštinsko radno tijelo, koje se bavi postupanjem državnih organa u slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napadima na novinare i intelektualce, prihvatilo je juče inicijativu poslanika i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da uputi dopis Ministarstvu pravde radi dobijanja mišljenja o tome mogu li parlamentarci saslušavati neka pritvorena lica koja se dovode u vezu sa ubistvima i zločinima kojima se odbor bavi.
Knežević je pomenuo Ivana Delića, Damira Mandića, Sašu Boretu i Ljuba Bigovića, u kontekstu ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, ali i u vezi s drugim zločinima.
Ministarstvo pravde nije odgovorilo na pitanja “Vijesti” kako gledaju na predlog Anketnog odbora, da li je tako nešto moguće, odnosno da li će odobriti zahtjev tom tijelu da poslanici saslušaju pritvorena lica.
“Vijesti” saznaju nezvanično da će se taj resor, po prijemu dopisa Anketnog odbora, obratiti Vrhovnom sudu, Vrhovnom državnom tužilaštvu i Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, kako bi adekvatno odgovorio na zahtjev iz parlamenta. Izvor “Vijesti” iz Ministarstva tvrdi da su male šanse da zahtjev bude prihvaćen.
“Lica koja su u pritvoru ne mogu izaći vani bez odluke suda. Ne mogu se oni šetati od odbora do odbora... Drugo, na saslušanja se ne mogu pozivati lica čija svjedočenja mogu da ugroze postupke koji su u toku. Takođe, otvoreno je i pitanje bezbjednosnog rizika - kako ćete sve te ljude čuvati vani...”, naveo je sagovornik.
Prema Pravilniku o bližem načinu izvršavanja pritvora, “pritvoreno lice se može privremeno izvesti iz zatvora samo po nalogu sudije za istragu ili predsjednika vijeća”.
Advokat Miloš Vuksanović ocijenio je za “Vijesti” da predlog Anketnog odbora otvara nekoliko ozbiljnih pitanja o granicama nadležnosti zakonodavne vlasti u odnosu na ulogu i funkciju pravosuđa.
“Prije svega, Anketni odbor ne smije i ne može preuzimati ulogu ni suda, ni tužilaštva. Njegova svrha je parlamentarni nadzor, informativnog i preporučenog karaktera, a ne utvrđivanje krivične odgovornosti. Svako približavanje toj liniji, predstavlja opasan iskorak ka pravnoj i institucionalnoj konfuziji”, upozorio je on.
Vuksanović je pojasnio da, za razliku od tužilaštva ili suda, Anketni odbor nema ni mehanizme prinude, niti ovlašćenja da od pozvanih lica na zakonit način uzme bilo kakvu izjavu.
“Sam čin pozivanja ovih lica, uz medijsku tenziju koja prethodi i prati ovakve odluke, stvara snažan utisak da se od njih očekuje priznanje ili otkrivanje nekih ključnih podataka, kao da je njihova povezanost s predmetnim događajem već dokazana. Time se narušava temeljno pravno načelo - pretpostavka nevinosti”, podvukao je sagovornik.
Prema njegovim riječima, iako se napor predlagača da nađe odgovore i kroz vaninstitucionalne mehanizme može razumjeti, pa čak i podržati, sasvim je, kaže, legitimno i ljudski očekivano da pozvana lica odbiju da se pojave ili daju bilo kakvu izjavu. Ne zbog eventualne krivice, već, kako je pojasnio, zbog toga što bi se time stavili u poziciju da učestvuju u politički formatiranom ispitivanju, “gdje bi svaka riječ, čak i uz najčasnije namjere, mogla biti pogrešno interpretirana i zloupotrijebljena”.
Poručuje da je, ako postoji politička i društvena volja da se dođe do pune istine o događajima koje Anketni odbor razmatra, onda pravi put institucionalni - tužilaštvo, sudovi i zakonito sprovedene istrage.
“Sve ostalo, koliko god imalo privid brzog djelovanja, nosi sa sobom rizik politizacije pravde i štetu po pravnu sigurnost i dostojanstvo svih građana”, zaključio je Vuksanović.
Knežević je na sjednici odbora rekao da treba saslušati i pritvorena lica, jer ako mogu da doprinesu rasvjetljavanju zločina - to je vrlo dragocjeno.
“Mislim da ne preuzimamo ulogu tužilaštva, a i da preuzimamo - nikakve štete, jer ćemo bolje raditi nego tužilaštvo i crnogorski sudovi”, ocijenio je zamjenik predsjednika Anketnog odbora.
Damir Mandić je u maju ove godine odslužio devetnaestogodišnju zatvorsku kaznu za saučesništvo u ubistvu Duška Jovanovića. Time je, 21 godinu od ubistva koje je i dalje nerazjašnjeno - jer se ne znaju ni ubica ni nalogodavac, jedini osuđeni za taj zločin izdržao punu kaznu na koju je osuđen.
Delić je prije dva mjeseca izručen Crnoj Gori iz Dubaija i nalazi se u Istražnom zatvoru u Spužu u okviru predmeta “General”, u kom se mnogobrojna kriminalna grupa tereti za međunarodni šverc kokaina.
Saša Boreta i Ljubo Bigović optuženi su za ubistvo viskog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, u procesu koji traje 19 godina.
Njih dvojica, Ljubo Vujadinović i Milan Čila Šćekić u više sudskih postupaka osuđivani su na po 30 godina zatvora zbog ubistva Šćekića, ali su presude konstantno ukidane i slučaj je i dalje pred Apelacionim sudom.
DPS će preispitati ostaje li u odboru
Predsjednik Anketnog odbora i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić rekao je da neće potpisati zahtjev Ministarstvu pravde, jer bi, kako je naveo, dovoditi lica iz Spuža na saslušanje u Skupštinu bilo suprotno Zakonu o parlamentarnoj istrazi.
“U tom slučaju, mi ćemo preispitati naše dalje učestvovanje u Anketnom odboru. Skupština nije tužilaštvo. To nije pitanje hrabrosti, nego pitanje smisla, odnosno besmisla”, kazao je on.
Nikolić je saopštio na sjednici da je očekivao da će parlamentarna većina pozvati na saslušanje ministra unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, koji je nedavno u parlamentu iznio operativna saznjanja da je Ivan Delić 2000. godine ubio Gorana Žugića, tada savjetnika šefa države.
Na kritike opozicije Knežević je odgovorio riječima da ne zna zašto odbor ne bi saslušao Ljuba Bigovića, kad je taj pritvorenik o ubistvu Jovanovića razgovarao u UIKS-u s bivšim premijerom Dritanom Abazovićem.
“Možda me neko ubije na putu do kuće jer sam pominjao ova imena. Ali, ja mislim da moramo da iskoristimo sve što možemo da dođemo do istine”, poručio je on.
( Biljana Matijašević )