Čuvaju 500 tona lubenice, uskoro će i kivi i narandže: “Plodovi” najavili otkup voća i povrća i valorizaciju Kamionske

Kompanija “Plodovi Crne Gore” trenutno skladišti više od 500 tona lubenice u hladnjači u zetskom naselju Mataguži, dok na jesen planiraju da isti posao obavljaju s mandarinama, kivijem i pomorandžama. Iako ova firma trenutno nema dovoljno novca, sljedeće godine razmatraju da počnu manji otkup voća i povrća od poljoprivrednika, nakon čega bi opskrbljivali državne institucije, bolnice, narodne kuhinje...

Osim toga, planiraju i valorizaciju prostora na kojem se nalazi podgorička kamionska pijaca.

To je u razgovoru “Vijestima” kazao direktor “Plodova” Nikola Radulović.

“Plodovi Crne Gore” su osnovani 2004. godine, kada je otvoren takozvani Distributivni centar na tuškom putu koji je trebalo da bude otkupni centar za poljoprivredne proizvode iz Zete i Malesije. Planirana je bila i izgradnja fabrike za preradu u Matagužima, ali je izgrađena samo hladnjača. Država i Opština su u ovaj projekat tada uložile više od osam miliona eura...

Kompanija trenutno Distributivni centar izdaje podgoričkoj firmi “Tržnice i pijace”, a hladnjaču u Matagužima trgovcima. Od tog novca se isplaćuju plate, dok otkupa poljoprivrednih proizvoda godinama nije bilo ili je bio minoran.

“S obzirom na to da ugovor o zakupu kamionske pijace sa ‘Tržnicama i pijacama’ ističe naredne godine, očekujemo da će se stvoriti uslovi za plansku i odgovarajuću valorizaciju ovog prostora. Trenutno je skladišteno nešto više od 500 tona lubenice. Dogovor o realizaciji ovog modela započet je još tokom proljeća, nakon toga smo ostvarili kontakt sa zainteresovanim izvoznikom s kojim smo postigli dogovor da sklopimo ugovor na 15 dana skladištenja uz određen iznos i plaćanje troškova električne energije na njegov teret. Trenutno se suočavamo sa finansijskim ograničenjima i nemamo dovoljan budžet za direktan otkup proizvoda. Razmatramo mogućnost da u narednoj godini razvijemo održiv model gdje bismo vršili manji otkup od domaćih prizvodjača, a onda prefakturisali državnim institucijama, bolnici, narodnoj kuhinji ili školskim odborima, ali za tu realizaciju neophodna nam je institucionalna pomoć”, istakao je Radulović.

Šansa za proizvođače

Radulović je naglasio da je kapacitet hladnjače u Matagužima oko 2.000 tona, te da osim rashladnog dijela posjeduje i pretkomoru i magacin površine 1.600 kvadrata. Pojasnio je da se lubenica zbog osjetljivosti skladišti u jednom redu, u koševima, pa su i kapaciteti za njeno lagerovanje manji jer se ne može smjestiti na spratove kao mandarine, pomorandže, kivi ili krompir.

Radulović je istakao da oni povezuju domaće poljoprivredne proizvodjače sa izvoznicima, pri čemu skladište voće i povrće od branja do prodaje, i to za simbolične cijene koje pokrivaju radne troškove. Kako kaže, zbog ljetnjih visokih temperatura dolazi do kvarenja i propadanja voćki, pa proizvođači kroz model skladištenja mogu da produže trajanje proizvoda, izbjegnu štetu i gubitke...

Naglasio je da im hladnjača daje mogućnost da robu ne prodaju po niskoj cijeni, odmah po berbi i u zasićenom tržištu, već mogu čekati stabilizaciju tržišta i prodati po boljim cijenama.

“Nakon završetka skladištenja lubenice planiramo da skladištimo mandarinu, kivi i pomorandže koje su dominantne u jesenjoj sezoni. Uskoro će biti objavljen i javni poziv proizvođačima koji žele da koriste naše kapacitete, biće raspisan na transparentan i pravičan način. Kada je riječ o zimskom periodu, već sada postoji interesovanje određenih uvoznika za skladištenje uvezenog krompira, ali o tome još nismo donijeli konačnu odluku, jer je naš primarni cilj podrška domaćim proizvođačima. U određenim situacijama kao što je sada, dok se vrši otkup lubenice, prihodovanje ‘Plodova’ je na teret izvoznika, a opet preračunato tako da ne povećava značajno troškove i ne utiče na otkupnu cijenu proizvoda”, dodao je Radulović.

Najavio je i da će raspisati javni poziv sa uslovima i kriterijumima za skladištenje proizvoda za poljoprivrednike, te da će imati poseban cjenovnik za njih i drugi za kompanije, ali i za one koji pojedinačno lageruju više od 50 paleta - kako bi im umanjili troškove. Istakao je da je praksa da nakon prikupljanja do 40 tona voća i povrća, izvoznici preuzmu robu i isplate proizvođače, ali i da poljoprivrednici u svakom momentu - mogu uzeti svoje proizvode u slučaju da treba da ih prodaju.

Model kao u Hrvatskoj

Na pitanje šta država može da uradi da olakša posao poljoprivrednicima, Radulović je istakao da su kratkoročno subvencije na gotove proizvode korisne, jer brzo pokrivaju dio troškova i omogućavaju konkurentnost, ali da treba primijeniti održivija i dugoročnija rješenja kao u EU.

Tvrdi da je Slovenija kroz 15 godina sprovela mjere za unapređenje proizvodnje i smanjenja zavisnosti od uvoza, između ostalog i da škole, vrtići, bolnice moraju nabavljati dio hrane od lokalnih proizvođača, čime se direktno pomogao plasman i stvorila sigurnost. Naglasio je da Ljubljana kroz podsticaje za urbanu i prigradsku proizvodnju, podržava zelene pijace, označava proizvode sa oznakama lokalno, ekološko, domaće, sufinansira infrastrukturu za preradu i prodaju lokalnih proizvoda, ali i da imaju cilj da do 2027. godine, pola hrane za javne ustanove dolazi iz lokalne proizvodnje.

“Uzmimo dobar primjer Hrvatske, prema planu za 2021-2027. godine, ulaže 81,8 miliona eura u izgradnju distributivnih centara za voće i povrće. U tim centrima se vrši skladištenje, čuvanje proizvoda u kontrolisanim uslovima, sortiranje, etiketiranje, distribucija, digitalno umrežavanje proizvođača i trgovaca. Distributivne centre koriste proizvođači, zadruge, klasteri, prehrambeni lanci, državne institucije za snabdijevanje školskih odbora (npr. voćne užine u školama). Poenta je u umrežavanju raznih aktera, a sve u cilju rješavanja istog problema koji mi u Crnoj Gori imamo trenutno... Zato su odlučili da država investira u objekte, a proizvođači plaćaju minimalne naknade za korišćenje. Ovo je slično onom što mi predlažemo, ali uz ogromne ekonomske razlike, uz veoma mali budžet i male mogućnosti investiranja bez odlučnije podrške institucija”, naveo je on.

Radulović smatra da Crna Gora može pojačati pripremu projekata za EU fondove s mjerljivim ciljevima do 2030. godine, uvesti obavezu da javne ustanove koriste minimum od 20 do 30 odsto hrane proizvedene u državi, razvije nacionalni brend za domaće proizvode, podrži pijace, sajamsku prodaju, finansira izradu hladnjača i distributivnih centara, kako bi se sistem uvezao, a ne samo radio otkup robe...

Lanjski minus 6.114 eura

Radulović je naglasio da su im prošlu godinu obilježile brojne naslijeđene obaveze i troškovi, od kojih je najveća bila isplata otpremnine bivšem direktoru - što im je usporilo mogućnost razvoja, pa su je završili s minusom od oko 6.000 eura.

Tvrdi da “Plodovi” nisu obavljali svoju djelatnost duže od deset godina, pa je sada “oživjela” iz mrtve tačke.

“Prošlu godinu smo završili s gubitkom od 6.114 eura, ali za ovu godinu planiramo pozitivan rezultat i ostvarenje dobiti zahvaljujući konkretnim poslovnim aktivnostima koji već daju mjerljive efekte. U trenutku preuzimanja upravljanja nad ovim društvom likvidnost je bila ugrožena. Prošlu godinu smo završili sa ukupnim prihodom od 204.451 eura, dok smo u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarili prihod od 101.324 eura što je dobar pokazatelj da ćemo uz očekivane prihode iz druge polovine godine značajno poboljšati finansijski rezultat u odnosu na prethodnu godinu”, naglasio je Radulović.

“Plodovi” osim naknada od skladištenja voća i povrća, mjesečno prihoduju oko 5.000 eura od podgoričkih “Tržnica i pijaca”, odnosno od rentiranja prostora na kojem se nalazi Kamionska pijaca.

( Mirko Kotlaš )