Dodik može izgubiti funkciju, ali ne i moć

Jedina sigurna posljedica presude Miloradu Dodiku je zaoštravanje odnosa unutar Bosne i Hercegovine (BiH) i daljnje blokade razvoja države, posebno po pitanju ispunjavanja obaveza za nastavak puta ka članstvu u Evropskoj uniji.

To je za “Vijesti” kazala Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, komentarišući situaciju nakon odluke Suda BiH koji je prvog avgusta potvrdio prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske (RS).

Time je postala pravosnažna presuda kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH. On je poručio da će se suprotstaviti presudi za koju je rekao da je politička i udar na Republiku Srpsku.

“U BiH imate zakone i imate političke odluke i dogovore koji na određeno vrijeme suspenduju zakone. U prilog tome ide i činjenica da postoji dosta propisa koji nisu dovoljno jasni i precizni, što ostavlja veliki prostor za različita tumačenja i zloupotrebe”, kaže Ivana Marić.

Ona je ocijenila da bi se u državama razvijene demokratije takve nedoumice riješile u najboljem interesu društva.

“A kod nas se to rješava u najboljem interesu vladajućih političara. Zbog toga nije lako reći koje će biti posljedice presude Dodiku. Odmah po objavljivanju presude čuli smo različite verzije toga ko trebalo da mu oduzme mandat, u kojem roku i na koji način, kao i ko bi trebalo da ga naslijedi na funkciji do raspisivanja prijevremenih izbora, ako do njih uopšte dođe”.

Za danas je najavljeno održavanje sjednice Centralne izborne komisije BiH (CIK) na kojoj će se razmatrati postupak utvrđivanja prestanka Dodikovog mandata.

Izborni zakon BiH propisuje da mandat izabranog člana organa vlasti prestaje danom pravosnažnosti presude kojom je osuđen na kaznu zatvora duže od šest mjeseci. CIK je dužan u roku od 15 dana od prijema pravosnažne presude donese odluku o prestanku mandata.

Marić kaže da bi bilo koje drugačije postupanje CIK-a sa sobom nosilo odgovornost članova izborne komisije, tako da se može očekivati da će donijeti tu odluku. Drugi je problem, kako je kazala, da li će vlasti u RS-u tu odluku prihvati i primijeniti, na koji način i u kojem obliku. Dodala je da su pravosudni organi do sada u više navrata tolerisali takve vrste neposlušnosti.

Dodikov pravni tim je već najavio da će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH protiv pravosnažnosti odluke, zajedno sa traženjem privremene mjere odlaganja izvršenja presude dok ne bude razmotrena apelacija.

S obzirom na Dodikovu najavu “odgovora” i poziv građanima i policiji da spriječe eventualne prijevremene izbore, “Vijesti” su pitale sarajevsku analitičarku koje bi korake mogao preduzeti da ostane na funkciji.

“U svakoj pravnoj državi bi čak i sama najava nepoštovanja sudskih presuda i zvaničnih organa bila dovoljan razlog za pokretanje određenih pravnih postupaka. Međutim, u BiH je to postala uobičajena pojava i to bez ozbiljnih pravnih posljedica. Tako da možemo očekivati da će se Dodik opirati prepuštanju mandata, kao i da će ga njegovi sljedbenici i poslušnici podržati u tome”, rekla je Marić.

Jedno priča, drugo radi

Ona je kazala da je nedavni slučaj s opiranjem privođenju pokazao koliko daleko je Dodik spreman da ide kao i koliko su pravosudni organi u RS-u spremni da slušaju njegove naredbe, a ne da poštuju zakone i odluke pravosudnih organa.

“Dodik jedno priča, a drugo radi i zbog toga ne treba slušati šta priča, već treba gledati šta radi. Jedini put kada je uradio nešto nezakonito i to zbog lošeg pravnog savjeta, platio je zatvorskom kaznom i zabranom političkog djelovanja. Ali kada slušate njegovu priču, rekli biste da stalno radi nešto nezakonito. Međutim, Dodik je neko ko na kraju uvijek ispoštuje zakone i odluke, čak i organa za koje, ne samo da tvrdi da ih ne priznaje, već navede i zastupnike u Narodnoj skupštini RS-a da izglasaju odluku o nepriznavanju tih institucija”, kaže Marić.

Isto tako, dodala je, Dodik je neko ko će u javnosti stvarati sliku kao da je neustrašiv i da se ne boji nikoga i ničega, dok je to u stvarnosti potpuno drugačije.

“Tako da se i ovaj put očekuje da će Dodikovi pravni stručnjaci pronaći svaku rupicu u zakonu koja će mu omogućiti kakvo-takvo osporavanje sprovođenja presude”.

Dodik je neko ko na kraju uvijek ispoštuje zakone i odluke, čak i organa za koje, ne samo da tvrdi da ih ne priznaje, već navede i zastupnike u Narodnoj skupštini RS-a da izglasaju odluku o nepriznavanju tih institucija

Ivana Marić kao moguće rješenje vidi to da Dodik ostane da sjedi u kabinetu predsjednika RS, a da potpisivanje njegovih odluka prepusti nekome od odanih saradnika.

“Na taj način bi u očima građana RS-a odavao utisak nedodirljivosti, a ustvari bi se ponovo povinovao propisima, što je njemu sasvim dovoljno jer zna da je percepcija važnija od činjenica”.

Prijevremeni izbori nisu poželjni nikome

Marić smatra da će Dodik učiniti sve da do prijevremenih izbora ne dođe kako bi održao privid da mu niko ništa ne može.

Na pitanje ko bi mogao da naslijedi Dodika i da li njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ima kadrovski kapacitet za novog lidera koji bi mogao zadržati moć stranke, ona je odgovorila:

“U SNSD-u ne postoji osoba koja ima liderske sposobnosti i kapacitet da preuzme stranku jer se Dodik potrudio da se okruži podobnim, a ne sposobnim kadrovima. Nema sumnje da su svi oni samo njegov megafon, bez mogućnosti da bilo koju važnu odluku donesu samostalno. Gubitkom moći Dodika, svi oni gube moć”.

Ukoliko dođe do izbora, mnogima će biti jasno da predsjedik RS nije tako moćan kao što želi da prikaže, ističe Marić i dodaje da mu u prilog ide i to što ga podržava Draško Stanivuković, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) i osoba koju mnogi vide kao izglednog protivkandidata Dodiku.

“Pored simbioze koja veže Dodika i Stanivukovića, moguće je da je procijenio da ovo nije pogodan trenutak za izbore jer nije dobio podršku ostatka opozicije iz RS, posebno Srpske demokratske stranke (SDS) kao najjače opozicione stranke. Bez toga su mali izgledi da bi mogao pobijediti Dodikovog kandidata. Dalje, zbog previranja u SDS-u ni njima ne ide u prilog da se izbori održe u narednih 90 dana, jer im treba vremena da se preslože i da novo rukovodstvo zauzme stavove po tom pitanju. Prijevremeni izbori nisu poželjni nikome i zbog toga što bi mandat novog predsjednika RS-a trajao manje od godinu, tj. samo do narednih opštih izbora u oktobru 2026. godine”.

Za nasljednika će izabrati nekoga ko mu nije prijetnja

Upitana koliko je realno očekivati da će zabrana političkog djelovanja spriječiti Dodika da utiče na političke procese u RS, Marić je rekla da će Dodik zadržati svu moć u svojim rukama bez obzira na to da li će ostati na funkciji predsjednika RS ili ne, “jer je za dvadeset godina na vlasti napravio sistem kojim samo on upravlja, a ostali ga slijede”.

“On će za svog nasljednika izabrati nekoga za koga smatra da će mu najbolje poslužiti na toj poziciji i ko ga neće ugroziti. Na taj način bi nastavio da upravlja svim procesima i bez ikakve zvanične funkcije. Tako će biti do narednih izbora kada će glasači, brojači i preletači odlučiti da li će Dodik zadržati moć ili će je trajno izgubiti”.

Marić vjeruje da bi bilo dobro ukoliko bi opozicija zadržala dobre odnose jer, kako je istakla, samo zajedno mogu pobijediti vladajuću koaliciju.

“Za to je neophodno da SDS što prije izabere novo rukovodstvo i da krenu u ozbiljnu izbornu kampanju, zajedno s ostalim opozicionim strankama”.

Ona ne sumnja da će Dodik “otkupiti” kaznu od godinu zatvora jer je svjestan da bi ga nepoštovanje te odluke moglo koštati novih krivičnih procesa.

“Nije isto kada se opire privođenju na saslušanje jer zna da je to prekršaj, ali bi ignorisanje zatvorske kazne sa sobom vodilo automatsku i oštru reakciju pravosudnih organa. Tako da će on zatvorsku kaznu zamijeniti novčanom, za što će platiti oko 18.000 eura”.

Međunarodna zajednica je okrenula novi list

Komentarišući odnos visokog predstavnika i međunarodne zajednice prema situaciji u RS, Marić je rekla da je krajnje vrijeme da prestanemo da se pitamo šta međunarodni predstavnici mogu da urade po pitanju rješavanja unutrašnjih problema BiH i da se počnemo isključivo pitati šta će uraditi domaće institucije i organi vlasti.

Ona je istakla da je odlaskom američkog ambasadora iz BiH nestala podrška visokom predstavniku za učestalim donošenjem odluka. Ocijenila je da je to dobro za BiH jer domaći političari moraju naučiti da sami rješavaju probleme i preuzimaju odgovornost za svoje odluke, umjesto da čekaju da drugi to rade za njih.

“Visoki predstavnik i međunarodna zajednica su okrenuli novi list po pitanju BiH i uključuju se samo kada je to zaista neophodno, tako da će se oni uključiti samo ako bosansko hercegovačke vlasti pokažu potpunu nesposobnost da se nose sa situacijom. Međutim, mislim da do toga neće doći i da će domaće pravosudne i druge institucije uraditi svoj dio posla. Dodik će taj gubitak nadoknaditi pojačanom retorikom, ali će i dalje sve raditi u skladu sa zakonom”.

Hvaljenje podrškom spolja je propaganda

Dodik je nakon presude prošlog petka rekao da očekuje potpunu podršku Srbije, da će se obratiti za podršku Rusiji te da će pisati novoj američkoj administraciji.

Na pitanje koliko je ta retorika utemeljena u stvarnoj moći tih aktera da utiču na situaciju u BiH, i kako bi njihovo djelovanje moglo uticati na regionalnu stabilnost, Marić je odgovorila:

“Sva ta podrška ima samo propagandni značaj, kako bi kod građana RS-a stvorila lažnu sliku moći aktuelne vlasti. Dodik se već godinama hvali podrškom drugih država, ali niti on, a pogotovo ne građani RS-a, nisu imali skoro nikakvu korist od toga, osim moralne podrške i jakih izjava. Te države ne daju kredite RS-u da bi se ovaj entitet izvukao iz dugova u koje ih je dovelo loše upravljanje. Te države nemaju nikakav uticaj na unutrašnja pitanja BiH pa njihovo nepriznavanje odluka institucija BiH je samo izražavanje njihovih osjećaja, bez ikakvog stvarnog uticaja”.

Ona ističe da se Dodik hvalio i podrškom nove američke administracija, te da o tome o kakvoj se podršci radi najbolje svjedoči to što su sankcije prema njemu i drugim funkcionerima RS-a ostale na snazi, pa čak i ponovljene.

“Najjaču podršku vlasti u RS-u dobijaju od plaćenih lobista, pretežno propalih, kontroverznih i nerijetko presuđenih političara, kojima je plaćena podrška ostao jedini izvor prihoda i to vrlo unosan”, kazala je Marić.

“Prema pisanju nekih medija, Dodik je za lobiranje za sebe, da ne kažem za RS, uložio preko 60 miliona KM. Taj novac je očito uzaludno potrošen jer se ne vide rezultati, a mogao je biti potrošen na stvarne potrebe građana RS-a”.

( Angelina Šofranac )