Navršava se 105 godina od osnivanja petrovačke komunističke opštine
"Nastala je u vrlo specifičnim okolnostima. Po završetku Prvog svjetskog rata borci sa solunskog fronta, iz pečalbe, iz Amerike, iz austrougarskih logora vraćali su se kući u Paštroviće i zatekli su suprotnu sliku od one za koju su se borili u Prvom svjetskom ratu", kazala je rukovoditeljka spomen doma "Crvena komuna" Milica Stanjić-Radonjić
Davne 1920., crnogorski komunisti su nakon pobjede na lokalnim izborima, u ovoj zgradi preuzeli vlast i zasnovali petrovačku crvenu komunu, prvu komunističku opštinu na Jadranu.
"Nastala je u vrlo specifičnim okolnostima. Po završetku Prvog svjetskog rata borci sa solunskog fronta, iz pečalbe, iz Amerike, iz austrougarskih logora vraćali su se kući u Paštroviće i zatekli su suprotnu sliku od one za koju su se borili u Prvom svjetskom ratu. Zatekli su nepravdu, zatekli su represiju, zatekli su klasno ugnjetavanje i odlučili da nešto promijene. Tako da je na prvim izborima, novoformirana komunistička partija dobila većinu u jednom malom Petrovcu", kazala je rukovoditeljka spomen doma "Crvena komuna" Milica Stanjić-Radonjić.
Ta prva komunistička vlast, na čelu sa Savom Vukovićem, trajala je svega godinu.
"Trajala je ta Crvena komuna jako kratko, malo više od godinu dana, tačno 403 dana. Od njenog samog početka i kraljevska vlada i izaslanstva kraljevska u Kotoru i žandarmerija bila je veoma neprijateljski nastrojena. Bilo je pokušaja gušenja, represije i kraljevska vlada je u jednom trenutku donijela obznanu da se zabrani rad svih komunističkih partija. Međutim, ono što je zapravo održalo ovu komunističku malu opštinu je jedno jedinstvo Paštrovića i Petrovčana ovog kraja koji su zajedno sa tim svojim čelnicima radili na jednoj ideji opšte dobrobiti. Bila je jedinstvena po tome što je bila mala, usamljena ali jedinstvena. Pa su tako tim proglasima žandarmerije govorili: "Udariš li na jednoga – svi skoče na tebe", kao da je jedan organizam. Zaista jedna utopijska nevjerovatna priča", ističe Stanjić-Radonjić.
Zgrada je u proteklih 105 godina više puta mijenjala namjenu.
"Ta zgrada je kasnije stradala. Stradala je i kroz Drugi svjetski rat, ali stradala je i velikom zemljotresu 1979. godine. Ove godine mi takođe obilježavamo 40 godina od obnove zgrade poslije velikog zemljotresa kada je arhitekta Bobo Slovinić napravio projekat ove zgrade koja je izrasla u jedan kulturni centar. Njene namjene su tokom godina bile različite. Ona je oduvijek bila žila kucavica Petrovca, ona je bila kulturni centar, bila je čitaonica, bila je mjesto gdje su Petrovčani zadovoljavali svoje administrativne i kulturne potrebe."
Početkom septembra Spomen dom "Crvena komuna" obilježiće 105 godina postojanja.
"Planiramo svečanu akademiju koja će uključivati i promociju neobjavljenih spisa našeg sugrađanina Jova Zenovića koji je veliki dio svog istraživačkog rada posvetio upravo Crvenoj komuni. Zahvaljujući njemu, mnogi se ti spisi, mnogi tekstovi nalaze na jednom mjestu. Biće to zaista jedan dragocjen dokument za ovu zgradu ali i za mnogo šire područje. Zatim, planiramo ukoliko izvedemo da stari filmski materijal vezan za Crvenu komunu iz 1975. godine u produkciji Zeta filma prikažemo poslije toliko godina", priča Stanjić-Radonjić.
Stanjić Radonjić, na kraju, najavljuje da će krajem septembra proraditi i petrovački bioskop, pored kojeg se u Spomen domu "Crvena komuna" još nalaze galerija "Marko Krstov Gregović", Spomen-soba o petrovačkoj "Crvenoj komuni", i biblioteka.
( Svetozar Šćekić )