Planinski centri u BiH se okreću ljetnjem turizmu
Nadaju se da širenjem ponude mogu privući posjetioce koji žele da pobjegnu od nesnosnih vrućina i visokih cijena u Hrvatskoj i Crnoj Gori
Planinska odmarališta srednje nadmorske visine u blizini Sarajeva, koja su tradicionalno zavisna od zimskih sportova, polako, ali sigurno se preusmjeravaju kako bi privukla turiste tokom ljeta.
Uprkos notorno lošem vođenju evidencije u Bosni i Hercegovini, turistički zvaničnici u zemlji kazali su za agenciju Asošiejtid pres (AP) da se jasno uočava novi trend.
“Nekada smo se oslanjali na snijeg, ali ne može se pobjeći od činjenice da će snijeg ubuduće vjerovatno padati i zadržavati se na nadmorskim visinama iznad 2.500 metara, a naše planine jednostavno nisu toliko visoke”, rekao je Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Fazlagić vjeruje da, širenjem ljetnje ponude, planinski centri mogu privući turiste koji žele da pobjegnu od nesnosnih vrućina i visokih cijena tradicionalnih ljetovanja na jadranskoj obali Hrvatske i Crne Gore. On je za AP rekao da je povećanje privlačnosti tog područja tokom cijele godine “budućnost turizma”, ali je priznao da je riječ o dugoročnoj strategiji.
AP navodi da su Jahorina i Bjelašnica 2017. godine počele da šire ljetnju ponudu nakon nekoliko zima s malo snijega. Ove planine, koje su bile domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, imaju nadmorsku visinu od 1.906 metara, odnosno 2.067 metara.
Danas žičare na njima rade tokom cijele godine, nudeći panoramske poglede, a stalno se dodaju i nove staze i ture za planinarenje, vožnju biciklom i terenskim vozilima.
“Vrijeme ovdje je fantastično, uopšte nije vruće”, rekao je Duško Kurtović, posjetilac iz Doboja, dok je prošle sedmice šetao tokom kratkog odmora na Jahorini.
Poput drugih posjetilaca koji istražuju šumske staze i voze se žičarama oko Sarajeva, Kurtović je bio odjeven za prijatno ljetnje vrijeme, piše AP i dodaje da se temperature ovdje obično kreću između 24 i 30 stepeni Celzijusa.
Vrijeme je prijatna promjena za turiste, jer su obalne regije u centralnoj i istočnoj Evropi posljednjih godina bilježile sve češće i dugotrajnije toplotne talase, s dnevnim temperaturama koje su nerijetko dostizale 40 stepeni Celzijusa.
Vasilije Knežević, koji vodi ture četvorotočkašima (kvadovima) do najviših vrhova Jahorine, rekao je da je skijaška sezona bila “sumorna” zbog nedostatka snijega, ali da “ovo ljeto za sada protiče fantastično”.
AP navodi da biznis u planinama Sarajeva, iako je možda u porastu, i dalje donosi znatno manju zaradu nego primorska odredišta u Hrvatskoj, gdje turizam čini i do 20 odsto bruto domaćeg proizvoda zemlje.
Samo pet sati vožnje od Sarajeva, drevni grad Dubrovnik suočava se s prevelikim brojem turista. Za razliku od svojih bosanskih kolega, koji nastoje da povećaju broj posjetilaca, turističke vlasti Dubrovnika fokusirane su na upravljanje gužvama, ograničavajući broj turista s kruzera u gradu na 4.000 u bilo kojem trenutku tokom dana i ograničavajući saobraćaj oko Starog grada samo na lokalne stanovnike s dozvolama.
Uprkos tim ograničenjima i ekstremnim ljetnjim vrućinama, Dubrovnik je u prvih sedam mjeseci 2025. zabilježio gotovo dva miliona noćenja, skoro dvostruko više nego što ih ima sarajevska regija.
Iako klimatske promjene tjeraju BiH i Hrvatsku da osmišljavaju različite turističke strategije, obje zemlje imaju zajednički cilj: da “produže sezonu” i postanu “turistička odredišta tokom cijele godine”, kazala je Aida Hodžić iz Turističke organizacije Dubrovnika.
( A.Š. )