STAV
Država na oltaru fašizma
Sa podjednakom pažnjom, po principu duplog kolosijeka, moramo efektnije rješavati slabosti ekonomskog razvoja, ali i pratiti, prevenirati i suzbijati sve ideološke i identitetske konfliktne pojave koje ugrožavaju koheziju našeg veoma izdijeljenog i fragilnog društva
Svako upečatljivo izazivanje mržnje i netrpeljivosti u našem društvu ne predstavlja samo još jednu dnevno-političku smicalicu kojom se pokušava skrenuti pažnja sa veoma loših i neprimjenjivih zakonskih rješenja IBAR propisa i brzih usvajanja zakona bez sprovedenih javnih rasprava sa neprincipijelne i traljavo spore reforme izbornog sistema, sa neizbora sudija Ustavnog suda Crne Gore i članova savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, sa tendera za davanje crnogorskih aerodroma pod koncesiju, sa postupka prodaje brodova Crnogorske plovidbe i nestručnog upravljanja u pomorskoj privredi, sa praćenja loše pripremljene turističke sezone, sa institucionalnih prevara kojima se ugrožavaju prava prosvjetnih radnika i poljoprivrednih proizvođača, sa tajnog sporazuma sa Japancima kojim se u Baru (ponovo) omogućava gradnja Terminala za tečni prirodni gas (LNG) i termoelektrane, iako je u toku javna rasprava o Nacionalnom energetskom i klimatskom planu…
Problemi sa neonacizmom i fašizmom, kao veoma opasnim socijalnim i cikličnim anomalijama, ne mogu se potiskivati sa javne scene plitkim predviđanjima o tome kako će one naprosto nestati sa povećanjem ekonomskog standarda i kvaliteta života građana. I visokorazvijene i demokratske zemlje imaju probleme sa ovim pojavama. U Crnoj Gori sa podjednakom pažnjom, i to po principu duplog kolosijeka, moramo efektnije rješavati slabosti ekonomskog razvoja kojeg slijedi visoki javni dug, rastuća inflacija i veliki broj građana koji žive na ivici siromaštva, ali takođe moramo pratiti, prevenirati i suzbijati sve ideološke i identitetske konfliktne pojave koje direktno ugrožavaju koheziju našeg veoma izdijeljenog i fragilnog društva.
Naravno, neofašizam u našem regionu nije indukovan samo globalnim trendom populizma i desničarskih stremljenja, već on predstavlja autentičnu i neobjektivizovanu pojavu sa kojom su flertovale generacije političara na Balkanu. Nažalost, nakon 90-ih godina, zbog nesprovedenog procesa lustracije, ova zlosudnost ostala je prikrivena zahvaljujući stranačkim transformacijama i neprincipijelnim političkim savezima. Zato danas, u svojevrsnom nastavku krvavog raspada SFRJ, nanovo moramo biti odlučni i odagnati prijetnje i laži nasilnika o njihovoj navodnoj ugroženosti i obespravljenosti.
Nedavnim postavljanjem (i sklanjanjem) kipa najozloglašenijem zlikovcu sa ovih prostora u Drugom svjetskom ratu potvrđena je tačnost kritika kojima se ukazivalo na urušavanje našeg građanskog društva, na lažno promovisanje evropskih vrijednosti i na institucionalnu neefikasnost.
U ovakvim slučajevima, u kojima kriminalitet kumulativno ugrožava javnu bezbjednost, ljudska prava i slobodu medijskog izvještavanja, država mora reagovati efikasno i o eventualnim propustima u djelovanju njenih nadležnih službi javnost treba da bude blagovremeno i potpuno informisana. Događaj u Gornjem Zaostru obilježilo je javno i nasilno izražavanje političkih stavova koji su izazvali buru reagovanja u našem društvu. Sam način odvijanja ovog medijski najavljenog i "neobezbijeđenog" skupa bio je usmjeren prema nepoštovanju države Crne Gore i njenog Ustava. Otvoreni poziv za nepoštovanje rada nadležnih državnih organa sa ovog skupa bio je upotpunjen i govorom mržnje mitropolita Metodija. Ovaj arhijerej Crkve Srbije, koji je prepoznat po javnim obraćanjima u kojima naglašava netrpeljivost prema onima koji ne pripadaju njegovoj političko-ideološkoj orijentaciji, tokom svojeg besjedovanja pokušao je tendenciozno i nečinjenično opravdati ponašanje ratnog zločinca i njegovo nasilje.
Konkretno govoreći, ako u narednom periodu postupanje Uprave policije i Državnog tužilaštva ne bude u potpunosti saobrazno odredbama Ustava Crne Gore, Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o krivičnom postupku, Krivičnog zakonika, Zakona o prekršajima, Zakona o graničnoj kontroli, Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, kao i Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, onda se javno može reći da su u ovom antidržavnom i anticivilizacijskom činu učestvovali i njihovi službenici!
Građani Crne Gore moraju dobiti jasne odgovore kako su učesnici javnog okupljanja smjeli nositi uniforme i isticati obilježja kojima se poziva ili podstiče oružani sukob ili nasilje. Zašto nije omogućen nesmetani prolazak vozilima policije i drugih službi od strane organizatora događaja? Ko je zapravo organizator događaja i koje sve učestvovao u njegovoj pripremi, ali i u samom događaju? Jesu li učesnici ovog javnog okupljanja bili upozoreni na obavezu poštovanja zakona? Da li je prilikom obavljanja poslova granične provjere kod određenih lica utvrđeno posjedovanje sporne statue? Hoće li tužilaštvo tražiti sudu donošenje naredbe za ulazak u crkvu i oduzimanje spomenika?
Ako prihvatimo okolnost da zagovornici zločinačke ideologije u Crnoj Gori i njihov nenaučni revizionizam ne uvažavaju nesporne istorijske činjenice, onda se nameće stanovište da ovu zlokobnu skupinu ništa osim sudskih odluka ne može zaustaviti. Za krivična djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, protiv državnih organa, protiv javnog reda i mira, kao i protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, u narednom periodu mora biti ujednačena sudska praksa. Prilikom izricanja presuda za navedene grupe krivičnih djela neophodno je da određene kazne imaju pravne posljedice po kojima se određuje prestanak, odnosno gubitak određenih prava ili zabrana njihovog sticanja (npr. prestanak vršenja javnih funkcija ili zabrana postavljenja na određene javne funkcije, prestanak ili zabrana vršenja određenog poziva ili zanimanja, gubitak ili zabrana dodjeljivanja određenih dozvola ili odobrenja koja se utvrđuju odlukom državnog organa ili organa lokalne samouprave), kao i određivanje zaštitnog nadzora po kojem bi osuđenim licima bilo naloženo da se uzdržavaju od posjećivanja događaja na kojima može doći do ponavljanja krivičnih djela zbog kojih su već pravosnažno osuđeni.
Eventualnim usvajanjem zakonskog teksta o zabrani isticanja neonacističkih i fašističkih simbola i djelovanja ovih organizacija neophodno bi bilo odrediti i obavezno objavljivanje izreka presuda u medijima za ove slučajeve.
Napadnuta Crna Gora nema vremena za naknadni odgovor i u ovoj nepravednoj bici moramo iskazati svoju odlučnost, jer imamo mirnu dušu i čistu savjest!
( Neđeljko Necko Đurović )