Tvrde da su „izrabljivane”, traže odštetu: Ljekarke tužile Aerodrome, iz državne firme najavili krivične prijave

Kompaniju Aerodromi Crne Gore (ACG) tužile su dvije ljekarke koje su godinama bile radno angažovane na Aerodromu Tivat prvo po ugovorima o dopunskom radu, a kasnije po ugovoru o stalnom zaposlenju. One tvrde da su im ACG navodno pričinili veliku štetu, neisplaćujući im naknadu za prekovremeni rad, zbog čega su ispostavile visoke odštetne zahtjeve.

Prema procjenama vještaka koje je angažovao sud, iznosi pojedinačne štete koje su navodno pretrpjele ljekarke, kreću se i do 130.000 eura, a njihovi odštetni zahtjevi se ne temelje na konkretnoj poslovnoj dokumentaciji ACG-a (evidencijama o prisutnosti na poslu) koja bi trebalo da potvrdi ili demantuje navode ljekarki, već na osnovu njihovih tvrdnji kao oštećenih i tvrdnji po jednog ili dva svjedoka koje su one navele u svojim tužbama.

U tužbi, u koju su “Vijesti” imale uvid, ljekarka B.R.T. koja po nalazu vještaka, potražuje i do 130.000 eura, tvrdi da je u periodu od 2008. do kraja 2018. godine radila na Aerodromu Tivat tako što je svakog drugog dana dolazila na posao dva sata prije prvog leta aviona, a ostajala pola sata poslije zalaska sunca kada tivatski aerodrom ispraća posljednje letove jer nema uslova za rad noću i u uslovima smanjene vidljivosti. Do 2016. B.R.T. je na Aerodormu Tivat bila angažovana po ugovoru o dopunskom radu na četiri sata dnevno, jer je u tom periodu bila stalno zaposlena u Domu zdravlja u Kotoru kao ljekarka u Službi hitne pomoći, da bi u 2018. zasnovala stalni radni odnos sa ACG.

B.R.T. tvrdi da je, uprkos tome što je imala ugovor o dopunskom radu sa ACG na četiri sata dnevno, navodno u periodu od 2008. do 2016. “bila u nekoj vrsti ropskog odnosa” jer je po njenim navodima, radila i po 16 do 18 sati dnevno. Uprkos tome, je 2018. zasnovala stalni radni odnos sa firmom za koju sada pred sudom tvrdi da ju je prethodno izrabljivala.

“Vijestima” je iz menadžmenta ACG na pitanje o ovom slučaju rečeno da je nesporno da je doktorka B. R. T. u vrijeme za koje je sa ACG imala ugovor o dopunskom radu na četiri sata, bila u stalnom radnom odnosu u Domu zdravlja, a obavljala je posao ljekara u Službi hitne pomoći.

“U Hitnoj pomoći je radila, po sopstvenoj izjavi, jedan dan u dnevnoj smjeni (od 7-19 sati), drugi dan u noćnoj (19-7 sati), pa imala dva dana slobodna. Na Aerodromu Tivat je radila svaki drugi dan (kako ona kaže po cijeli dan). Jedan od ta dva dana je apsolutno morao, jer drugačije nije moguće, biti vremenski “preklopljen” sa jednom njenom smjenom u Hitnoj pomoći, dnevnom ili noćnom. S obzirom da je, po obračunu vještaka, u ljetnjem periodu radila na aerodromu od 5 časova ujutro (nekada, kako je ona pred sudom rekla, i od 3:30 sati) do 20:30 ili 20:45 časova, to znači da kada je doktorka B.R.T. bila noćna smjena u Hitnoj pomoći u Kotoru u vremenu od 19 do 7 časova, ona bi svaki put na taj svoj redovni posao kasnila približno po 1 - 2 sata. Ako bi na Aerodromu radila nakon noćne smjene u Hitnoj pomoći, ona bi svaki put sa dežurstva u Kotoru odlazila najmanje dva sata ranije. I tako neprekidno osam godina? S obzirom na to da se činjenica njenog stalnog radnog odnosa i način na koji je predstavila dopunski rad međusobno isključuju, neistinitost njenog iskaza je koliko očigledna toliko i neotklonjiva”, rekli su u menadžmentu ACG.

Problem poslovodstvu ACG, međutim, predstavlja gotovo nevjerovatna činjenica da Aerodromi od kada su 2003. preuzeli vazdušne luke u Tivtu i Podgorici od JAT-a, narednih desetak godina nisu uveli elektronsko čekiranje zaposlenih prilikom dolaska i odlaska sa posla, pa se sada ovakvi i brojni slični odštetni zahtjevi bivših ili još aktuelnih radnika državne aerodromske kompanije svode samo na tvrdnje njih kao podnosilaca tužbi i navode još po jednog ili dva svjedoka da je zaista bilo tako kako zaposleni koji navodno nije plaćen za prekovremeni rad.

“Apsolutno je netačno da je bilo ko izrabljivan na ovakav način kako se to u nekim slučajevima pokušava prikazati pred sudovima jer se izuzetno vodilo računa da, s obzirom na specifičnosti poslova na aerodromu, sezonskih opterećenja i sličnog, svim zaposlenima eventualni prekovremeni rad bude evidentiran i kompenzovan ili kroz novčanu nadoknadu, ili eventualno kroz dobijanje dodatnih slobodnih sati, odnosno dana. Dakle, niko nije svjesno oštećen i u najmanju ruku je od tih ljudi koji podnose ovakve tužbe nekorektno i nelojalno da se ovako odnose prema firmi u kojoj su zarađivali ili još zarađuju hljeb”, kazao je “Vijestima” jedan od sindikalnih aktivista u ACG koji nije želio da mu se ime navodi u medijima zbog potrebe očuvanja kolegijalnih odnosa u toj kompaniji.

Sličnu tužbu protiv ACG podigla je i druga ljekarka koja je nekada bila angažovana na tivatskom aerodromu, doktorka L.K.Z. koja je takođe imala sa ACG zaključene ugovore o dopunskom radu na četiri sata efektivno, i koja je takođe bila u stalnom radnom odnosu u Domu zdravlja Kotor. I doktorka L.K.Z. je sa svojim svedocima dala izjavu pred sudom, da je i ona na Aerodromu Tivat u periodu od 2008. do 2018. navodno radila po 16 -17 sati dnevno tako što je morala ovdje biti dva sata prije prvog slijetanja aviona, a ostajala jedan sat posle posljednjeg polijetanja aviona.

Iz ACG, međutim, tvrde da ugovori o dopunskom radu koje je ova ljekarka imala sa njima za period od 2003. do 2008. imaju jasno navedenu ugovornu obavezu da ona na aerodromu bude prisutna sat prije prvog slijetanja aviona i pola sata nakon posljednjeg polijetanja, ali ne i da bude stalno prisutna u tom intervalu.

U vrijeme za koje dvije ljekarke tuže ACG zbog navodno im neisplaćenog prekovremenog rada, na Aerodormu je pored njih, radio i ljekar koji je bio stalno zaposlen u ACG. Iz menadžmenta državnog aerodromskog preduzeća naglašavaju da je “više nego jasno” da tvrdnje dviju ljekarki i njihovih svjedoka o njihovom navodnom izrabljivanju na tivatskom Aerodromu gdje su one svaki drugi dan navodno na poslu provodile i po 17 sati, nisu istinite niti se logično poklapaju sa redovnim radnim obavezama dvije doktorke u Hitnoj pomoći u Kotoru. Stoga u ACG razmišljaju i o podnošenju krivičnih prijava protiv dvije doktorke “zbog davanja lažnih iskaza”, gdje bi ljekarke imale priliku da tužilaštvu detaljno objasne, uz provjeru putem drugih dokaza krivičnog postupka, kako su one to radile ova dva posla na način kako su to saopštile sudu, te da li su godinama neprekidno kasnile ili napuštale dežurstva u Hitnoj pomoći Kotor i ko im je to dozvolio, te ko im je uopšte navodno naložio da na Aerodromu Tivat rade neplaćeno po 16-17 sati.

Iz ACG su istakli da razmišljaju o krivičnim prijavama zbog davanja lažnog iskaza jer je primjer dvije ljekarke samo jedan “iz mnoštva sličnih postupaka sa prekovremenim radom kao predmetom spora”. U njima, ističu, sud “bez izuzetka usvaja tužbene zahtjeve i gdje jedini dokaz predstavljaju iskazi samog tužioca i njegovih svjedoka, a koji su usaglašeni i često lažni”, zloupotrebljavajući činjenicu da ACG ni petnaestak godina nakon što su od JAT-a preuzeli aerodrome, nisu bili uveli efikasan sistem prijavljivanja i evidentiranja prisutnosti svojih zaposlenih.

( Siniša Luković )