Zelenski između čekića i nakovnja

Volodimir Zelenski se još oporavljao od najozbiljnije unutrašnje političke krize tokom svog predsjedničkog mandata - žestokih kritika zbog nespretnog pokušaja da obuzda ukrajinske antikorupcijske agencije - kada mu je prošle sedmice zazvonio telefon. Bio je to Donald Tramp.

Predsjednik SAD je zvao da informiše ukrajinskog lidera, kao i evropske kolege koje su se pridružile grupnom pozivu, o sastanku koji je bio upravo završen u Moskvi. Trampov specijalni izaslanik, Stiv Vitkof, sastao se s čovjekom koji je protiv Ukrajine pokrenuo najkrvaviji rat na evropskom tlu u posljednjim generacijama - Vladimirom Putinom.

Zvaničnici koji su prisustvovali i koji su informisani o razgovoru rekli su da je ton bio konstruktivan. Poruka je, međutim, bila zbunjujuća. Ukrajinski lider je ostao da se pita o čemu su tačno Vitkof i Putin razgovarali, i brinuo šta je Vitkof možda obećao ruskom lideru u zamjenu za okončanje invazije na Ukrajinu.

Prema riječima tih zvaničnika, Tramp je rekao da je Putin poručio Vitkofu da bi pristao na prekid vatre ako Ukrajina pristane da povuče sve svoje trupe iz istočne Donjecke oblasti. Još veću zabunu izazvalo je ono što je rečeno u vezi sa oblastima Herson i Zaporožje, koje su djelimično pod ruskom okupacijom na jugu Ukrajine i uvrštene su u ustav Rusije kao sastavni dio njene teritorije.

Tramp je rekao da bi to obuhvatalo “teritorijalne ustupke”. Ali Ukrajina ne zauzima više od parčeta ruske teritorije otkako su njene snage proljetos potisnute iz Kurske oblasti, tako da ima malo toga za razmjenu. A sama ideja o ustupanju teritorije Moskvi, naročito one koju njena okupatorska vojska trenutno ni ne kontroliše, predstavlja čvrstu crvenu liniju za Ukrajinu.

Moskva je u međuvremenu poručila da neće odustati ni od Hersona ni od Zaporožja. “Teritorijalni integritet Rusije je zagarantovan ustavom naše zemlje”, saopštila je portparolka ministarstva spoljnih poslova.

Kijev i njegovi evropski saveznici pokrenuli su inicijativu sa visokim ulozima kako bi oblikovali pregovore iz kojih će očigledno biti isključeni. Njihov cilj je da izbjegnu noćnu moru za Ukrajinu: da bude primorana na ono što smatra nepravednim i možda neodrživim sporazumom ili da bude okrivljena i kažnjena od strane SAD zbog odbijanja dogovora.

Za Zelenskog, to je najveći diplomatski izazov u njegovih šest godina na funkciji. On neće biti u sali na Aljasci, gdje bi odluke o sudbini Ukrajine mogli da donesu čovjek koji je izvršio invaziju na njegovu zemlju i čovjek koji je nekada bio opozvan zbog poslova u vezi s njom.

On će morati da se suoči s tim u trenutku kada je njegov položaj kod kuće ozbiljno narušen, dok se iscrpljene ukrajinske odbrambene linije bore da spriječe da prodor ruskih snaga preraste u katastrofalan proboj.

“Ovo je trenutak maksimalnog pritiska”, kaže Balaž Jarabik, bivši diplomata EU koji je radio u Kijevu, a sada analitičar u R.Politik. “Pretpostavljam da su Amerikanci svjesni da je ovo trenutak slabosti za Zelenskog i da ga koriste onda kada im je to najpotrebnije.”

To je najveći diplomatski izazov za Zelenskog u njegovih šest godina na funkciji. On neće biti u sali na Aljasci, gdje bi odluke o sudbini Ukrajine mogli da donesu čovjek koji je izvršio invaziju na njegovu zemlju i čovjek koji je nekada bio opozvan zbog poslova u vezi s njom

Oslabljena pozicija Zelenskog kod kuće uglavnom je njegova krivica.

Kriza je zapravo počela krajem juna kada je Zelenski donio sudbonosnu odluku. Njegov ministar zadužen za promovisanje nacionalnog jedinstva i uvjeravanje Ukrajinaca koji su pobjegli u inostranstvo da se vrate kući, i sam je bio u inostranstvu na službenom putu i, prema riječima trojice zvaničnika bliskih predsjedniku, oklijevao da se vrati.

Oleksij Černišov, bivši potpredsjednik vlade i bliski saveznik Zelenskog, bio je obaviješten od Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije (Nabu) da će uskoro biti optužen za zloupotrebu položaja i primanje mita u šestocifrenom iznosu u okviru šire istrage povezane sa jednim urbanističkim projektom. Černišov je potvrdio za “Fajnenšl tajms” (FT) da je tokom puta u inostranstvo primio poziv iz Nabua.

Zelenski je, prema riječima trojice ukrajinskih zvaničnika upućenih u taj slučaj, urgirao da se ministar odmah vrati u Kijev. Ali, dvojica od tih zvaničnika tvrde da je predsjednik takođe obećao da će zaštititi Černišova od krivičnog gonjenja, pa čak i obećao bezbjednosnu pratnju od granice do prijestonice.

Dva druga zvaničnika navode da je Zelenski dao signal da je spreman da ode i dalje. “Zelenski je obećao da će krenuti protiv Nabua”, kaže jedan od njih. “Previše ljudi bliskih predsjedniku bilo je uvučeno” u krivične istrage te izrazito nezavisne agencije.

Osim Černišova, Timur Mindič, dugogodišnji lični saradnik i suvlasnik uspješne producentske kompanije Zelenskog, navodno je bio pod istragom Nabua zbog sumnje na pronevjeru. Isto je važilo i za Rostislava Šurmu, bivšeg zamjenika šefa kabineta predsjednika.

Umjesto da se distancira od bliskih saradnika pod istragom, Zelenski je podržao ubrzani pokušaj da se antikorupcijske institucije stave pod kontrolu generalnog tužioca, zvaničnika kojeg je lično imenovao samo nekoliko sedmica ranije.

Ta odluka izazvala je najžešću unutrašnju političku buru tokom njegovog ratnog predsjedništva. “To je bio masivan, planski organizovan napad svih organa za sprovođenje zakona na antikorupcijski sistem”, rekao je 30. jula za FT Oleksandar Klimenko, šef Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije (Sapo), koje sarađuje s Nabuom.

SBU, domaća bezbjednosna agencija čijeg je šefa imenovao Zelenski, izvršila je 21. jula pretres u domovima nekoliko istražitelja Nabua, uhapsila i optužila dvojicu da rade za Rusiju. Šef Nabua Semen Krivonos je izjavio da SBU nije dostavio nikakve dokaze koji bi potkrijepili te optužbe i da su pretresi sprovedeni po sumnjivim osnovama i bez sudskog naloga.

Černišov, Mindič i Šurma su negirali optužbe za koje se terete. Černišov je za FT rekao da se ono što Nabu tvrdi “nikad nije desilo” i da će dokazati svoju nevinost.

Visoki zvaničnik blizak Zelenskom odbacuje ideju da bi predsjednik pomogao Černišovu kao “smiješnu” i “dio PR strategije Nabua”, da se slučajevi dobijaju ne na sudu, već u medijima”.

Kako se kampanja protiv istražitelja korupcije pojačavala, na poslanike je vršen pritisak da usvoje zakon kojim bi Nabu i Sapo bili stavljeni pod predsjednički nadzor. Prema riječima poslanika, za pregled izmijenjenog nacrta dobili su svega nekoliko minuta. Jedan član vladajuće partije kaže da im je poručeno: “Šef gleda.” Uprkos upozorenjima evropskih lidera da stave veto na zakon, parlament ga je usvojio.

U Briselu je taj potez shvaćen kao preuzimanje moći, a izazvao je i upozorenja Evropske komisije i evropskih parlamentaraca da bi tekuća podrška mogla biti obustavljena.

“Zelenski je to uradio jer je mislio da može”, kaže jedan zvaničnik EU. “To je bila kolosalna greška. Negativna reakcija se mogla vrlo lako predvidjeti.”

Međutim, pravi gnjev prema predsjedniku došao je iz same Ukrajine. Već u roku od nekoliko sati, dinamično civilno društvo zemlje, koje je od 2004. dva puta ustajalo protiv vlasti, izašlo je na ulice da se usprotivi zakonu. Zelenski se brzo povukao, podnijevši novi predlog zakona kojim se vraća nezavisnost Nabu i Sapo. Usvojen je uz ogromnu podršku sedmicu kasnije.

Ipak, šteta je već bila učinjena. Taj događaj je potkopao Zelenskog kao reformistu i bacio sumnju na njegovu posvećenost iskorjenjivanju korupcije. Najnovija anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazala je da povjerenje javnosti u njega opada treći mjesec zaredom, sa 65 odsto u junu na 58 odsto u julu.

Nakon sukoba Zelenskog sa Trampom u Bijeloj kući u februaru, Ukrajinci su se okupili oko svog predsjednika, zgroženi načinom na koji je bio tretiran. KIIS je zabilježio rast povjerenja u njega od 10 odsto između februara i marta.

Međutim, nakon greške u borbi protiv korupcije, teško je zamisliti da bi ukrajinski predsjednik mogao dobiti sličan podsticaj ukoliko bi bio marginalizovan na Aljasci, smatra kijevski politički analitičar Volodimir Fesenko. Dok su Ukrajinci već početkom ove godine osjećali pravi umor od rata, “u martu ili aprilu nije bilo konkretnih razloga da se kritikuje Zelenski”, kaže Fesenko.

Ali skandal oko zakona za obuzdavanje antikorupcijskih agencija “naškodio je njegovoj poziciji” i učinio ga manje nedodirljivom figurom, smatra Fesenko.

Najnovija anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju pokazala je da povjerenje javnosti u Zelenskog opada treći mjesec zaredom, sa 65 odsto u junu na 58 odsto u julu

Glasanje o predlogu zakona kojim su promjene poništene bilo je “ponižavajuće” za one koji su podržali prvobitni predlog, kaže jedan poslanik iz stranke Zelenskog. Situacija je ozbiljno potkopala autoritet predsjednika nad parlamentom, a zastoji su vrlo vjerovatni ukoliko se pred poslanicima ponovo nađe neki kontroverzni zakon, dodao je.

Bilo kakav sporazum o predaji ukrajinske teritorije Rusiji ili priznavanju njene okupacije, na primjer, vjerovatno ne bi mogao da dobije dovoljnu podršku za ratifikaciju u ukrajinskom parlamentu.

“Poslanici neće pristati da snose odgovornost za bilo koji sporazum koji krši naš ustav i koji bi im mogao izazvati političke probleme u budućnosti”, kaže poslanik iz stranke Zelenskog.

“Naučili smo lekciju”, kaže drugi poslanik iz njegove stranke. “Ne želimo da se naša imena ponovo nađu na takvom glasanju”.

Domaće političke nevolje Zelenskog poklopile su se s najtežim trenutkom na ratištu za njegove oružane snage u protekloj godini.

Nemilosrdni ruski napadi tražili su pukotine u ukrajinskim odbrambenim linijama, već iscrpljenim nedostatkom ljudstva.

U blizini rudarskog grada Dobropilja, ruske snage su ove sedmice napredovale 15 kilometara za svega nekoliko dana, prema navodima ukrajinskih i zapadnih analitičara. Dobropilja, u Donjeckoj oblasti, predstavlja logističko čvorište za strateško uporište Prokovsk, koje su ruske trupe gotovo opkolile.

Ove sedmice je zabilježen jedan od najbržih prodora Rusije, čija su teritorijalna osvajanja inače tekla krajnje sporo i uz ogromne gubitke ljudstva. Zelenski je u utorak rekao novinarima da su ruski gubici “tri puta veći” od ukrajinskih.

Zelenski i njegov glavni komandant umanjili su značaj ruskog prodora, ali je on izazvao ogorčenje na internetu među ukrajinskim vojnim licima i volonterskim aktivistima, koji tvrde da su ignorisana upozorenja o slabljenju odbrambenih linija.

Većina analitičara ocjenjuje da je malo vjerovatno da bi uskoro moglo doći do kolapsa ukrajinskih odbrambenih linija. Međutim, Ukrajinci vrlo dobro znaju da je njihova zemlja bila primorana da prihvati nepovoljne uslove prekida vatre s Rusijom i njenim separatističkim saveznicima u Donbasu 2014. i 2015, oba puta nakon što je njihova vojska pretrpjela teške gubitke u ljudstvu i teritoriji u bitkama.

“Situacija na frontu se razvija nepovoljno uoči sastanka i Putin bi to mogao iskoristiti da prikaže Ukrajinu kao da je u krajnje očajnom položaju u pregovorima s Trampom, kao što je činio i ranije”, kaže Majkl Kofman, viši saradnik Karnegi fondacije za međunarodni mir.

Najveći izazov za Zelenskog biće da pridobije Trampa suprotnom verzijom priče.

Na brzinu organizovani samit na Aljasci zatekao je Kijev nespremnim i naglasio krhkost američke podrške.

Odnosi između Trampa i Zelenskog su zategnuti još od sukoba u Ovalnom kabinetu. Na konferenciji za novinare u Vašingtonu u ponedjeljak, Tramp je rekao da se “vrlo oštro ne slaže” sa stavom Zelenskog o ratu.

Strategija Zelenskog bila je da pokuša da oblikuje Trampov pristup tako što će unaprijed ukazati na Putinove obmane.

“Razumijemo namjeru Rusije da pokuša da prevari Ameriku - nećemo to dozvoliti”, rekao je Zelenski u obraćanju u nedjelju.

“Ruski lider se sigurno ne priprema ni za kakav prekid vatre niti za kraj rata”, rekao je narednog dana Zelenski. “Putin je odlučan samo u tome da predstavi sastanak s Amerikom kao ličnu pobjedu, a onda da nastavi da djeluje potpuno isto kao i ranije, vršeći isti pritisak na Ukrajinu”.

Zelenski je takođe više puta jasno iznio svoje crvene linije: Ukrajina neće predati nijedan dio svoje teritorije Rusiji, što je zabranjeno ustavom; Kijev mora biti potpuno uključen u bilo kakve pregovore; i mora dobiti bezbjednosne garancije kao dio svakog mirovnog sporazuma.

Evropski lideri stali su u odbranu Zelenskog, ponavljajući njegove uslove u, kako kažu zvaničnici, pokušaju da mu pruže diplomatsko zaleđe za odbacivanje bilo kakvih nepovoljnih uslova koje bi Tramp i Putin mogli dogovoriti.

Britanski, francuski i njemački lideri razgovarali su u srijedu sa Zelenskim prije nego što su se pridružili pozivu s Trampom i njegovim potpredsjednikom Džej Di Vensom.

“Mi Evropljani činimo sve što je u našoj moći da ovaj sastanak usmjerimo na pravi put”, rekao je njemački kancelar Fridrih Merc nakon sastanka, izrazivši “nadu u pomak”. Prema riječima francuskog predsjednika Emanuela Makrona, Tramp je “vrlo jasno izrazio” stav da o teritorijalnim ustupcima može pregovarati jedino Ukrajina.

SAD su ove sedmice pokušale da umanje značaj sastanka na Aljasci i Tramp ga je nazvao “ispitivanjem terena”, a Bijela kuća opisala kao “vježbu slušanja”, ali ukrajinski zvaničnici su i dalje duboko zabrinuti da bi američki predsjednik mogao pokušati da izvrši pritisak na Zelenskog da kasnije prihvati dogovor koji bi on postigao s Putinom.

Visoki ukrajinski zvaničnici kažu da Kijev očekuje da će Putin pokušati da ubijedi Trampa da je Zelenski, a ne ruski lider koji je započeo rat, prepreka mirovnom sporazumu.

Otkako se u januaru vratio na vlast, američki predsjednik je dva puta obustavljao isporuke oružja i jednom dijeljenje obavještajnih podataka s Kijevom, kako bi primorao Zelenskog da okonča rat.

Ako to učini ponovo, naročito na duži rok, posljedice bi mogle biti katastrofalne za Ukrajinu, upozoravaju visoki zvaničnici. Evropa, dodaju oni, nema kapaciteta da finansijski i materijalno podrži ukrajinske ratne napore u potrebnom obimu.

“Moguće je da Tramp i dalje vidi Zelenskog, a ne Putina, kao suštinski problem”, kaže jedan zvaničnik, dodajući da je ukrajinski lider svjestan toga.

Tramp je ove sedmice izrazio frustraciju zbog odbijanja Zelenskog da ustupi teritoriju Rusiji.

“Malo mi je zasmetala činjenica da je Zelenski izjavio: ‘Pa, moram dobiti ustavno odobrenje’”, rekao je Tramp. “Mislim, ima odobrenje da uđe u rat i da sve pobije, ali mu treba odobrenje da napravi razmjenu teritorije?”

Ali ukrajinski zvaničnici kažu da Tramp ne shvata da je Zelenski pritisnut sa svih strana.

“Ustav ograničava njegova ovlašćenja: on nema nikakvo zakonsko pravo da mijenja teritorijalni integritet Ukrajine”, kaže bivši ukrajinski oficir koji anonimno vodi Frontelligence Insight, analitičku grupu koja prati rat. “Još veću prepreku predstavlja pritisak društva i, što je ključno, vojske, koja se protivi predaji teritorije koja nije pod okupacijom”.

“Predsjednik Zelenski se našao se između čekića i nakovnja”, dodao je.

Prevela i priredila: A.Š.

( “Fajnenšl tajms” )