Digitalno vaskrsenje: Fascinacija i strah od uspona „spomen-botova”

Rod Stjuart je imao nekoliko gostiju iznenađenja na nedavno održanom koncertu u Šarlotu u američkoj državi Sjeverna Karolina. Njegov stari prijatelj Ozi Ozborn, frontmen grupe Black Sabbath koji je preminuo prošlog mjeseca, navodno se ukazao iz neke vrste rokenrol raja, gdje se ponovo susreo s drugim preminulim zvijezdama kao što su Majkl Džekson, Tina Tarner i Bob Marli.

Slike koje je generisala vještačka inteligencija (AI) podijelile su Stjuartove fanove. Neki su ih osudili kao nepoštovanje i neukus, dok su drugi smatrali da je u pitanju lijep omaž.

Otprilike u isto vrijeme, izbio je još jedan AI skandal kada je Džim Akosta, bivši dopisnik CNN-a iz Bijele kuće, intervjuisao digitalnu rekreaciju Hoakina Olivera, koji je ubijen sa 17 godina u pucnjavi u srednjoj školi na Floridi 2018. godine. Avatar tinejdžera su kreirali njegovi roditelji, koji su rekli da je za njih bio blagoslov čuti ponovo njegov glas.

U junu je Aleksis Ohanijan, jedan od osnivača Reddita, objavio na mreži Iks animaciju svoje pokojne majke koja ga grli dok je bio dijete, stvorenu iz fotografije.

“Prokletstvo, nisam bio spreman za to kakav će osjećaj ovo izazvati. Nismo imali kameru, pa nema video zapisa mene sa mamom... Ovako me je grlila. Pogledao sam to 50 puta”, napisao je.

Ovo su samo tri primjera rastućeg fenomena “digitalnog vaskrsenja” - kreiranja slika i botova ljudi koji su umrli uz pomoć fotografija, video-snimaka, glasovnih poruka i drugih materijala. Kompanije koje nude stvaranje “spomen-botova” (deathbot) sve su brojnije, a pitanja vezana za eksploataciju, privatnost i uticaj na proces tugovanja se množe.

“Danas je to tehnološki mnogo dostupnije zbog velikih jezičkih modela poput ChatGPT-a, koji su lako dostupni široj javnosti i jednostavni za korišćenje”, objasnila je Elejn Kasket, sajberpsihološkinja iz Londona.

“Ovi modeli omogućavaju kreaciju nečega što djeluje uvjerljivo i realistično. Kada neko umre, ako postoji dovoljno digitalnih ostataka - poruka, mejlova, glasovnih zapisa, fotografija - moguće je stvoriti nešto što djeluje prilično prepoznatljivo”, dodaje ona.

Prije samo nekoliko godina ideja o “virtuelnoj besmrtnosti” bila je futuristički, tehnološki san izvan domašaja običnih ljudi. Sada se interaktivni avatari mogu napraviti relativno lako i jeftino, a potražnja će vjerovatno rasti.

Anketa koju je 2023. godine naručio hrišćanski tink-tenk Theos, a sprovela agencija YouGov, otkrila je da se 14% ispitanika složilo da bi im mogućnost komunikacije s digitalnom verzijom voljene osobe koja je umrla donijela utjehu. Što je ispitanik bio mlađi, veća je bila vjerovatnoća da je otvoren za ideju “spomen-bota”.

Želja da se sačuvaju veze s preminulim voljenima nije nova. U prošlosti, ožalošćeni su čuvali dragocjene lične predmete koji su im pomagali da se osjećaju kao da su blizu osobe koju su izgubili. Ljudi satima gledaju fotografije, puštaju video zapise, preslušavaju glasovne poruke i muziku koja ih podsjeća na tu osobu. Često sanjaju o mrtvima ili zamišljaju da ih vide u prolazu. Neki čak traže kontakt sa njihovim duhovima putem seansi.

“Ljudi pokušavaju da komuniciraju sa mrtvima otkad postoje ljudi. Pravili smo spomenike, čuvali pramenove kose, ponovo čitali pisma. Sada je pitanje da li AI može nešto da doda”, rekao je Majkl Čolbi, profesor filozofije na Univerzitetu u Edinburgu i autor knjige “Tuga: Filozofski vodič”.

Luiz Ričardson, s katedre za filozofiju Univerziteta u Jorku i koistraživač na četvorogodišnjem projektu o suočavanju s tugom, rekla je da ožalošćeni često pokušavaju da “održe osjećaj povezanosti i bliskosti” s preminulima posjećivanjem groba, razgovorom s njima ili dodirivanjem predmeta koji su im pripadali.

“Spomen-botovi mogu služiti istoj svrsi, ali mogu i ometati proces tugovanja. Mogu spriječiti prihvatanje i prilagođavanje onome što je izgubljeno, jer sa spomen-botom možete komunicirati neprekidno”, ističe ona.

Na primjer, ljudi često razmišljaju šta bi voljena osoba rekla ili uradila u određenoj situaciji.

“Sada izgleda kao da možete direktno da ih pitate”, dodaje Ričardson.

Ali, spomen-botovi mogu pružiti i “uljepšanu, očišćenu” verziju osobe, kaže Čolbi. Na primjer, neko ko pravi bota svoje bake može odlučiti da izostavi njen rasizam ili druge negativne osobine iz materijala koji unosi u AI generator.

Takođe postoji rizik od zavisnosti, ukazuje Nejtan Mladin, autor izvještaja “AI i zagrobni život”, koji je prošle godine objavio Theos.

“Digitalna nekromantija je obmanjujuće iskustvo. Misliš da pričaš sa osobom, a zapravo pričaš s mašinom. Ožalošćeni mogu postati zavisni od bota umjesto da prihvate gubitak i krenu ka iscjeljenju”, ističe on.

Bum digitalnih klonova mrtvih počeo je na Dalekom istoku. U Kini, može koštati samo 20 juana (oko 2,38 eura) da se napravi digitalni avatar voljene osobe, ali se procjenjuje da je tržište 2022. vrijedjelo 12 milijardi juana (oko 1,43 milijarde eura) i da će se do 2025. učetvorostručiti.

Napredniji, interaktivni avatari koji se kreću i razgovaraju s korisnikom mogu koštati hiljade eura. Kompanija Fu Shou Yuan International Group, veliki pogrebni operater, saopštila je da je “moguće da mrtvi ‘ožive’ u virtuelnom svijetu”. Prema Kineskoj pogrebnoj asocijaciji, trošak je oko 50.000 juana (skoro 6 hiljada eura) po preminuloj osobi.

Eksploatacija tuge radi privatnog profita je rizik, kaže Čolbi, iako ističe da postoji duga istorija manipulacija u pogrebnoj industriji.

Kasket navodi da je još jedna opasnost privatnost i pravo na digitalne ostatke.

“Osoba koja je mrtva ne može dati pristanak, odgovoriti ili kontrolisati”, kaže ona.

Prevarantska upotreba digitalnog materijala za kreiranje uvjerljivih avatara radi sticanja finansijske koristi je još jedna stvar koja donosi zabrinutost, dodaje ona.

Neki ljudi su već počeli da u svoje testamente unose želju da se njihov digitalni materijal ne koristi nakon smrti.

Interaktivni avatari nisu samo za mrtve. “Abba Voyage”, šou u kojem digitalne verzije četiri člana švedske pop grupe iz njihovih najboljih dana nastupaju, bilježi veliki uspjeh, zarađujući preko 185 miliona eura sedmično. Publika uživa i pjeva zajedno s njima dok članovi benda, sada stari između 75 i 80 godina, odmaraju kod kuće.

Nacionalni holokaust centar i muzej Velike Britanije pokrenuli su 2016. projekat bilježenja glasova i slika preživjelih iz Holokausta, kako bi se kreirali interaktivni avatari sposobni da odgovaraju na pitanja o njihovim iskustvima u nacističkim logorima smrti još dugo u budućnosti.

Prema Čolbiju, postoji i “AI hajp” vezan za spomen-botove.

“Ne sumnjam da je nekim ljudima ovo interesantno i mislim da bi moglo imati zanimljive terapijske primjene. Moglo bi biti nešto što ljudi koriste povremeno. Mogu da zamislim da se koristi posthumni avatar preminulog rođaka za Božić ili na njegov rođendan. Ali sumnjam da će ljudi pokušavati da održe odnos s mrtvima putem ove tehnologije dugo vremena. U nekom trenutku mislim da se većina nas pomiri sa činjenicom smrti, sa činjenicom da te osobe više nema. Ne kažem da neki ljudi neće doći do toga, ali mislim da su izgledi manje obećavajući nego što se komercijalni investitori nadaju”, kaže Čolbi.

Za Mladina, industrija spomen-botova otvara izazovna pitanja za etičare i teologe. Interesovanje za digitalno vaskrsenje može biti posljedica “slabljenja tradicionalnog religijskog vjerovanja, dok se one dublje čežnje za transcendencijom, životom poslije smrti i trajnošću ljubavi preusmjeravaju ka tehnološkim rješenjima”, smatra on.

“Ovo je ekspresija vrhunca modernosti, vjerovanje da će tehnologija pobijediti smrt i pružiti nam vječni život. To je simptom kulture u kojoj sada živimo”, ističe Mladin.

“Nema sumnje da neki ljudi stvaraju ove fenomene i koriste ih na načine koji im pomažu. Ali brine me što razne usluge koje prodaju ove stvari patologizuju tugu. Ako izgubimo sposobnost da se nosimo s tugom ili ubijedimo sebe da to ne možemo, postajemo psihološki krhki. Tuga i gubitak nisu bolest, problem ili nešto što bi tehnologija trebalo da riješi. Oni su dio normalnog ljudskog iskustva”, zaključuje Kasket.

prevod: S. Strugar

( Gardijan )