Skočiđevojka i dalje u vazduhu: Kiprani neće moći da počnu realizaciju velikog investicionog projekta

U Upravi za zaštitu kulturnih dobara su istakli da je “za sprovođenje bilo kakvih radova na predmetnom dobru neophodno poštovati odredbe Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kao i propisa o izgradnji objekata”

72913 pregleda18 komentar(a)
Projektovani izgled kompleksa na Skočiđevojci, Foto: -

Kiparska kompanija “K.D.P. promotion and investments limited” neće moći, nakon što je istakla godina zabrane, da počne realizaciju velikog investicionog projekta - gradnje turističkog kompleksa na mjestu nekadašnje vojne baze na lokalitetu Skočiđevojka, nadomak Reževića.

To proističe iz zvaničnih odgovora redakciji “Vijesti” koje je dostavila Uprava za zaštitu kulturnih dobara.

Podsjećamo, 8. avgusta prošle godine Uprava za zaštitu kulturnih dobara, postupajući po zahtjevu Službe glavnog gradskog arhitekte Opštine Budva Jelene Lazić, donijela je rješenje o uspostavljanju prethodne zaštite lokaliteta nekadašnjeg vojnog kompleksa “Skočiđevojka” u trajanju od godinu dana.

Time je na godinu kiparskoj kompaniji koja je krajem jula 2024. dobila zeleno svjetlo od glavnog državnog arhitekte na idejno rješenje budućeg luksuznog turističkog kompleksa, zamrznuta realizacije projekta.

Zamoljeni da odgovore šta će Uprava sada preduzeti, šta je urađeno u prethodnih godinu dana, da li je sprovedeno terensko i arhivsko istraživanje, te da li investitor sada može početi sa realizacijom projekta, iz Uprave je “Vijestima” rečeno da je nakon donošenja Rješenja o uspostavljanju prethodne zaštite lokaliteta nekadašnjeg vojnog kompleksa “Skočidjevojka”, Uprava za zaštitu kulturnih dobara formirala stručni tim za izradu Elaborata o valorizaciji predmetnog lokaliteta.

“Nakon terenskih (obilazaka predmetnog lokaliteta, kao i snimanja terena, podzemnih i nadzemnih struktura kompleksa) i arhivskih istraživanja dostupne literature i dokumentacije, Stručni tim je izradio Elaborat o valorizaciji kulturnih vrijednosti dobra Sočiđevojka - baterija obalske artiljerije JNA.

Poštujući dalju zakonsku proceduru, a na osnovu člana 111 i 112 Zakona o upravnom postupku, Uprava za zaštitu kulturnih dobara je dostavila obavještenje o rezultatima ispitnog postupka prepoznatim strankama u postupku na izjašnjenje, nakon čega će se nastaviti dalja zakonska procedura u dijelu donošenja Rješenja o uspostavljanju zaštite dobra Sočiđevojka - baterija obalske artiljerije JNA”, naglasili su iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Kako su istakli “za sprovođenje bilo kakvih radova na predmetnom dobru neophodno je poštovati odredbe Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kao i propisa o izgradnji objekata koji se odnose na izdavanje uslova i izradu projektne dokumentacije”.

Kiprani krive ministarku

Investitor, kompanija “K.D.P. promotion and investments limited”, je prošle godine, nakon odluke Uprave da im na godinu stopira realizaciju projekta, direktno optužio ministarku kulture i medija Tamaru Vujović da je po njenoj direktivi, u dogovoru sa partijskim kolegom Krstom Radovićem, Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela nezakonito rješenje.

“Od strane medija smo obaviješteni da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela Rješenje kojim se privremeno onemogućuje dalji razvoj projekta Skočiđevojka na period od godinu zbog izrade elaborata o utvrđivanju vrijednosti kulturnog dobra. Iznenađeni smo ovakvim ishitrenim i nezakonitim postupanjem Uprave. Očigledno je pritisak gradske arhitektice Jelene Lazić, gospodina Krsta Radovića i Demokrata urodio plodom, pa je Rješenje donijeto u rekordnom roku, dok je nama uskraćeno pravo da se izjasnimo na rezultate ispitnog postupka, što nam garantuje Zakon o upravnom postupku. S toga ne sumnjamo da će ovo Rješenje biti ukinuto. Nažalost, ne očekujemo da će to učiniti ministarka kulture i medija u drugostepenom postupku, jer je ovo Rješenje očigledno donijeto po njenoj direktivi, u dogovoru sa partijskim kolegom gospodinom Radovićem koji nastavlja da zloupotrebljava državni aparat radi ostvarenja sopstvenih interesa i interesa svojih finansijera”, istakli su tada u ovoj kompaniji.

I mještani osporavaju projekat

Protiv kiparske kompanija “K.D.P. promotion and investments limited”, kako su “Vijesti” ranije objavile vode se postupci za naplatu dospjelih potraživanja na ime lokalnih i državnih poreza, ali i potraživanja od arhitekte i revidenta projekta.

U listu nepokretnosti u koji su Vijesti imale uvid, stoji teret koji je upisao Centar za urbanizam i projektovanje iz Podgorice (CAU), koja je revident projekta, a potraživanje želi da naplati i arhitektonski studio Aim, koji stoji iza projekta elitnog turističkog kompleksa.

O Skočiđevojci je pred istražiteljima Specijalnog policijskog odjeljenja govorio i bivši ministar prostornog planiranja Janko Odović, odbacujući sumnje da je on taj koji je dao spornu saglasnost na projekta.

Podsjećamo, “K.D.P. promotion and investments limited” je početkom jula prošle godine od strane Glavnog državnog arhitekte dobio saglasnost na izmijenjeno i dopunjeno idejno rješenje budućeg turističkog kompleksa sa pet zvjezdica na rtu Skočiđevojka. Mještani osporavaju projekta.

Izmijenjeno i dopunjeno rješenje, ranije je dostavljeno “ Vijestima” od strane inostrane kompanije, predviđa da na urbanističkoj parceli br.1, ukupne površine 49. 915,00 kvadrata, predviđena je izgradnja luksuznog turističkog kompleksa – hotela kategorije 5 zvjezdica, kojeg čine objekat hotela i šest depadansa – vila, koji posluju po mješovitom modelu poslovanja, shodno zakonu o Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu.

“U korigovanom idejnom rješenju spratnost objekta hotela je smanjena za dvije najviše etaže tj. za 1.645 kvadratanih metara bruto površine. Predviđena spratnost hotela iznosi od podruma, suteren, prizemlje i tri sprata do Po+Su+P+10 spratova. Duž same litice projektovano je šest depadansa - vila, spratnosti prizemlje i jedan sprat. Ukupna ostvarena bruto površina projektovanih svih objekata iznosi 61.132,22 kvadrata, dok prema UTU maksimalno dozvoljena bruto površina iznosi 75.543 kvadrata. Po pitanju ostvarenih kapaciteta, ukupan broj smještajnih jedinica u planiranim objektima (hotel+depadasni-vile) iznosi 349 jedinice i 724 ležaja, dok prema UTU maksimalno dozvoljen kapacitet iznosi 1.532 ležaja. U jednom krilu hotela projektovan je segment sa hotelskim sobama od ukupno 140 smještajnih jedinica, dok su u drugom krilu hotela projektovane 203 smještajne jedinice tipa apartmana, čime je ostvaren ukupan broj ležaja od 246 u hotelskim sobama i 452 ležaja u hotelskim apartmanima, dok je u depadansima – vila ostvareno ukupno 26 ležaja”, navodi se u projektu.

Kako se ističe, posebna pažnja pri projektovanju kompleksa na UP1 je posvećena odnosu prema susjednim parcelama, te mogućem uticaju novoprojektovanih objekata na postojeće ali i buduće objekte u njegovom okruženju.

Opština Budva ćuti

Iz Opštine Budva i Službe glavnog gradskog arhitekte “Vijestima” nijesu odgovorili šta namjeravaju da rade nakon što je istekla jednogodišnja zabrana izvođenja radova na lokalitetu nekadašnje vojne kasarne, te da li će inicirati da se prostor kompleksa zaštiti kao kulturno dobro.

Inače, Opština Budva i Služba glavnog gradskog arhitekte prošle godine su bili odlučni u namjeri da se kiparskoj kompaniji zabrani izvođenje radova, te upravo oni su ti koji su pokrenuli inicijativu, a koju je podržao prvo resor Ministarstva odbrane na čijem je čelu Dragan Krapović, a potom i Ministarstvo kulture.

Kompleks Skočiđevojke blokiran je od strane Poreske uprave, ali i Opštine Budva na ime poreskog dugovanja kiparske kompanije. Naime, Područna jedinica Poreske uprave u Budvi blokirala je nekadašnju vojnu bazu jer kiparska kompanija “K.D.P. promotion and investments limited” nije izmirila dug za porez u iznosu od čak 701 hiljadu eura.

To piše u listu nepokretnosti.

Hipoteka je upisana na više od 62 hiljade kvadrata zemlje na samoj obali.

“Založno pravo - hipoteka u ukupnom iznosu od 701.355 eura u korist Poreske uprave, Područna jedinica Budva” piše u katastarskoj evidenciji.

Nakon Poreske uprave i Opština Budva, odnosno njena Uprava lokalnih javnih prihoda, pridružila se blokadi nekadašnje vojne baze na rtu Skočiđevojka nadomak Reževića, jer kiparska kompanija nije izmirila oko 180 hiljada eura duga na ime poreza na nepokretnost.

“Založno pravo - hipoteka u ukupnom iznosu od 179.843 eura u korist Opštine Budva, na osnovu rješenja o obezbjeđenju poreskog potraživanja Uprave lokalnih javnih prihoda”, navodi se u listu nepokretnosti u koji su “Vijesti” imale uvid.

Skočiđevojka “pocijepala” budvanski NSD

Javna je tajna da je upravo projekat na Skočiđevojci doveo do podjele u nekada jedinstvenom bloku, prije svega u Novoj srpskoj demokratiji (NSD) koju je predvodio još uvijek prijetvoreni bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović.

U ljeto 2023. godine, pola godine nakon hapšenja Božovića pod optužbom da je dio policijskog narkokartela, došlo je do rascjepa unutar ove partije i izdvajanja dijela odbornika, koje je kasnije kulminiralo sa dva izborna procesa, i formiranjem nove političke grupcije “Budva naš grad” koju predvodi Nikola Jovanović, a koju podržava pritvoreni Božović, te odbora NSD koji je ostao lojalan partijskoj centrali i lideru Andriji Mandiću.

A da je Skočiđevojka bila trn razdora potvrđuju i serije saopštenja u kojima su se dojučerašnji partijski drugovi “čašćavali” optužbama.

Tako su tada iz “Budva naš grada Nikola Jovanović” saopštili da je “i NSD Budva u velikom problemu jer moraju da vrate 200.000 eura korupcije koju su uzeli za realizaciju projekta “Skočiđevojka” koji je zahvaljujući nama zaustavljen. Najveća borba za poziciju predsjednika opštine je upravo zbog toga da se potpiše ugovor o komunalijama kako bi krenuo projekat i kako bi se uzelo krajnjih dogovorenih 2.000.000 eura korupcije po okončanom poslu”.

Iz Budvanskog odbora Nove srpske demokratije odbacili su optužbe Jovanovićeve grupacije navodeći da iz Jovanovićevih usta izlaze “nebuloze” i da “opet govore šefovi narkoklanova, koji su nedavno pobjegli ili su pohapšeni”.

Oni su ohrabrili Jovanovića i drže ga za riječ da Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) podnese krivične prijave za Skočiđevojku, da se, kako kažu, vidi koliko je on sebi htio da pribavi novca iz tog projekta, ali i upitali SDT da ispita otkud Jovanoviću veliki stan i novac da ga opremi.

Mještani dobili na sudu

Upravni sud nedavno je usvojio žalbu Mjesne zajednice “Reževići”, te oborio rješenje Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma iz jula 2022. godine, kojim je toj mjesnoj zajednici bilo onemogućeno da bude stranka u postupku oko davanja saglasnosti na idejno rješenje turističko-stambenog kompleksa koji je kiparska kompanija “K.D.P. promotion and investments limited”, namjeravala da gradi na lokaciji nekadašnje vojne baze.

“Pozdravljam presudu Upravnog suda. Pravda je spora, ali dostižna. Veliki je problem da se ovakvi sporovi rješavaju po tri godine već bi trebalo po hitnom postupku u roku od mjesec dana. Razumijem da su sudovi prenatrpani predmetima, ali za period od tri godine se može nanijeti nenadoknadiva šteta državi kroz povredu upravnog postupka u ovako bitnim projektima”, kazao je tada za “Vijesti” predsjednik Savjeta MZ “Reževići” Aleksandar Radović.