Do kraja godine odluka o gradnji prve velike hidroelektrane

Javna rasprava o nacrtu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana završena je u petak, a prema infiormacijama “Vijesti” iz Ministarstva energetike, izvještaj sa javne rasprave sa konačnim predlogom plana mogao bi biti objavljen u naredna dva mjeseca, dok će se do kraja godine znati koja će se prva velika hidroelektrana graditi.

Ovaj strateški dokument Ministarstva energetika i rudarstva treba da ponudi važne odgovore od nacionalnog interesa - kada će definitivno biti zatvorena Termoelektrana Pljevlja i koje nove elektrane će biti građene da bi mogle zamjeniti TE - sadašnji glavni izvor električne energije u Crnoj Gori i po količini proizvodnje i po drugom, ne manje važnom segmentu, stabilnoj proizvodnji i održavanju balansa u energetskom sistemu.

TE Pljevlja je izgrađena 1982. godine, i od tada Crna Gora nije imala nove velike izvore električne energije.

Reverzibilne elektrane nužne za rad solarnih i vjetroelektrana

U nacrtu dokumenta kao moguća godina prestanka rada TE Pljevlja predviđena je 2041. godina, kao i da je nemoguće njen rad nadoknaditi bez dvije velike hidroelektrane, koje bi radile na reverzibilnom principu, uz veliki broj novih solarnih i vjetroelektrana. Reverzibilne hidroelektrane rade na principu povezanosti sa solarnim i vjetroelektranama omogućavajući stabilnost sistema kada nema dovoljno sunca i vjetra, jer tada proizvode struju ispuštajući vodu iz akumulacije, dok u periodima kada u sistemu ima viška struje iz solarnih i vjetreoelektrana čuvaju akumulacije i čak koriste višak struje da pumpama vraćaju vodu u akumulaciju.

U Planu se navodi da je dokumentacija i priprema najviše napredovala za hidroelektrane “Komarnica” i “Kruševo”, mada navode postojanje spora jer se djelimično nalaze u zaštićenim prirodnim sredinama. “Komarnica” bi bila akumulaciona elektrana sa mogućnosti usklađivanja sa solarnim i vjetroelektranama, a “Kruševo” bi trebala biti reverzibilna. Hidroelektrana “Komarnica” trebalo bi da bude završena 2032. godine, a “Kruševo” u 2033. godine, kako bi Termoelektrana “Pljevlja” mogla postepeno smanjivati proizvodnju i u potpunosti prekinuti rad do najkasnije 2041. godina.

U dokumentu se ukazuje da će u Evropskoj uniji od naredne godine elektrane na ugalj plaćati posebnu naknadu, kao i da će Vlada za Crnu Goru pokušati tu obavezu da odloži do 2030. godine. Uvođenje ove naknade značilo bi znatno veću cijenu električne energije iz TE. Prema ovom dokumentu u nove hidro, vjetro i solarne elektrane državna EPCG i privatni investitori do 2035. godine uložiće dvije i po milijarde eura.

U svijetu povećana izgradnja HE

Iz Elektroprivrede su “Vijestima” kazali da je NECP predvidio čitav niz aktivnosti i mjera u cilju smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG emisija) i poštovanja međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela.

“Nove investicije su neophodne, kako EPCG, tako i samoj državi Crnoj Gori. Podsjetimo da pored značajnih investicija u oblasti OIE (ulaganje u nove solarne i vjetro projekte i rekonstrukcije postojećih hidroelektrana, koje EPCG uspješno realizuje, u saradnji sa renomiranim međunarodnim partnerima), valorizacija hidropotencijala i proizvodnja električne energije jesu jedan od najvažnijih prioriteta razvoja EPCG. Nova hidroenergetska postrojenja su važna kako bi se obezbijedila tehnička pouzdanost i stabilnost elektroenergetskog sistema, kao i integracija značajnog broja planiranih solarnih i vjetro elektrana, naročito u novim okolnostima kojima su doprinijeli energetska kriza i povećanje cijene električne energije na međunarodnom tržištu”, navedeno je iz ove kompanije na pitanje “Vijesti” koje je to krajnji rok u kojem bi trebalo donijeti odluku o gradnji ovih ili nekih drugih velikih hidroelektrana, kako bi se na vrijeme omogućila zamjena za TE.

Oni navode da je u svijetu u fazi izgradnje ili razvoja jako veliki broj reverzibilnih hidroelektrana, kao i da se značaj izgradnje novih hidroelektrana ogleda u omogućavanju proizvodnje obnovljive, prenosive energije sa niskom emisijom CO2; u obezbjeđenju značajnih vodenih rezervi, zaštite od poplava, podrške navodnjavanju; da doprinose poboljšanju kvaliteta života i uslovima poslovanja u lokalnoj zajednici; kao i da doprinose obezbjeđenju dugoročnih izvora prihoda.

Odluka o HE “Kruševo” do kraja godine

Oni podsjećaju da je početkom ove godine Kraljevina Norveška omogućila izgradnju novih hidroelektrana u cilju smanjenja uticaja klimatskih promjena, tako što je norveški parlament usvojio predlog zakona kojim se na zaštićenim rijekama omogućava izgradnja hidroelektrana.

“Napomenimo da se upravo u ovom trenutku u Austriji realizuje projekat izgradnje reverzibilne HE ‘Linberg 3’, snage 480 MW, kao i drugi broj velikih HE širom svijeta jako značajnih za pravednu tranziciju i sprovođenje zelene agende. U okviru saradnje predviđene potpisanim Memorandumom o razumijevanju sa kompanijom EDF, kao jedan od prioritetnih projekata prepoznata je izgradnja HE ‘Kruševo’. Očekujemo da će Crna Gora i Republika Francuska tokom ove godine donijeti odgovarajuće odluke neophodne za stvaranje pravnog okvira za dalju realizaciju projekta i samu izgradnju HE ‘Kruševo’”, naveli su iz EPCG.

Možda Crna Gora dobije izuzeće od poreza na emisije iz uglja do 2030.

Na pitanje da li će u Crnoj Gori i kada biti uveden takozvani karbonski porez na električnu energiju dobijenu iz uglja, koji od naredne godine važi u EU, kako bi to uticalo na rad i poslovanje EPCG i da li može uticati na povećanje cijene struje u Crnoj Gori u narednoj godini ili nekom dužem narednom periodu, iz EPCG su odgovorili da Crna Gora može tražiti izuzeće do 2030. godine.

EU od naredne godine uvodi posebne naknade za proizvođače električne energije iz uglja i drugih energenata sa visokom emisijom gasova, kroz takozvani Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM).

“Što se tiče primjene CBAM mehanizma, podsjetimo da je u Crnoj Gori već na snazi nacionalna uredba vezana za CO2 emisije i da je odgovarajućom EU regulativom predviđena mogućnost izuzeća od primjene CBAM mehanizma do 2030. godine za zemlje regiona (WB6) do primjene EU ETS sistema 2030. godine. Ovo je svakako važna tema koja je predmet kontinuiranih aktivnosti i same Vlade i svih zemalja regiona, o kojoj će se konačne odluke donositi u narednom periodu”, naveli su iz EPCG.

( Goran Kapor )