KotorArt počinje i završava kod kuće, u mjestu gdje staje cijeli svijet
Ovogodišnje, 24. izdanje Međunarodnog festivala KotorArt upriličeno je od 13. jula do 13. avgusta. U tom periodu, festival je upriličio bogat i raznovrstan program i ugostio više od 500 umjetnika iz Crne Gore, zemalja regiona, Austrije, Slovačke, Italije, Portugala, Rusije, Velike Britanije, Venecuele i Kine...
Međunarodni festival KotorArt, jedan od najznačajnijih umjetničkih festivala u Crnoj Gori i regionu, realizovan je od 13. jula do 13. avgusta, uz nekoliko značajnih koncerata i u predfestivalskom dijelu programa.
"Kao manifestacija od državnog značaja, festival je i ove godine potvrdio svoj status multidisciplinarne platforme koja objedinjuje muzičku, književnu, pozorišnu, filozofsku i edukativnu dimenziju, kroz programske cjeline: Don Brankove dane muzike, Pjacu od filozofa, Pjacu od knjige, KotorArt akademiju i KotorArt teatar", ističu organizatori u saopštenju.
No, generalni i umjetnički direktor Festivala, Ratimir Martinović, dodao je i da status KotorArta kao manifestacije od nacionalnog značaja donosi i prednosti i mane.
“Mnogi misle da je to olakšica i u jednom smislu zaista jeste. Možemo računati na podršku države, međutim, svjedočimo da to zapravo i nije olakšica jer pored svih ugovora i sporazuma mi doživljavamo da nekoliko dana pred festival ne znamo konačni budžet. To je za neke manifestacije možda i prihvatljivo, ali za nas sa ovakvim programima, sa ovakvim konceptima i ovakvim profilom umjetnika koje KotorArt od početka dovodi u Kotor, zaista nije prihvatljivo. Čast je biti festival od nacionalnog značaja, razumijem da je u izradi nova uredba koja će definisati manifestacije od nacionalnog značaja u Crnoj Gori. Mi ćemo aplicirati i za taj novi status s tim da se nadamo da će ta nova uredba značiti i funkcionisanje onoga što ona treba da predstavlja – predvidivost, mogućnost da vi za tako velike događaje kakav je KotorArt imate jasnu ideju na šta možete računati kada se radi o podršci države", poručio je on.
Simbolično i tradicionalno, 24. Festival je otvoren 13. jula, na Dan državnosti Crne Gore, njegujući kulturnu baštinu Boke i Crne Gore kroz savremenu interpretaciju.
"Prožet idejom susreta tradicije i savremenosti, nastupima najstarijeg i najmlađeg orkestra u Crnoj Gori, Gradske muzike Kotor i Festivalskog orkestra Crne Gore, povezao je Crnu Goru i Austriju kroz susret klapske pjesme, gusala, elektronske muzike, marševa i valcera. Festival je obilježio 200 godina od rođenja kralja valcera, Johana Štrausa II, a u okviru otvaranja poručene su i dvije nove kompozicije savremenih crnogorskih autora Nine Perović i Milivoja Pićurića. Sa istom idejom sa kojom je otvoren, Festival je i zatvoren 13. avgusta, koncertnim izvođenjem savremene opere 'Gospa od Škrpjela, Jacinta žena koja čeka' koja je kroz savremeni umjetnički izraz odala počast lokalnom kulturnom nasljeđu kroz univerzalnu temu čežnje, nade i ljubavi. Time je simbolično zaokružena ideja da sve počinje i završava kod kuće, u Boki, dok Kotor, kao njen kulturni centar, ostaje mjesto gdje staje cijeli svijet", sumiraju organizatori u saopštenju.
Festival je okupio više od 500 umjetnika iz Crne Gore, zemalja regiona, Austrije, Slovačke, Italije, Portugala, Rusije, Velike Britanije, Venecuele i Kine.
"Festival KotorArt je i ove godine, kroz bogat i raznovrstan program, još jednom potvrdio svoj doprinos kulturnom, umjetničkom i turističkom identitetu ne samo Kotora, već i cijele Crne Gore. Kroz spoj lokalnog i međunarodnog, tradicionalnog i savremenog, Festival je ostao vjeran svojoj misiji da njeguje i stvara baštinu, inspiriše dijalog i bude platforma susreta za umjetnike, stručnu javnost i publiku", navodi se u saopštenju.
Organizatori ističu da su se među najzapaženijim koncertima izdvojili nastupi Janoška ansambla u Luštica Bay-u i Kotoru, kao i koncerti istaknutih solista, pijanistkinje Gabrijele Montero, pijaniste Andreja Gugnjina i violončeliste Dragana Đorđevića, koji su dali snažan pečat Don Brankovim danima muzike kao izuzetni koncerti istaknutih umjetnika regiona i svijeta.
"Na ekskluzivnom koncertu u Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra, zasvirao je i cijenjeni gitarista Miloš Karadaglić, čest i drag gost festivala koji je, ovoga puta, u goste doveo trubačicu iz Londona, Alison Balsom, kao i gudački kvintet sačinjen od umjetnika iz Crne Gore i Srbije", podsjetili su.
Dodijeljena je i bijenalna nagrada “Darinka Matić Marović” koja nosi ime po velikoj dirigentkinji i vizionarki muzičke scene regiona. Nagrada je uručena kompozitorki Aleksandri Vrebalov, a festival sa njom planira dalji zajednički rad i projekte, u duhu kontinuirane podrške savremenom muzičkom stvaralaštvu.
"Pjaca od džeza predstavila je “Duo Sonoma” iz Austrije, “Tri lepe”, trio Ane Ćurčin iz Srbije a kulminirala je nastupom italijanske dive Karime. China stage je donio dašak dalekog istoka kroz dva koncerta koji su predstavili bogatu kinesku muzičku tradiciju. Publika je uživala u autentičnom izvođenju ansambla Ci De Guqin studija, doživljavajući u potpunosti kinesku tradicionalnu muzičku kulturu budući da su umjetnici nastupili na tradicionalnim instrumentima poput gućina i pipe, kao i u kostimima inspirisanim nošnjama dinastije Tang. Vanže Žang, sopran, i Dejvid Vitan, klavir, donijeli su savremeni umjetnički izraz kineske muzičke scene i povezali je sa Evropom i svijetom", pišu organizatori.
Realozovan je i dio programa posvećen je mladim umjetnicima, među kojima su bili najbolji studenti harmonike iz klase Predraga Jankovića sa Muzičke akademije sa Cetinja, kao i najbolji učenici Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje "Vida Matjan" iz Kotora. Posebnu pažnju izazvao je mladi gitarista Miloš Pavićević, stipendista Fondacije Miloš Karadaglić. Publici se premijerno predstavio i Festivalski orkestar Crne Gore na svečanom otvaranju 13. jula, dok su 19. jula, pod dirgentskom palicom hrvatskog maestra Mladena Tarbuk. KotorArt je po četvrti put ugostio i Omladinski orkestar Zapadnog Balkana, pod vođstvom njegovog osnivača i šefa dirigenta Desara Sulejmanija.
U okviru programa za djecu, Festival je, u saradnji sa udruženjem Visoko C, organizovao dvije dječije opere: "Ribar i zlatna ribica" i "Lav i miš", a prvi put u Crnoj Gori je predstavljen i muzički bioskop za djecu.
Generalni i umjetnički direktor Festivala, Ratimir Martinović, istakao je da su kvalitetni programi za djecu i ulaganje u njih "zalog za budućnost".
"To je temeljno važno ne samo za KotorArt kao festival već i za bilo šta gdje promišljamo budućnost ovog prostora, ove države, ove nacije, jer bez obrazovanja i najmlađih populacija ne možemo se nadati ničemu dobrom”, istakao je.
KotorArt Akademija je po drugi put uspješno realizovana, okupljajući polaznike iz regiona i renomirane evropske mentore i predavače iz oblasti kulturnog menadžmenta i produkcije. Program je obuhvatio predavanja, radionice, praktičan rad i diskusije, sa ciljem razmjene znanja, jačanja regionalne saradnje i kreiranja novih modela kulturne produkcije.
Pjaca od filozofa i Pjaca od knjige nastavile su da oblikuju festivalski identitet kroz dijalog i književno stvaralaštvo. Pjaca od filozofa obuhvatila je dvodnevni debatni program pod nazivom “Grad - pamćenje, identitet, budućnost”, koji je povezao filozofiju sa savremenim temama društva, identiteta i kulture, istakavši značaj kritičkog promišljanja u vremenu brzih promjena. Pjaca od knjige donijela je dva tematski snažna okrugla stola: "Prisjećanja su rasuta kao krhotine stakla..." i "Moj rat je bolji od tvog rata".
Program KotorArt teatra obilježen je i snažnom predstavom „Ženomrzačke priče“, master radom Anđele Marunović. Festivalska publika imala je priliku da prisustvuje i premijernom izvođenju središnjeg dijela predstave “Čarobni brijeg”, pod nazivom Valpurgina noć, u režiji Mirka Radonjića.
U govoru na otvaranju Festivala, direktor KotorArta Ratimir Martinović, istakao je značaj festivala kao javnog prostora posvećenog umjetničkoj slobodi, dijalogu i promišljanju, udaljenog od političkih nadmetanja. Iako KotorArt traje već 24 godine i u svakom novom izdanju donosi kvalitetne programe, Martinović ističe i da postoji niz prepreka sa kojima se suočavaju prilikom organizacije festivala.
“Mi 24 godine trajemo u vrlo turbulentnim okolnostima. Preživljavamo razne pritiske i prijetnje, te nelogičnosti koje su sistemske prirode. Uspijevali smo tako što smo osim programske i organizacione autonomije izgradili i finansijsku autonomiju. Tu su finansijeri koji nas podržavaju sa svih strana Evrope i svijeta. Mislim da je to garancija našeg trajanja. Mi zaista imamo podršku Opštine Kotor kakvu bismo samo mogli poželjeti i ovom prilikom zahvaljujem kompletnoj administraciji na čelu sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem. Nadam se će ostatak sistema profunkcionisati, ne samo u odnosu na nas, već i puno kvalitetnih inicijativa i ideja ne samo od KotorArta, već i od lokalnih i državnih institucija, ali i nezavisnog kulturnog sektora koje nažalost ne ugledaju svjetlost dana zbog raznoraznih birokratskih zavrzlama koje često zvuče vrlo složeno i komplikovano, a zapravo iza toga često ne stoji gotovo ništa”, poručio je Martinović.
( Jelena Kontić )