Nagli gubitak antarktičkog leda mogao bi biti klimatska prelomna tačka, tvrde naučnici
Manji ledeni pokrivač reflektuje manje sunčeve radijacije, što znači da planeta upija više toplote, i vjerovatno će ubrzati slabljenje Antarktičke cirkulacije - okeanske struje koja obuhvata cijele okeane, raspoređuje toplotu i hranljive materije i reguliše vremenske prilike
Brzi gubitak morskog leda na Antarktiku mogao bi predstavljati prelomnu tačku za globalnu klimu, izazivajući porast nivoa mora, promjene u okeanskim strujama i nestanak morskog života koje je nemoguće preokrenuti, navodi se u naučnoj studiji objavljenoj u časopisu Nature.
Studija ima za cilj da u dosad neviđenim detaljima opiše međusobno povezane efekte globalnog zagrijavanja na Antarktik, ledeni kontinent na južnom polu planete.
"Pojavljuju se dokazi o brzim, međusobno povezanim i ponekad samoodrživim promjenama u antarktičkom okruženju“, navodi se u studiji, prenosi agencija Rojters.
Istraživanje je prikupilo podatke iz osmatranja, ledenih jezgara i brodskih dnevnika kako bi se prikazale dugoročne promjene u području morskog leda, stavljajući u kontekst nagli pad u posljednjim godinama.
"Promjena režima smanjila je obim morskog leda na Antarktiku daleko ispod njegove prirodne varijabilnosti u prethodnim vjekovima, a u nekim aspektima ona je naglija, nelinearna i potencijalno nepovratna od gubitka morskog leda na Arktiku“, navodi se u radu, misleći na topljenje na Sjevernom polu.
Promjene imaju domino-efekat u cijelom ekosistemu i u nekim slučajevima međusobno se pojačavaju, rekla je Nerili Abram, glavna autorka studije.
Manji ledeni pokrivač reflektuje manje sunčeve radijacije, što znači da planeta upija više toplote, i vjerovatno će ubrzati slabljenje Antarktičke cirkulacije - okeanske struje koja obuhvata cijele okeane, raspoređuje toplotu i hranljive materije i reguliše vremenske prilike.
Gubitak leda sve više šteti divljim životinjama, uključujući carske pingvine koji se razmnožavaju na ledu, i kril, koji se hrani ispod njega.
A zagrijavanje površinskih voda dodatno će smanjiti populacije fitoplanktona koji iz atmosfere izvlače ogromne količine ugljen-dioksida, navodi se u studiji.
"Antarktički morski led zapravo bi mogao biti jedna od tih prelomnih tačaka u sistemu Zemlje", rekla je Abram, bivša profesorka na Australijskom nacionalnom univerzitetu, a sada glavna naučnica u Australijskoj antarktičkoj diviziji.
Obuzdavanje globalnih emisija ugljen-dioksida smanjilo bi rizik od velikih promjena na Antarktiku, ali ih možda ipak ne bi spriječilo, navodi se u istraživanju.
"Jednom kada počnemo gubiti antarktički morski led, pokrećemo taj samoodrživi proces", rekla je Abram. "Čak i ako stabilizujemo klimu, osuđeni smo na to da ćemo i dalje gubiti antarktički morski led tokom mnogih vjekova koji dolaze".
( D.C. )