CGO: Crna Gora kao građansko društvo da pokaže nultu toleranciju prema svakom vidu vjerski motivisanog nasilja

"Sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja ne smije biti zloupotrijebljena za širenje mržnje, podjela i nasilja - niti, pod njenim okriljem, za veličanje ratnih zločinaca i ideologija koje su vodile do masovnih stradanja", stoji u saopštenju CGO-a

3247 pregleda0 komentar(a)
Alma Novalić, Foto: CGO

Sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja predstavlja osnovno ljudsko pravo koje mora biti zaštićeno u svakom demokratskom društvu, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeroispovijesti i uvjerenju.

"U vremenu rastućeg govora mržnje i polarizacije, kao i globalnih tenzija, važno je da Crna Gora, kao građansko društvo, gradi otpor prema nasilnom ekstremizmu i pokaže nultu toleranciju prema svakom vidu vjerski motivisanog nasilja. Istovremeno, sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja ne smije biti zloupotrijebljena za širenje mržnje, podjela i nasilja - niti, pod njenim okriljem, za veličanje ratnih zločinaca i ideologija koje su vodile do masovnih stradanja", stoji u saopštenju koje potpisuje Alma Novalić, asistentkinja na projektima u CGO-u.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su podsjetili da Ustav Crne Gore jemči pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, kao i pravo da pojedinac promijeni vjeru ili uvjerenje i slobodu, da sam ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovijedima, običajima ili obredom. Zakonski okvir, kako dodaju, predviđa zaštitu od svih oblika posredne i neposredne diskriminacije po osnovu vjere ili uvjerenja.

"Zabrinutost, ipak, izaziva širenje netolerancije, manipulacija i radikalizacije u online prostoru, gdje se vjerska različitost sve češće zloupotrebljava za političke obračune, produbljivanje podjela i dehumanizaciju onih koji drugačije misle ili vjeruju. Uprkos pravnom okviru za suzbijanje nasilja i govor mržnje, u praksi i dalje nedostaje dosljedna institucionalna reakcija kojom bi se poslale jasne poruke da je takvo ponašanje neprihvatljivo i podložno sankcijama. Dodatno, građanstvo je nedovoljno informisano o mehanizmima za zaštitu od zloupotreba, diskriminacije i govora mržnje, kako u virtuelnom, tako i u realnom prostoru", navode iz CGO.

Ističu da obilježavanje ovog dana treba da bude prilika da se institucije pozovu na odgovornost i podsjetnik na brojne žrtve mržnje i nasilja širom svijeta, čiji je jedini "nedostatak" bila različitost i pripadanje drugoj vjeri ili izražavanje drugačijeg uvjerenja.

"CGO poziva institucije, medije, vjerske zajednice i organizacije civilnog društva da udruže napore u afirmaciji kulture dijaloga, interkulturalizma, uzajamnog poštovanja i odgovornosti, gradeći društvo u kojem je mozaik različitosti stub funkcionalne demokratije.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeroispovijesti i uvjerenju – 22. avgust – ustanovljen je rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija", zaključuje se u saopštenju.