Njemci podijeljeni oko slanja vojnika u Ukrajinu
Mada je Fridrih Merc nagovijestio da je otvoren za učešće u mirovnoj misiji u Ukrajini, istorijsko nasljeđe, skeptična javnost i strah od sukoba s Rusijom drže Berlin na oprezu
Razgovori saveznika o slanju evropskih mirovnih snaga u Ukrajinu, u okviru mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom, izazvali su negodovanje u Njemačkoj, zemlji koja je i dalje obilježena svojim militarističkim nacističkim nasljeđem.
Kancelar Fridrih Merc nagovijestio je da je otvoren za učešće Njemačke u potencijalnoj mirovnoj misiji u Ukrajini, naglašavajući da bi takva odluka zahtijevala usklađivanje sa evropskim partnerima i unutar njegove koalicije.
Takođe je istakao da bi svako raspoređivanje trupa vjerovatno zahtijevalo mandat Bundestaga, što, prema pisanju agencije Rojters, predstavlja izazov za kancelara čije je imenovanje izglasano tek iz drugog pokušaja. Rusija se oštro protivi slanju bilo kakvih trupa iz NATO saveza, a i dalje je nejasno kako bi takva misija mogla funkcionisati.
Alis Vajdel, liderka sve popularnije krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD), optužila je konzervativca Merca za ratnohuškačku retoriku samo zbog razmatranja ideje o slanju kopnenih trupa, osudivši to kao “opasno i neodgovorno”.
Čak je i Mercov ministar spoljnih poslova Johan Vadeful upozorio da bi slanje trupa u Ukrajinu “vjerovatno nadmašilo naše kapacitete”.
U Njemačkoj vlada nelagodnost u vezi s raspoređivanjem vojnika, s obzirom na nacističku prošlost i novija angažovanja u Avganistanu i Maliju koja su uglavnom ocijenjena kao neuspješna. Takođe, raste otpor prema trošenju milijardi eura na vojnu pomoć Ukrajini dok se njemačka ekonomija bori s problemima.
U međuvremenu, donosioci odluka strahuju da bi se time preopteretila njemačka vojska, koja je godinama bila zapostavljena, i da bi zemlja mogla biti uvučena u direktan sukob s nuklearnom silom.
“Ovako nešto je, očigledno, krajnje kontroverzno u Njemačkoj”, rekao je za Rojters Marsel Dirsus, saradnik Instituta za bezbjednosnu politiku Univerziteta u Kilu, dodajući da će vlada postupati veoma oprezno.
“Nema smisla trošiti politički kapital na nešto što se možda uopšte neće ni dogoditi”, istakao je on.
To je osjetljiv teren za Merca, koji je, nakon pobjede na izborima ove godine, obećao da će njemačke konvencionalne oružane snage učiniti najmoćnijima u Evropi, uz podršku stotina milijardi eura u novom zaduživanju.
Pukovnik Andre Vistner izjavio je da evropski lideri NATO-a ne smiju biti naivni kada raspravljaju o mirovnim snagama u Ukrajini, već da moraju biti svjesni da bi za to morali dugoročno rasporediti desetine hiljada vojnika u tu zemlju
Jens Špan, parlamentarni lider Mercove Demohrišćanske unije (CDU), pozvao je poslanike da se uzdrže od javnih spekulacija o ovom pitanju, navodi se u pismu koje je procurilo u njemačke medije.
Mercova popularnost je oslabila otkako je preuzeo funkciju, dok AfD, koji zastupa Rusiji naklonjene stavove i protivi se slanju oružane pomoći Ukrajini, vodi u nacionalnim anketama uoči lokalnih izbora naredne godine. Partija AfD je na platformi X objavila montiranu sliku nasmijanog Merca iznad petorice mladih Njemaca, uz natpis: “Merc želi da POŠALJE TEBE u Ukrajinu? Mi ne!”
Francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer izjasnili su se u prilog raspoređivanju trupa u okviru poslijeratnog sporazuma, ali su Njemci mnogo oprezniji prema toj ideji.
Šef sindikata njemačkih vojnika izjavio je da evropski lideri NATO-a ne smiju biti naivni kada raspravljaju o mirovnim snagama u Ukrajini, već da moraju biti svjesni da bi za to morali dugoročno rasporediti desetine hiljada vojnika u tu zemlju.
Pukovnik Andre Vistner juče je pozvao evropske lidere da ne umanjuju vojni zadatak, već da budu iskreni u vezi sa izazovima, mada se brzi prekid vatre čini malo vjerovatnim.
“Nije dovoljno da nekoliko generala i manjih vojnih jedinica upravljaju komandnim centrom u Ukrajini”, rekao je Vistner, čija organizacija predstavlja više od 200.000 aktivnih i penzionisanih vojnika, u izjavi za Rojters.
“Od samog početka mora biti jasno stavljeno do znanja Putinu, i potkrijepljeno međunarodnim snagama, da smo potpuno ozbiljni u vezi s bezbjednosnim garancijama”, istakao je. “Ozbiljni u podršci Ukrajini, ozbiljni u obezbjeđivanju prekida vatre i ozbiljni u našoj reakciji ako Putin pokuša još jedan napad na Ukrajinu.”
Pristup “blefiraj i nadaj se” bio bi krajnje neodgovoran i povećao bi rizik od eskalacije, upozorio je pukovnik.
Procijenio je da bi svaka od velikih zemalja u koaliciji voljnih, poput Britanije, Francuske i Njemačke, morala da dugoročno rasporedi najmanje 10.000 vojnika u Ukrajini, što bi predstavljalo ogroman izazov za njihove već preopterećene i nedovoljno opremljene snage.
“Evropljani su i dalje vojni patuljci i već se muče da ispune nove obaveze prema NATO-u koje su preuzeli na posljednjem samitu”, rekao je Vistner. “Evropa je još uvijek daleko od toga da može samostalno da se odbrani.” Zato je, kako je istakao, neophodno da se konačno ubrza naoružavanje i jačanje evropskog stuba NATO-a.
Prema anketi Forsa koju je za RTL/ntv naručio taj medij, 49% Njemaca podržalo bi slanje njemačkih vojnika u evropske mirovne snage, dok se 45% tome protivi - nasuprot mnogo snažnijim većinama u korist takvog poteza u Britaniji i Francuskoj.
Skepticizam je posebno izražen u istočnoj Njemačkoj, gdje će tri savezne pokrajine naredne godine imati izbore, ističe britanska agencija.
Sven Šulce, lider Mercove CDU u pokrajini Saksoniji-Anhalt, rekao je za magazin Štern da Bundesver jedva da je u stanju da rasporedi trupe.
Mnogo je važnije izgraditi “snažnu evropsku bezbjednosnu arhitekturu”, istakao je on. “Sve drugo bi preopteretilo i nas kao zemlju, i sam Bundesver.”
Skepticizam je još veći unutar Mercovog mlađeg koalicionog partnera, socijaldemokrate, koji su tradicionalno zastupali stavove naklonjenije angažmanu s Rusijom.
“Njemačka bi trebalo da se drži podalje od ovog pitanja”, rekao je za “Špigl” Ralf Štegner, poslanik iz ljevičarske frakcije SPD-a. “Raspoređivanje njemačkih vojnika u regionu takođe je izuzetno problematično iz istorijskih razloga.”
Za neke, uključujući Tomasa Rojevekampa, šefa CDU u parlamentarnom odboru za odbranu, njemačke trupe bile bi neophodne u slučaju trajnog prekida vatre između Rusije i Ukrajine.
“A da bi odvraćanje bilo vjerodostojno, moramo imati vojne kapacitete”, rekao je za televiziju WDR 5.
Na pitanje o raspoređivanju trupa, Merc je u ponedjeljak izjavio: “Danas je prerano dati konačan odgovor”.
Uprkos pritiscima Donalda Trampa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno je poručio da će njegova zemlja pristati na mirovni sporazum s Rusijom samo ako bude potkrijepljen čvrstim bezbjednosnim garancijama.
Tramp je lično rekao Zelenskom i evropskim liderima tokom njihovog sastanka u ponedjeljak da će Ukrajina imati NATO zaštitu “sličnu članu 5”, ali nije naveo detalje.
Vojni zapovjednici Sjedinjenih Država i više evropskih zemalja završili su izradu vojnih opcija u vezi s Ukrajinom i predstaviće ih savjetnicima za nacionalnu bezbjednost, saopštila je juče američka vojska.
“Opcije će biti predstavljene savjetnicima za nacionalnu bezbjednost svake zemlje radi razmatranja u okviru tekućih diplomatskih napora”, navodi se u saopštenju američke vojske.
Sastanci načelnika odbrane SAD, Finske, Francuske, Njemačke, Italije, Britanije i Ukrajine održani su u Vašingtonu od utorka do juče.
Zvaničnici su upozorili da će američkim i evropskim planerima biti potrebno vrijeme da utvrde šta bi bilo i vojno izvodljivo i prihvatljivo za Kremlj.
Jedna od opcija bila je slanje evropskih snaga u Ukrajinu, ali uz to da SAD preuzmu njihovu komandu i kontrolu, rekli su izvori za Rojters.
Moskva je kategorički isključila mogućnost raspoređivanja trupa iz zapadnih i zemalja NATO-a radi obezbjeđivanja mirovnog sporazuma.
( N.B. )