Agencija za zaštitu konkurencije: Podsticaji za solarne elektrane su zakoniti
Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila da tržišne premije za postrojenja na sunčevu energiju nijesu državna pomoć
Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da podsticaji predviđeni Nacrtom ugovora o tržišnoj premiji za solarne elektrane ne predstavljaju državnu pomoć u smislu Zakona o kontroli državne pomoći. To piše u mišljenju koje je Savjet Agencije usvojio na sjednici nakon zahtjeva Ministarstva energetike i rudarstva da ocijeni usklađenost predloženog ugovora sa zakonom.
Crna Gora je raspisala je prošlog mjeseca prvu aukciju za dodjelu tržišnih premija (novčane nadoknade) za gradnju solarnih elektrana, čime otvara novo poglavlje u energetskoj tranziciji - prelazak na tržišno nadmetanje u razvoju obnovljivih izvora. Aukcijom se privatnim investitorima nudi prilika da, uz podršku države, izgrade nove solarne kapacitete širom zemlje, uz uslov da ponude najnižu cijenu po proizvedenom megavat-satu struje.
Tender za prvu aukciju otvoren je do 10. novembra ove godine, a obuhvata kvotu od 250 megavata za solarne elektrane snage od najmanje 400 kilovata, koje mogu biti izgrađene bilo gdje na teritoriji Crne Gore. Investitori se nadmeću tako što nude cijenu po kojoj su spremni da prodaju električnu energiju, pri čemu najviša dozvoljena cijena iznosi 65 eura po megavat-satu, dok će prednost imati oni koji ponude nižu. Država sa izabranim ponuđačima zaključuje ugovor o tržišnoj premiji na 12 godina, tokom kojih im garantuje isplatu razlike između njihove ponuđene cijene i tržišne cijene, ali samo ako je tržišna cijena niža. Ako tržišna cijena poraste iznad ugovorene, investitori će razliku vraćati državi, što ovaj model čini finansijski održivijim i bezbjednijim za budžet.
U mišljenju se navodi da Ministarstvo energetike i rudarstva traži od Agencije saglasnost na nacrt ugovora, kojim se regulišu prava i obaveze proizvođača električne energije iz solarnih postrojenja i ovlašćene ugovorne strane, odnosno operatora tržišta električne energije. Nacrtom je predviđeno da povlašćeni proizvođač, nakon što na aukciji stekne taj status, u periodu od 12 godina ima pravo na tržišnu premiju – mehanizam kojim se nadoknađuje razlika između referentne tržišne cijene i ostvarenih cijena za isporučenu električnu energiju.
Agencija je, analizirajući odredbe Zakona o kontroli državne pomoći i Zakona o obnovljivim izvorima energije, utvrdila da iako država, preko COTEE-a, obezbjeđuje sredstva iz javnih izvora za isplatu premija, ti podsticaji ne stvaraju selektivnu prednost za određena privredna društva. Naime, pravo na premiju stiču svi proizvođači koji na transparentnim i konkurentnim aukcijama ponude najpovoljnije uslove. Time nije ispunjen uslov selektivnosti, jedan od četiri koja moraju postojati da bi se određena mjera smatrala državnom pomoći.
“Podsticaji definisani Nacrtom Ugovora o tržišnoj premiji ne predstavljaju državnu pomoć shodno Zakonu o kontroli državne pomoći”, zaključuje se u mišljenju Agencije.
Iako je mehanizam tržišne premije osmišljen tako da smanji teret po budžet i potrošače, Ministarstvo energetike za sada nema preciznu procjenu koliko bi država mogla isplatiti subvencija, niti koliki bi mogli biti eventualni prihodi od proizvođača tokom trajanja ugovora. Razlog je taj što će visina podrške zavisiti od konkretnih cijena koje budu ponuđene na aukciji i kretanja tržišnih cijena struje u narednim godinama, dok se proizvodnja iz podržanih projekata očekuje tek od 2028. godine.
“Sredstva potrebna za finansiranje podsticaja iz prve runde aukcije nijesu planirana u srednjoročnim budžetskim dokumentima jer se projekti očekuju na mreži između 2028. i 2030. godine”, kazao je nedavno “Vijestima” ministar energetike Admir Šahmanović, dok su iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) kazali da elektroprenosna mreža Crne Gore ima dovoljan kapacitet da prihvati sve nove solarne elektrane koje će biti planirane kroz prvu državnu aukciju za dodjelu tržišnih premija (novčane nadoknade) za gradnju solarnih elektrana.
( Marija Mirjačić )