Djelo Sretena Perovića kao zalog, putokaz i trajna vrijednost

Slovom nekrologa Sretenu Peroviću teško možemo da se ne zapitamo kako je taj vitalni duh, čovjek naravi, optimiste pred svakom brutalnošću, uopšte pristao da ode s ovoga svijeta, riječi su kojima je istaknuta crnogorska rediteljka Radmila Vojvodić započela svoj govor na jučerašnjoj komemoraciji povodom smrti jednog od vodećih crnogorskih intelektualaca.

“Sigurna sam da svi mi koji smo ga blisko poznavali i s njim sarađivali, danas s posebnom ljubavlju i sjetom dijelimo ovo, čudljivo. I lična i profesionalna biografija Sretena Perovića susreće se s nepomirljivošću, borbenim društvenim aktivizmom, pionirskim poduhvatima, otresitim otporom svakoj dogmi i koliko posvećenim istraživanjem na vlastitom pjesničkom senzibilitetu, toliko predanošću za dobrobit kulture i umjetnosti, uvijek u iskrenom i nadahnutom sadejstvu sa savremenicima...”, naglasila je Vojvodić u svom emotivnom obraćanju.

S dubokom zahvalnošću i poštovanjem, sa Velike scene Crnogorskog narodnog pozorišta, na jučerašnjoj komemoraciji prisutni su se prisjetili velikog djela Sretena Perovića, njegovog života, zalaganja i entuzijazma, a počast su odali minutom ćutanja na samom početku.

Portparolka CNP-a Zorana Kralj istakla je da je dao nemjerljiv doprinos razvoju teatrologije i ukupne pozorišne scene u Crnoj Gori, a sa pozicije predsjednika Savjeta CNP-a, koju je obavljao od 2003. do 2014. godine, i unapređenju djelatnosti rada nacionalnog teatra, čiji je status počasnog člana stekao 1999. Podsjetila je na izdanja “Darovi scene” i “Crnogorci na sceni” i pročitala segmente iz njegove bogate biografije.

Janko Ljumović istakao je da je odavanje počasti Sretenu Peroviću sa Velike scene CNP-a “naš dug prema njegovim darovima koje je dao Crnogorskom narodnom pozorištu i crnogorskom društvu”...

“Sreten je istinski živio sve ono što je u kasnijem vremenu i javnim politikama bilo definisano ili promovisano kao kulturna prava, kulturna raznolikost, vizija. Na vijest o njegovom odlasku, napisao sam, sasvim lično, da je Sreten čovjek erudicije, entuzijazma i osmijeha... Kao jedan od najuglednijih, imao je misiju da otkriva darove i domete, ali i da bude strog kritičar neuspješnih praksi... Imao je autoritet, strasno se zalagao za razvoj crnogorskog pozorišta i umjetničke standarde... U istoriji kulture ostaće zapamćen kao neko ko je dugo i svestrano proučavao pozorišni život... Jedan je od utemeljivača teatrologije u Crnoj Gori, pa kada u budućnosti budemo gledali cjelovitu istoriju pozorišta Crne Gore, ne bi ona bila moguća bez Sretenovog djela”, naglasio je Ljumović.

Dodao je da je njegovo teatrološko, empirijsko i umjetničko djelo inspirativno i za istoričare, sociologe i politikologe, jer u njegovoj zaostavštini, osim estetskih sudova i opredjeljenja, čitamo i društvene tokove i okolnosti.

“Nije samo do zvanja i obrazovanja i svih bio-bibliografskih podataka iz života i djela Sretena Perovića... Rijetki su oni koji i blagošću i gospodstvom nadahnjuju sebe i sve oko sebe”, kazao je Ljumović naglašavajući da je Perović bio baš takav.

Vojvodić je istakla i da je Perović “razumio jedinstvenu prirodu prolaznosti naše umjetnosti, brižljivo radio vrijedne pozorišne istorijske studije, eseje, sabirao pola stoljeća praćenja pozorišne kritike”... Bio je i ostaće hroničar lucidnih zapažanja, nepretenciozan, kritičar koji je ljubio teatar, razborit, ispravan, inspirativan, veliki pozorišni čitač, slobodan, otvoren ka novome i savremenom teatru, poručila je Vojvodić.

Direktor CNP-a Ilija Subotić nije bio u mogućnosti da prisustvuje događaju, već je uputio telegram porodici, uz izraze najdubljeg saučešća.

“Bogata i raznolika stvaralačka karijera Sretena Perovića, predano angažovanje na polju književnosti i teatrologije, neumorna posvećenost afirmaciji crnogorskog identiteta, kulturnog nasljeđa i Crnogorskog narodnog pozorišta ostaju trajno svjedočanstvo njegovog izuzetnog doprinosa našem društvu i umjetnosti”, poručio je on.

Umjetnička direktorica CNP-a Marija Sarap, govorila je odabrane Perovićeve stihove koji su se prolamali salom, udarajući ritam poštovanja, emocija, uzvišene umjetnosti i ljubavi prema domovini.

“Neka ti je večna slava, moj maestro, Sretene Peroviću”, poručila je ona.

U ime porodice prisutnima se obratila Perovićeva kćerka Milica Dedić koja je izrazila zahvalnost svima koji su uputili riječi podrške i saosjećanja, na različite načine izrazili poštovanje prema njemu, njegovom životu i radu.

“Okupili smo se da odamo počast Sretenu Peroviću, suprugu, ocu, đedu i prađedu, crnogorskom domoljubu i patrioti, prijatnom prijatelju i savjetniku. Njegov život je bio dug i bogat. Čuli ste iz govora mojih prethodnika koliko su raznolike bile sfere njegovog interesovanja i angažovanja, na koliko je različitih polja bio aktivan i produktivan do samog kraja života, pa se ja na taj aspekt njegovog života ne bih osvrtala. Ja se obraćam u ime porodice čiji je bio centar i ognjište oko koga smo se okupljali. Svojom mudrošću, brušenom kroz teške i često tragične životne okolnosti, podučavao nas je, usmjeravao i savjetovao. Bio je onaj koji smiruje i prašta, koji svojom dobrotom i toplinom razbija tugu i ogorčenost. Ružne riječi i teške uspomene je potiskivao, ne da bi ih zaboravio, već da njima ne truje ni druge ni sebe...”, navela je.

Dedić je istakla da je Perović volio da bude okružen ljudima, da stvara i doprinosi.

“Volio je život. Falilo mu je vremena da završi sve ono što je mislio da treba i mora. Imao je hiljadu ideja, želja, zamisli, planova, čak i sada, u dubokoj starosti. Mislio je da će živjeti makar 150 godina. Često je to govorio, pa je pred sebe postavljao teške, izazovne i zahtjevne ciljeve. Pri kraju svog života, sa sjetom i žalom, govorio je: ‘Ne stigoh sve da završim’. Sve ono u šta je vjerovao i što je radio, na sve ono što je stvorio i za sobom ostavio, ponosni smo i zahvalni. To nam ostaje kao zalog, kao putokaz i kao trajna vrijednost. Danas, kada se prisjećamo njegovog života, ne želimo da o njemu govorimo kroz tugu i gubitak, već kroz ono što je ostavio iza sebe: ljubav, iskrenost, dobrotu, toplinu i vjeru u ljude. Mi ćemo ga uvijek nositi u sebi, kroz sjećanja i kroz sve ono što je uradio za nas i zamišljati ga kako tamo negdje sjedi na svom crnogorskom kršu i piše pjesme ljubljenoj Crnoj Gori”, zaključila je Dedić.

Istaknuti kulturni poslenik

Dvostruki dobitnik Trinaestojulske nagrade, istaknuti kulturni stvaralac, pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike, Sreten Perović je rođen 15. februara 1932. godine u Podgorici, a preminuo 17. avgusta tekuće godine.

Diplomirao je jugoslovensku i svjetsku književnost 1956. godine u Beogradu. Za vrijeme studija bio je jedan od pokretača i urednika književne revije Vidici i predsjednik Književnog kluba studenata Beogradskog univerziteta. Radio je kao profesor u Srednjoj tehničkoj školi u Podgorici, bio je urednik časopisa Susreti i urednik u “Grafičkom zavodu” (odnosno “Pobjedi”), jedan od uređivača edicija Luča. Bio je urednik i direktor Leksikografskog zavoda Crne Gore (do ukidanja 1991), generalni sekretar i višegodišnji predsjednik Crnogorskog PEN centra. Bio je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Makedonske akademije nauka i umjetnosti i urednik Crnogorske enciklopedije, član Crnogorskog društva nezavisnih književnika i Matice crnogorske.

Pored Trinaestojulske, osvojio je i niz drugih vrijednih nagrada i priznanja u zemlji i inostranstvu.

( Jelena Kontić )