Borba na Ustavnom zbog naknada za platni promet

Ministarstvo finansija, kojim rukovodi ministar Novica Vuković smatra da pojedine naknade koje naplaćuje Centralna banka Crne Gore (CBCG) nijesu u skladu sa Ustavom, zbog čega je od Ustavnog suda zatražilo da ocijeni njihovu ustavnost i zakonitost. Tu inicijativu je u ime Ministarstva podnio zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, a “Vijesti” imaju uvid u dokument od 13. maja ove godine.

Osporen je dio Odluke o utvrđivanju tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga vrhovne monetarne institucije u dijelu koji se odnosi na platni promet u inostranstvu, gdje se za izvršavanje transakcija preko računa Centralne banke naplaćuje naknada od 0,20 odsto vrijednosti naloga, a najmanje 10 eura. Takođe, sporan je i dio koji se odnosi na platni promet u zemlji gdje u RTGS sistemu komercijalne banke plaćaju 1,50 eura po nalogu bez obzira na iznos novčanih sredstava koja se prenose, dok Glavni državni trezor (Ministarstvo finansija) plaća proporcionalnu naknadu od 0,10% od iznosa svakog naloga što, kako se tvrdi u incijativi za ocjenu ustavnosti, znači da kod većih iznosa plaća znatno više.

Državi ista tarifa 20 godina

“Vijesti” čekaju odgovore na ovu temu od Ustavnog suda i Ministarstva finansija, dok iz CBCG, kojom rukovodi guvernerka Irena Radović kazali da naknade za usluge koje pružaju su uređene posebnom odlukom, koju je CBCG donijela na osnovu ovlašćenja utvrđenog zakonom, a u skladu sa načelima efikasnosti, održivosti i pokrića troškova za pružanje tih usluga.

“Ta odluka se odnosi na specifične usluge koje CBCG pruža kreditnim i drugim finansijskim institucijama, uključujući i državne organe i organizacije. Posebno je važno naglasiti da naknade koje se naplaćuju za izvršavanje platnih transakcija za potrebe države nisu mijenjane 20 godina, uprkos promjenama na finansijskom tržištu i rastu operativnih troškova, čime CBCG pokazuje odgovoran pristup prema javnim sredstvima. Povodom dijela Odluke kojim se uređuju naknade za izvršavanje platnih transakcija za potrebe države, podnijeta je inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, po kojoj se trenutno vodi postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore. Imajući to u vidu, CBCG se iz razloga poštovanja integriteta sudskog postupka, u ovom trenutku, uzdržava od davanja komentara ili izjava koje se tiču navedene odluke. Ova uzdržanost obuhvata i pitanja međuinstitucionalne komunikacije o pojedinim aspektima te odluke koji su predmet sudskog postupka, uključujući i pitanja iz okvira vašeg interesovanja”, kazala je “Vijestima” viceguvernerka Zorica Kalezić.

Konstatovano je da ovakav tarifni model ima negativne implikacije po efikasnost javnih finansija, te se stiče utisak da se Glavni državni trezor diskriminatorski, dodatno i neopravdano finansijski opterećuje, piše u incijativi

Nejasni kriterijumi

U incijativu Ustavnom sudu piše da sporne odredbe iz tarife nisu dovoljno precizne, niti zasnovane na jasnim kriterijumima i zakonskom ovlašćenju, što je u suprotnosti sa principom zakonitosti, odnosno suprotno članu 145 Ustava Crne Gore i načelu proporcionalnosti u opterećenju obveznika. Naime, iz tarifnih stavki nije jasno definisano na osnovu kojih troškova su naknade određene, niti da li se odnose na stvarno nastale troškove ili predstavljaju izvor prihoda za Centralnu banku mimo njenog zakonom predviđenog djelokruga.

Dalje se navodi da kada je u pitanju naknada za izvršavanje platnih transakcija u RTGS sistemu Glavni državni trezor je diskriminatorski tretiran, budući da je visina naknade od 0,10% od transakcije uvijek rezultira znatno višim iznosima od fiksne naknade od 1,50 eura, koju naknadu plaćaju komercijalne banke.

“Posebno kod transakcija u višemilionskim iznosima koje su vrlo česte u radu Državnog trezora. Na ovaj način je javni sektor dodatno finansijski opterećen bez jasnog kriterijuma ili zakonskog utemeljenja. Predmetna odluka u navedenom dijelu ne sadrži obrazloženje ili analize troškova koji bi opravdali različite strukture naknade, niti je jasno da li je proporcionalna naknada od 0,10% zasnovana na redovnim troškovima obrade. Osnovna funkcija koju CBCG pruža, tehnička obrada naloga, ne razlikuje se u zavisnosti od korisnika, pa su u tom smislu komercijalne banke i Glavni državni trezor dovedeni u neravnopravan položaj, a svi su ravnopravna pravna lica u platnom sistemu”, piše u incijativi.

Konstatovano je da ovakav tarifni model ima negativne implikacije po efikasnost javnih finansija, te se stiče utisak da se Glavni državni trezor diskriminatorski, dodatno i neopravdano finansijski opterećuje. Dakle, nema ni opravdanog niti jasnog troškovnog ili pravnog opravdanja za različite strukture naknada, te kako je Glavni državni trezor nepovoljnije tretiran, to je jasno da je povrijeđeno načelo jednakosti i zabrane diskriminacije iz člana 8, 17 i 19 Ustava Crne Gore.

Posebno je važno naglasiti da naknade koje se naplaćuju za izvršavanje platnih transakcija za potrebe države nisu mijenjane 20 godina, uprkos promjenama na finansijskom tržištu i rastu operativnih troškova, čime CBCG pokazuje odgovoran pristup prema javnim sredstvima, istakla je Kalezić

“Istovremeno, CBCG ima isključivu infrastrukturu za obavljanje platnog prometa u zemlji (RTGS i DNS sistem), čime ima monopol na tržištu obračuna i izvršenja međubankarskih transakcija, kao i transakcija državnih institucija. Takođe, Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti definisano je da Ministrastvo finansija zaključuje ugovor sa CBCG za obavljanje poslova u ime države. Na ovaj način, njen status joj omogućava nametanje nepravednih uslova poslovanja, što je i slučaj kada je u pitanju Ministarstvo finansija. To dalje znači, da se javnom sektoru uskraćuje jednak pristup finansijskoj infrastrukturi po fer i nepristrasnim uslovima, a što je protivno članovima 8 i 15 Zakona o zaštiti konkurencije. Tarifna struktura koju je uvela CBCG nameće veće troškove javnim institucijama u odnosu na komercijalne banke, što je neprihvatljivo”, piše u dokumentu.

Fiksni procenat umjesto stvarnih troškova

Kada je riječ o naknadi u iznosu od 0,20% od visine transakcije, propisane tarifnim brojem 3, tačka 3.1, koja se naplaćuje za izvršavanje platnih transakcija preko računa CBCG u inostranstvu, za ukazati je i to da visina naknade ne zavisi od stvarenih troškova izvršenja transakcije, odnosno zahtjevnijih procedura, zbog različitih iznosa, već se primjenjuje fiksni procenat na cjelokupni iznos, bez obzira na visinu transakcije.

“Što je u suprotnosti sa principima zakonitosti, pravičnosti, i zabrani arbitrernih fiskalnih opterećenja, jer se ne pravi razlika između manjih i većih transakcija, čime se pokazuje da nije jasan stvarni trošak koji CBCG snosi za svaku pojedinačnu transakciju. Ova tarifna tačka ne sadrži obrazloženje, ni osnov za utvrđeni iznos naknade. Član 66 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore implicira da naknade treba da budu utemeljene na stvarnim troškovima i da budu opravdane, pa je ovakvo utvrđivanje visine naknade suprotno navedenoj odredbi. Za ukazati je i da u inostranim sistemima Glavni državni trezor ne plaća ili plaća minimalnu naknadu Centralnoj banci za izvršavanje platnih transakcija, što dodatno ukazuje na neopravdanost ovako propisane visine naknade. Naročito, visina naknade je upitna kada se sredstva Ministarstva finansija nalaze na računu kod CBCG u inostranstvu, jer se tada ne vrši direktni platni promet sa inostranstvom, već se samo vrše transakcije iz inostranstva”, navodi se u inicijativu Ustavnm sudu.

CBCG za pet godina u državni budžet prenijela 17,7 miliona dobiti

Viceguvernerka Kalezić navodi da je CBCG saglasno odredbama čl. 41 i 42 Zakona o Centralnoj banci sa Ministarstvom finansija zaključila ugovor o pružanju usluga fiskalnog agenta i depozitara. Na osnovu tog ugovora i Odluke o tarifama po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja, CBCG obračunava kamate na depozite odnosno naplaćuje naknade za pružanje usluga državi.

“Saglasno navedenom, CBCG je u periodu 2020-2024. godina naplatila od Ministarstva finansija po osnovu naknada za registrovanje državnih zapisa i servisiranje ino duga ukupno 4,67 miliona eura. Istovremeno, po osnovu obračunatih kamata na depozite kod CBCG Ministarstvo finansija je ostvarilo ukupno 18,98 miliona eura Dodatno, po osnovu ostvarene dobiti CBCG za protekli petogodišnji period, na račun Ministarstva finansija, CBCG je uplatila dodatnih 17,78 miliona eura “, kazala je Kalezić.

( Marija Mirjačić )