Međunarodni dan žrtava prinudnih nestanaka: ubrzati pronalazak i identifikaciju žrtava, obeštetiti sve porodice nestalih
Rasvjetljavanje sudbine nestalih je pravna i moralna obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu u cjelini, poručuju iz NVO sektora
Povodom Međunarodnog dana žrtava prinudnih nestanaka, koji se danas obilježava u znak sjećanja na žrtve prinudnih nestanaka, nestanaka u oružanim sukobima i zločina protiv čovječnosti, Akcija za ljudska prava (HRA), Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava (CKP), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Udruženje "Štrpci - Protiv zaborava" upozoravaju da tri decenije nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije porodice preko 9.700 nestalih i dalje čekaju da se pronaðu nestali ili njihovi posmrtni ostaci.
Rasvjetljavanje sudbine nestalih, kako su naveli, je pravna i moralna obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu u cjelini.
"Dok porodice nestalih žive s nepodnošljivim teretom neizvjesnosti, onemogućene da zatvore krug žalosti, države u regionu pokazuju nedostatak političke volje da se ovaj problem što prije riješi", navode u saopštenju.
Fond za humanitarno pravo iz Beograda, Documenta iz Zagreba, Fond za humanitarno pravo sa Kosova i Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Bosne i Hercegovine, apelovali su na vlade i komisije za nestale u regionu da se u narednom periodu posvete identifikaciji više od 3000 ekshumiranih posmrtnih ostataka koji su smješteni u mrtvačnicama u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Sarajevu, Visokom, Tuzli, Banjoj Luci, Mostaru, Nevesinju i u Prištini.
"Takoðe su pozvali komisije za nestale da se vrate praksi zajedničkih pregleda mogućih lokacija masovnih i pojedinačnih grobnica i da pokrenu proveru lokacija ekshumiranih masovnih grobnica, na kojima, prema navodima iz više izvora, ima još uvek neekshumiranih posmrtnih ostataka", piše u saopštenju.
NVO iz Crne Gore podržavaju ovaj apel, posebno naglašavajući potrebu da se temeljno pretraži jezero Perućac, u kome su do sada pronadjeni posmrtni ostaci samo četvorice od ukupno 20 žrtava otmice iz voza u Štrpcima.
"Ovo jezero nikada nije temeljno pregledano. U slučaju Kaluđerski laz, traga se za jednom žrtvom, Sadikom Ramcajem (72), iz Vrela kod Istoka na Kosovu, koji je ubijen od pripadnika Vojske Srbije i Crne Gore 1999. u mjestu Police kod Rožaja, na graničnom području sa Srbijom. Prema svjedočenjima, on je danima držan vezan za stablo, a nakon što je zbog zlostavljanja preminuo, njegovo tijelo nikada nije pronađeno. Smatra se da je negdje odnijeto ili zakopano u okolini mjesta na kome je ubijen", navodi se u saopštenju.
U slučaju Deportacija, kako su dodali, još uvijek se traga za više izbjeglica i drugih graðana BiH, koji su u Crnoj Gori protivpravno lišeni slobode i izručeni oružanim snagama Republike Srpske.
"Meðu njima je i Osmo Bajrović, čija porodica živi u Herceg-Novom. Posljednje što se zna je da je grupa uhapšenih, u kojoj se Bajrović nalazio, odvedena iz Herceg-Novog 27.05.1992. i izručena Vojnom štabu u Bratuncu, posle čega im se gubi svaki trag", pišu NVO.
U slučaju Lora, od četrnaest vojnika, pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe JNA, za koje se smatra da su bili ratni zarobljenici u vojno-istražnom centru Hrvatske vojske u Splitu, traga se još uvijek za tijelom Miloša Perunovića. Posmrtni ostaci druge dvanaestorice pronađeni su na različitim lokacijama u BiH, u okolini Mostara i Trebinja.
"Prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, ta komisija trenutno traga za 50 osoba. Na teritoriji Republike Kosovo potražuje se 38 nestalih, na teritoriji Bosne i Hercegovine 9 i na teritoriji Hrvatske 3. Od 2015. do 2025. godine pronađeni su posmrtni ostaci 8 osoba", stoji u saopštenju.
HRA i ostale NVO su pobrojale da su početkom juna ove godine na teritoriji opštine Nikšić pronađeni posmrtni ostaci tri osobe, za koje se pretpostavlja da pripadaju članovima porodice Klapuh, koji su 1992. godine ubijeni u Plužinama.
"Komisija za nestala lica Crne Gore, na zahtjev Instituta za nestale osobe BiH, izuzela je koštane uzorke radi DNK analize, ali rezultati još nijesu prispjeli, iako je objavljeno da će do toga doći u roku od mjesec dana", piše u saopštenju.
U oblasti reparacija za porodice prinudno nestalih osoba, Crna Gora je u februaru 2025. konačno zakonom definisala status civilnih žrtava rata, kojim su predviđene mjesečne naknade za članove porodica žrtava. Ovim zakonom, svi članovi porodica osoba ubijenih ili nestalih na teritoriji bivše Jugoslavije tokom ratova devedesetih godina priznati su kao civilne žrtve rata. Pored toga, Vlada je odlučila i da za 16 porodica isplati jednokratne naknade u iznosu od 100.000 eura, kao vid obeštećenja za 30 godina tokom kojih nisu primali nikakvu socijalnu pomoć.
"Međutim, naglašavamo da ima više od 16 porodica koje se nalaze u istoj situaciji i zalažemo se da se i njima obezbijede iste naknade, naglasili su u saopštenju.
Jedan od ciljeva Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024–2027 je i unapređenje mehanizama za otkrivanje sudbine nestalih lica. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika predviða prinudne nestanke kao posebno krivično djelo, u skladu sa preporukama meðunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava.
"Pozivamo sve nadležne državne organe u Crnoj Gori i svim državama u regionu da aktivnije saraðuju na rasvjetljavanju sudbine nestalih, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine UN 63/183 o nestalim osobama, kojom su države, vladine i nevladine organizacije pozvane da preduzmu aktivnosti, na svim nivoima, u cilju rješavanja prijavljenih slučajeva nestalih osoba u oružanim sukobima i pružanje odgovarajuće pomoći", pozvali su iz NVO.
Međunarodni dan nestalih osoba obilježava se od 2011. godine, a ustanovljen je rezolucijom A/RES/65/209 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, usvojenom 21. decembra 2010. godine, sa ciljem da se skrene pažnja na sudbine nestalih i pravo njihovih porodica na istinu i pravdu.
( Biljana Nikolić )