"Roda" isprovocirala primitivizam, prekinuta projekcija na Zabjelu

Priča o boljkama konzervativne sredine, duhovito i tjeskobno ispričana u filmu "Roda", probudila je sve izraženije duhove nacionalizma, primitivizma, malograđanštine i svega što kontrira kulturi, onemogućava rast, razvoj i zajedništvo - lokalne sredine, mladih ljudi, Crne Gore.

Suprotno svemu što je zamisao ovog vrhunskog filmskog ostvarenja i Džada Film Festa, u srijedu veče prekinuto je prikazivanje filma "Roda", u revijalnom, vantakmičarskom, programu, u Ulici 27. marta na Zabjelu.

Nakon što je grupa pojedinaca "negodovala", a zapravo uz viku, uvrede i prijetnje na nacionalnoj osnovi onemogućila publici i festivalu da, kao i uvijek do sada, na otvorenom javnom prostoru, gdje su svi dobrodošli, uživaju u najnovijim produkcijama, projekcija je prekinuta.

"Iako vjerujemo u slobodu umjetničkog izraza i dijalog koji film može da pokrene, odlučili smo da iz predostrožnosti prekinemo projekciju. Po službenoj dužnosti, policija je izašla na lice mjesta", saopštili su organizatori.

Glavni razlog je, navodno, to što je film na albanskom - jeziku zemlje sa kojom se Crna Gora graniči i kojim dobar dio stanovništva i govori. Film u originalu i jeste na albanskom jeziku, jer je radnja smještena u malom crnogorskom selu u blizini Albanije. Prevod, iliti "titl", je na "našem".

Ako je razlog jezik, uzrok je onda nacionalizam koji se godinama podgrijava, opravdava, kojim se manipuliše, u tišini se ignoriše ili pak prihvata kao dio svakodnevice. Problem je u atmosferi u kojoj nasilje, ma koje vrste, postaje legitimno sredstvo za "odbranu identiteta", a različitost se priviđa kao prijetnja.

Situaciju na Džadi na Zabjelu nije promijenila ni policija. I tako, film je "samo" prekinut i publika se razišla. Organizatori su u današnjem saopštenju istakli da im je žao što je došlo do "neprijatnosti", ali da nastavljaju "sa istim entuzijazmom i vjerom da je prostor za kulturu - prostor za sve".

Simbolički i vizuelno, scena na Džadi prikazuje malobrojne ali bučne pojedince čija je ideja suživota jedino moguća u torovima sa njima istima. Oni, ipak, nadjačavaju ideju festivala i umjetnosti. To je, svakako, više od negodovanja i neprijatnosti - demonstracija sile i bahatosti koja je javni prostor i događaj namijenjen svima pretvorila u zonu nesigurnosti, uz poruku da "drugi" nijesu poželjni. Eufemizmi i umanjivanje događaja nazivanjem istog "neprijatnošću" zapravo je ćutanje i pasivnost na ono što vodi ka ekstremizmu.

Istovremeno, postavlja se i pitanje da li i kakav entuzijazam ostaje posjetiocima događaja koji su svjedočili situaciji u Podgorici. Vratiće se oni, sigurno, kao što se i rode vraćaju, ali mnogo toga ostaje da tinja posle ovog događaja, jer ono što je trebalo da bude slavlje filma i zajedništva pretvorilo se u podsjetnik na našu realnost kojom dominiraju glasniji, siroviji, primitivniji.

Iako manje bitno, jeste važno istaći da je "Roda" crnogorski film, iliti većinska crnogorska produkcija, u režiji doajena Ise Ćosje rođenog u Crnoj Gori, a čiji je producent Ivan Đurović iz Artikulacija filma.

Radnja "Rode" smještena je u malom crnogorskom selu na granici s Albanijom, a gledaoce suočava s univerzalnim temama i problemima koji i dalje žive, a kao što su unižavanje žena, trgovina ženama, ugovoreni brakovi, identitet, seksualnost, samoubistvo, očekivanja sredine, egzistencija, pitanja i preispitivanja života koji se svjesno živi samo u iščekivanju smrti..., a čiji eho neprestano odjekuje konzervativnim zajednicama, kakva je, očigledno, i crnogorska.

"Podsjećamo da je Džada priča o zajedništvu, o gledanju filmova pod vedrim nebom, o poštovanju različitosti i povezivanju ljudi kroz film. U isto vrijeme zahvaljujemo publici na razumijevanju i podršci", poručili su optimistični organizatori.

Reditelj ne gleda film po nacionalnosti, on tretira čovjeka i sredinu

Glumac sa Kosova Škumbin Istrefi briljirao je u svojoj ulozi, au razgovoru za "Vijesti" nakon prošlogodišnje premijere u Podgorici, istakao je da je ovo vjerovatno prvi crnogorski film na albanskom jeziku, ali da to ne treba da bude čudno.

"Isa (reditelj) je porijeklom iz Crne Gore, iz Gusinja. Želio je da radi film o svom selu, iz sopstvenih razloga, vjerovatno zbog nostalgije i nečega što ga vuče ka Gusinju. Isa je onaj tip reditelja koji ne gleda ni umjetnost ni film po nacionalnosti, a ni njegovi filmovi nemaju tu nacionalnu crtu, naročito zadnji koje je radio. Možda neki njegovi filmovi koje je radio u bivšoj Jugoslaviji imaju taj kolorit nacionalnog, pomalo, ali kasnije i u posljednje vrijeme - ne. On tretira čovjeka, tretira ljude u nekoj sredini u kojoj žive. Da se vratim na tvoje pitanje, mislim da je veoma značajno što je njegov film dobio podršku Filmskog centra Crne Gore, pošto je on i kosovski reditelj, ali isto tako i crnogorski reditelj, ali i balkanski reditelj, a na kraju i svjetski", poručio je on tom prilikom.

( Jelena Kontić )