Barani pariraju “Bukingu”

Barska internet platforma ugosti.me je lokalna, crnogorska i osnovana je s ciljem da bude alternativa svjetskim gigantima za izdavanje smještaja, koju je podržalo Ministarstvo turizma, radi produžetka ljetne sezone na jesenje mjesece, a zatim i cijelu godinu. Ona nudi i zagovara legalno poslovanje u okviru domaćeg zakonodavstva, kako za izdavaoce, tako i za goste.

To je “Vijestima” ispričao Vladimir Jovanović iz Bara, jedan od osnivača platforme i pojasnio da je ideja nastala kao rezultat analize tržišta.

Sagledali su koje to izazove imaju izdavaoci smještaja u Crnoj Gori, ali i koji su problemi cijele turističke sezone, za koju kaže da je taoc velikih, inostranih platformi i njihovih troškova, poput “Bukinga” (Booking) i “Erbienbija” (Airbnb).

U realizaciju su krenuli krajem prošle godine a na tom putu dobili su podršku resora Vlade Crne Gore koji je nadležan za turizam i lokalnih turističkih organizacija s primorja.

“Od inicijalne ideje, morali smo sačekati da ona sazri, a prije svega da sazru i banke i samo tržište izdavanja smeštaja preko interenta u Crnoj Gori. Kada smo ocijenili da je do toga došlo, počeli smo maksimalno da razvijamo projekat”, kazao je Jovanović.

Informaciono rješenje je u potpunosti njihov interni produkt koji su sami razvili, naglasio je, i dodao da su zasada zadovoljni odzivom izdavalaca. Ministarstvo turizma, u skladu s mjerama za unaprjeđenje turizma, je podržalo njihov projekat kao vid legalnog, bezbjednog i sigurnog turizma.

Jovanović vjeruje da su prepoznali da njihova plaforma, za razliku od svih ostalih, nudi isključivo poslovanje preko registovanih izdavalaca. Svaki izdavaoc smještaja, pri registraciji, moraće da priloži i registraciju u skladu s članom 4 Zakona o turizmu, koju će oni provjeriti.

“Ono što nas razdvaja u odnosu na bilo koju drugu plaformu koja je pokušala time da se bavi jeste što mi radimo u potpunosti u skladu s crnogorskim zakonodavstvom. Radimo u skladu s zakonima o porezima, obligacionim odnosima i turizmu”, poručuje.

Komplentna zarada ostaje u Crnoj Gori, naglašava Jovanović. Ukupni troškovi rezervacije su osam odsto, za gosta i izdavaoca zajedno, dok plaforme poput “Bukinga” i “Erbienbija” zahtijevaju troškove koji se mogu kretati i preko 20 odsto.

“Bitno je naglasiti da bez ozbira na to da li ove platforme naplaćuju i gostu i izdavaocu ili samo izdavaocu, ovi troškovi podižu cijenu i smanjuju konkurentnost Crne Gore kao destinacije”, kazao je Jovanović.

Rade isključivo s registrovanim izdavaocima smještaja i, po njegovim riječima, uspjelli su da omoguće da usluga koju pružaju neke inostrane plaforme budu značajno povoljnije za obje strane.

“U početnom, promotivnom periodu, naši izdavaoci ne plaćaju nikakvu naknadu ka našoj plaformi. S druge strane, gostima je višestruko jeftinije nego rezervacije preko inostranih plaftormi”, naglašava.

Jedan od velikih izazova s kojima se susreću izdavaoci iz Crne Gore je da se može dogoditi da se gost jednostavno ne pojavi ili da izdavaoc reklamira nešto što nije realno stanje, priča Jovanović, pa će te komapnije, u tim slučajevima, uvijek stati na stranu gosta.

“U praksi, to znači da je izdavalac izgubio nekoliko dana u sezoni koje ne može da ponudi nekom drugom tako brzo. Korisnička podrška koja se nalazi u inostranstvu ne pomaže u takvim situacijama. Oni su, prije svega, tu da zaštite gosta”, priča Jovanović.

Nasuprot tome, ono što oni pružaju kao bezbjednu opciju jeste da kada gost rezerviše smještaj, moraće da plati puni iznos. Izdavalac će, prilikom registracije, podesiti politiku otkazivanja koja mu odgovara, i to mogu biti kompleksna pravila, više različitih kriterijuma za otkazivanje.

“Nakon toga, ko se saglasio s politikom otkazivanja i izvršio uplatu mi ćemo, 24 časa nakon prijave gosta, ta sredstva prebaciti na tekući račun izdavaoca. Inostrane platforme često mogu prebaciti novac na devizni račun, u drugoj valuti, recimo, dolarima. Zatim dolazi do konverzije u eure, troškova prenosa s deviznog na tekući račun. Kod nas, ono što je izdavalac oglasio, to je i dobio na svoj tekući račun, i odmah na bankomatu može podići svoju zaradu”, pojasnio je sagovornik “Vijesti”.

Goste štite na način što nude registrovane izdavaoce i smještaje, jer se na domaćem tržištu često desi da rezervišu smještaj preko durštvenih mreža što se na kraju ispostavi kao loša odluka. Na početku, a u skladu s podrškom Ministarstva turizma, fokus je na septembarskoj i oktobarskoj sezoni a zatim i zimskoj sezoni, sve u cilju promocije održivog turizma.

Komuniciraju s izdavaocima i jako im je važno da zagovaraju ideju registracije i legalnog poslovanja, pa na taj način i njih ohrabruju da uđu u “legalne tokove”.

“Crna Gora ima problem s velikim brojem neregistrovanih smještaja. To nije nešto po čemu smo mi posebni, s tim se suočavaju i mnogo veća tržišta, poput Španije i Grčke. Ipak, to možemo riješiti tako što ćemo izdavocima ponuditi domaću i komparaitvnu alternativu i prednost u odnosu na inostrane plafortme”, naglasio je Jovanović.

Novi Zakon o turzimu, koji je u postupku javne rasprave, već donosi određene pogodnosti koje vode u “dobrom smjeru razvoja turizma”, ocijenio je, a na privatnom sektoru je da ponude rješenja i na najbolji način iskoriste zakonske mogućnosti.

Zasada su i više nego zadovoljni, poručuje, saradnjom, podrškom i razumijevanjem koje su pružile nadležne institiucije s državnog i lokalnog nivoa i nadaju se da će se tako i nastaviti.

Ono što smatraju potrebom, ali i željom, jeste dalja saradnja na potpunoj digitalizaciji boravišne takse, kako bi je mogli platiti i preko svoje platforme što bi gostu omogućilo da svoj boravak započne bez bilo kakvih obaveza za njega, ali i izdavaoca.

Jovanović upozorava i na upotrebu vještačke inteligencije, kada je u pitanju poslovanje velikih, globalnih platformi, koje će uz njenu pomoć biti u još povoljnijoj poziciji da diktiraju cijene i manipulišu tržištem. Zbog toga, zaključuje on, najprirodnija stvar je da se oslone na regionalna i lokalna rješenja.

( Marija Pešić )