U Slobodnoj zona u Studenačkim glavicama više od 50 pasa: "Određeni broj će i dalje ostati na ulici"
"U njemu trenutno boravi nešto malo više od 50 pasa. Građani koji se osjećaju nebezbjedno u prisustvu pasa lutalica neće definitivno biti zadovoljni sa ovom situacijom jer će određeni broj pasa i dalje ostati na ulici", kazao je v.d. sekrekat Sektetarijata za komunalne poslove, Milorad Zečević
Slobodna zona za napuštene i izgubljene pse u Studenačkim glavicama, kako je to najavljivano tokom prošle i ove godine, krajem avgusta postala je dom pasa lutalica sa nikšićkih ulica. Ipak, ne na način kako su to očekivali građani, koji ovaj višedecenijski problem u gradu pod Trebjesom, vide kao najveći.
"U njemu trenutno boravi nešto malo više od 50 pasa. Građani koji se osjećaju nebezbjedno u prisustvu pasa lutalica neće definitivno biti zadovoljni sa ovom situacijom jer će određeni broj pasa i dalje ostati na ulici", kazao je v.d. sekrekat Sektetarijata za komunalne poslove, Milorad Zečević.
Naročito, ako se procjenjuje da na teritoriji nikšićke opštine ima između 700 i hiljada bezdomnih pasa. Zečević objašnjava i ko su prvi stanovnici Slobodne zone i šta nekog psa preporučuje da dođe ovdje.
"Pa psi se ovdje najčešće dovode po prijavama građana, da li je problem sa tim psima bio neki ujed, neka socijalizacija, ali uglavnom takođe trudimo se da uklonimo pse iz užeg gradskog jezgra, odnosno iz centra grada", objašnjava Zečević.
U funkciju je stavljeno oko 5 hiljada kvadrata, što je četvrtina ukupnog planiranog kapaciteta Slobodne zone. Širenje je planirano sljedeće godine.
Zečević tvrdi da na prostoru koji je do sada priveden namjeni ima mjesta za još pedesetak pasa, dok volonteri koji se trude da vode računa o uličnim psima, ocjenjuju da su kapaciteti za sada popunjeni. Ipak, zadovoljni su uslovima u kojima borave psi u Studenačkim glavicama.
"Ono što je nama prije svega cilj, to je da se njima nađu adekvatni domovi, naravno psi koji iz nekog razloga ne budu udomljivi, imaju mogućnost da ovdje borave, da ne budu lišeni ni ljudske brige, ni ljubavi, ni svega toga, ali ono što mora da se radi mnogo aktivnije i na mnogo većem nivou, to je udomljavanje", rekla je Jovana Kadović iz Udruženja za zaštitu životinja Nikšić.
A udomljavanje, smatra Kadović, treba da bude obaveza svih nadležnih insitucija, jer trenutno to rade samo volonteri, koji i snose ne male troškove da bi neki pas sa ulice došao do udomitelja.
„Bilo je 20-30 pasa u nekom periodu od nekih pola godine do godinu udomljeno. 99 odsto tih udomljenja je udomljeno u inostranstvu, a ako vam kažem da je nekakav budžet jednog volontera po jednom su nekih dvijestotinak eura da se prođe, kompletna procedura", kaže Kadović.
Da se problem pasa lutalica ipak samo sistemski može trajno riješti, saglasni su i Zečević i Kadovićeva. To podrazumijeva prvenstveno kažnjavanje neodgovornih vlasnika.
"Zadnjih mjesec dana su tri legla ostavljena sa oko 30 i nešto štenaca. To je pola ovog kapaciteta trenutno koji je popunjen", navodi Kadović.
"Bez učešća krovnih institucija u cijelom ovom procesu problem pasa lutalica, a samim tim i problem pasa na ulicama grada Nikšića neće biti definitivno riješen", kaže Zežević.
I dok gradom i dalje tumara na stotine ostavljenih pasa koje većina Nikšićana teško prihvata u svojoj blizini, Opština Nikšić i dalje plaća na stotine hiljada eura godišnje odštete od ujeda i napada, ova stvorenja traže da se upravo oni koji su ih napravili lutalicama – ljudi, smiluju i pruže im dom, ljubav i pažnju.
( Željko Vuksanović )