Camaj: Albanskom jeziku nije mjesto u podrumu, u Crnogorskoj kinoteci bilo kao na pokajanju

Direktor Uprave za ljudske resurse Agron Camaj negodovao je zbog odluke organizatora Džada film festa u Podgorici da ponovljena projekcija filma "Roda" bude održana u, kako je kazao, podrumu Crnogorske kinoteke.

Taj film, čija je projekcija prekinuta prošle sedmice, nakon incidenta na Zabjelu i negodovanja grupe pojedinaca što je film na albanskom jeziku, prikazan je sinoć na zatvaranju festivala.

Osnovno državno tužilaštvo saopštilo je 5. septembra da su formirali predmet povodom prekida projekcije, ali se od tada nisu oglašavali o tome da li su donijeli odluku u tom predmetu.

"Sa Džade, od onih sa džade, nasilno je protjeran albanski jezik, moj maternji! U sred moje Crne Gore! U sred mog grada, grada u kojem sam odrastao! I nekako sam se, ovih dana, osjetio istinski ponosan zbog mojih sugrađanki i sugrađana, svih onih koji su se na bilo koji način oglasili (s interesom ili bez) povodom ovog nepočinstva 'pojedinaca' i, uvjeren sam, njihovih nalogodavaca. Kažem nalogodavaca, jer ta đečina ni za uru ne bi mogla pogoditi kako zvuči albanski jezik, naročito na filmu. RTCG je promptno djelovao, sjutradan u prime time-u prikazao film, i nestrpljivo sam iščekivao projekciju najavljenu za nedjelju veče. Nisam očekivao neki spektakl, ali sam s izuzetno pozitivnim osjećajem krenuo ka Crnogorskoj kinoteci na projekciju", napisao je Camaj na Instagramu.

Kaže da je razočaran što je ponovna projekcija održana u sali.

"Prekinut na ulici, uličarski, isključivo zbog toga što je na albanskom jeziku, film 'Roda' (alb. Lejleku) je noćas, umjesto na istom mjestu gdje je i prekinut, prikazan u zatvorenom prostoru, u sali koja, po mojoj laičkoj procjeni prima nekih 50-ak gledalaca. Nije zatvoren film, zatvoren je albanski jezik, u sali 'Gojko Kastratović', u podrumu Crnogorske kinoteke. U betonjerci Crnogorske kinoteke! Zbog filma koji je snimio režiser rođen u Crnoj Gori, s tematikom iz Crne Gore, koji su podržale institucije Crne Gore! U takvim okolnostima, nije se primijetilo odsustvo predstavnika Ministarstva kulture i medija, Glavnog grada i inih kojima je noćas tu bilo mjesto. Došao je samo onaj irelevantni, kojeg, ionako, niko ništa i ne pita! I jedan kombi policije! Noćas, kad je projekcija bila u podrumu, bili su tu, za svaki slučaj".

Rekao je da je na zatvaranju festivala bilo "kao na pokajanju".

"U najavi je stajalo da će, zbog svega što se dogodilo, upravo ovom projekcijom biti zatvoren ovogodišnji, jubilarni deseti 'Džada filmski festival'. Ne znam kako je bilo prethodnih godina na ceremonijama zatvaranja, ali ovo je bilo kao na nekom otužnom pokajanju. Niti se ko obratio, ni prije ni poslije projekcije, da se makar pošalje poruka onima koji su morali biti tu noćas. Izuzeću nemušti pokušaj predstavnika organizatora da zabavi jedine goste za koje su bila rezervisana mjesta. (Ne mene, daleko bilo, ja sam tamo bio u mojoj uobičajenoj roli – kao građanin). Ali, valja organizovati festival i narednih godina, nije trenutak da se bilo kome zamjeraju, valjda! Zbog toga ovaj 'truli kompromis' organizatora!!! Film je prikazan (u podrumu, dakako, ne na Džadi), a niko nije zamjerio. Savršenstvo! Odigrali su u stilu Marčela Mastrojanija! Da se ovo dogodilo u Beogradu, uvjeren sam da bi hrabrost ljudi koji vode srpsku kulturnu scenu bila na mnogo većem nivou, imanentno dometima njihovih umjetničkih ostvarenja i poslovičnoj tvrdoglavosti da ni pred kim ne pognu ni glavu ni kičmu".

Camaj je kazao da je očekivao "više i poštenije".

"Jedna od rečenica u filmu 'Roda' kaže: 'Ljudi iz ovog kraja cijelog života čekaju s koferom u ruci: da odu ili za Ameriku ili – na groblje'. Možda me baš ova rečenica ponukala da opet razmislim o razlozima odlaska velikog broja mojih sunarodnika u SAD, jer odnos prema jeziku nacionalne manjine (naročito kada taj jezik ne pripada istoj jezičkoj grupi i nerazumljiv je većini stanovništva) pokazatelj je i odnosa prema toj nacionalnoj manjini. Očekivao sam više! Poštenije! Ovako, ne znam što je gore – nasilni prekid projekcije ili ovakav pokušaj 'ispravke'! Ostaje mi činjenica da imam svoj 'Obraz' film koji je režirao Nikola Vukčević i jedva čekam premijeru u mojoj Podgorici i naročito mojim Tuzima! Tamo smo i na džadi i svuda drugo – jednaki, iznad svega dobronamjerni, otvoreni. A, kako se primaju filmovi na slovenskim jezicima bivše Jugoslavije na Kosovu – najbolje će vam posvjedočiti Bernard Čobaj, naš ambasador. E, to su spektakli! Za kraj, možda je namjera organizatora i bila dobra, ali konac djelo krasi – a, albanski jezik ne pripada podrumu!!! Naprotiv", poručio je Camaj.

( B.H. )