Fon der Lajen u defanzivi: borbeni govor iz krhke pozicije

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen je uputila odvažan poziv Evropi da se brani od Rusije i kazni izraelsku vladu.

Dok su na vijestima prikazivani snimci poljskih borbenih aviona koji su uzlijetali zbog ruskih dronova iznad teritorije zemlje članice NATO-a, odlučan govor Fon der Lajen o stanju Evropske unije (EU) bio je u oštrom kontrastu s njenim sopstvenim političkim položajem, piše “Politiko”. Na meti kritika zbog neuravnoteženog trgovinskog sporazuma s Donaldom Trampom i suočena s više glasanja o nepovjerenju u Evropskom parlamentu (EP), odbacila je nostalgiju i pasivnost i krenula u ofanzivu protiv svojih protivnika.

Na prvoj sjednici parlamenta nakon ljetnje pauze suočila se sa zvižducima i dobacivanjima poslanika, uglavnom desničara dok je govorila o Gazi, ali kasnije, kada je pomenula ekološki prihvatljive automobile, čak i iz sopstvenih redova.

Evropa se mora boriti, rekla je, priznajući nelagodni zaokret za uniju koja je nastala kao mirovni projekat na zgarištima Drugog svjetskog rata.

Ipak, dok je iznosila konkretne predloge za jačanje evropske vojne moći, obračun sa Izraelom i rješavanje stambene krize, Fon der Lajen se istovremeno borila da održi svoju krhku koaliciju proevropskih centrista i pokaže gnjevnim biračima da Brisel može odgovoriti na njihov sve duži spisak strahova u današnjem “nemilosrdnom” svijetu, ističe briselski portal. Jasno je da građani sve više krive nju: šest od deset ispitanika u nedavnom istraživanju reklo je da bi trebalo da podnese ostavku zbog asimetričnog trgovinskog sporazuma sa SAD.

“Nikada neću kockati sa radnim mjestima i egzistencijom ljudi”, rekla je o tom sporazumu.

“Politiko” piše da je prvi govor o stanju EU u njenom drugom mandatu brižljivo čuvan i da su i službenici u samom odjeljenju za komunikacije Komisije dobili pripremljeni tekst tek neposredno prije nego što je Fon der Lajen stupila u središte strazburške plenarne sale.

Događaji koji su dospjeli na naslovne strane u posljednjim satima dok je govor još dorađivan dali su dodatnu hitnost tom izlaganju od 7.500 riječi: drski izraelski napad na zvaničnike Hamasa u Kataru i ruski upad dronovima u poljski vazdušni prostor.

Fon der Lajen je ipak ponudila nove ideje za obje krizne zone.

Dok je američka podrška NATO-u i dalje pod znakom pitanja, Fon der Lajen je predložila stvaranje “Straže istočnog krila”, uključujući sredstva za takozvani zid od dronova, koji baltičke zemlje odavno traže, kao i sistem svemirskog nadzora. Takođe je predložila da se zamrznuta ruska sredstva iskoriste kao garancija za izdavanje “zajma za obnovu” kojim bi se finansirala Ukrajina u godinama koje dolaze.

Ona je pozvala na nove sankcije Rusiji i rekla da EU priprema mjere protiv “tajne flote” tankera koji prevoze njenu naftu, kao i protiv trećih zemalja koje je kupuju, prenio je Rojters.

Naznačila je i promjenu u svom odnosu prema Netanjahuovoj vladi. Pošto su je brojne prijestonice kritikovale nakon brutalnog napada Hamasa 7. oktobra 2023. na izraelske civile, jer nije postavila nikakva ograničenja izraelskom pravu da se brani, Fon der Lajen je juče izjavila da je “namjerno izazvana glad” u Gazi dio “sistematskog preokreta u proteklim mjesecima koji je jednostavno neprihvatljiv”.

“Politiko” piše da Komisija sama može učiniti malo, ali da je Fon der Lajen dala neodređeno obećanje da će zaustaviti “bilateralna plaćanja” Izraelu. Dok je lijeva strana sale bila ispunjena poslanicima u crvenom, koji su odavali počast žrtvama Gaze, Fon der Lajen je takođe predložila strože kazne - suspenziju trgovinskog sporazuma sa Izraelom i sankcionisanje ekstremističkih ministara.

Iako predstavljaju znatno zaoštravanje pristupa Komisije, te mjere teško da će dobiti potrebnu podršku u trajno podijeljenom Savjetu, koji čine 27 nacionalnih vlada EU, ističe portal.

Prije godinu, samo nekoliko mjeseci nakon što su birači na izborima 2024. pomjerili EP udesno, Fon der Lajen je evroposlanicima predstavila planove za Evropu koja će se manje miješati. Smanjenje birokratije postalo je mantra. “Konkurentnost” je bila u prvom planu, a “klima” je pala u drugi.

Takav ishod izazvao je sve veće nezadovoljstvo među socijalističkim, liberalnim i zelenim poslanicima, koji su istorijski sarađivali sa Fon der Lajeninom Evropskom narodnom partijom (EPP) desnog centra u vođenju EU i podržali njen izbor za predsjednicu. Socijalisti i demokrate (S&D) lijevog centra nijesu podržali pokušaj jednog poslanika krajnje desnice da se u julu izglasa nepovjerenje Fon der Lajen, ali su obećali “otpor” ukoliko njene politike nastave da skreću udesno.

Ali s najmanje još dva glasanja o nepovjerenju koja se očekuju, i dok Fon der Lajen odbija tinjajuće nezadovoljstvo unutar same Komisije, ponudila je čitav niz socijalnih politika.

Među njima su borba protiv siromaštva, zakon o kvalitetnim radnim mjestima i paket stambene politike, a pokušala je da spoji i klimatske ciljeve s konkurentnošću kroz plan za proizvodnju malih električnih vozila u Evropi. Izazvala je, međutim, negodovanje i iz njene EPP.

Iako predstavljaju znatno zaoštravanje pristupa Komisije, mjere protiv Izraela će teško dobiti potrebnu podršku u trajno podijeljenom Savjetu

Fon der Lajen je djelovala opušteno, često se smiješila čak i dok se direktno obraćala upornim dobacivačima kao “ovoj bučnoj strani sale”.

Ipak, kako navodi “Politiko”, rasprava lidera političkih grupacija koja je uslijedila nakon njenog govora teško da joj je mogla biti ugodna, jer je pokazala da u polarizovanoj dinamici EP nema gotovo nikakvih promjena.

Strateška autonomija EU, rekla je liderka S&D Irače Garsija, sahranjena je “pod golfskim terenom”, aludirajući na trgovinski sporazum sa SAD, što pokazuje da druga najveća grupacija i dalje nije ni blizu da to podrži.

Dok su Irače Garsija i šef EPP-a Manfred Veber, glavni saveznik Fon der Lajen u EP, međusobno razmjenjivali udarce, liderka centrističke grupacije Renew (Obnovimo Evropu) izrazila je gađenje.

“Stabilnost i razumijevanje među proevropskim snagama u ovoj sali apsolutno su od vitalnog značaja”, poručila je Valeri Ajer šefici EK.

“Ljudi ovo gledaju kod kuće i pred njima se odvija patetična predstava.”

Ni riječ o Srbiji

Fon der Lajen je u jednom dijelu pomenula Zapadni Balkan, u kontekstu proširenja EU. Rekla je da buduće članice bloka treba približiti ulaganjima, podrškom reformama i integracijom u zajedničko tržište, prenijela je agencija Beta.

"Moramo zadržati tempo u ovom procesu zasnovanom na zaslugama. Jer samo ujedinjena – i ponovo ujedinjena - Evropa može biti nezavisna Evropa. Veća i snažnija Unija je bezbjednosna garancija za sve nas. I jer za Ukrajinu, Moldaviju, Zapadni Balkan - njihova budućnost je u našoj Uniji. Hajde da učinimo sljedeće ponovno ujedinjenje Evrope stvarnošću", kazala je u obraćanju EP.

Ipak, iako su dan ranije poslanici EP u raspravi o situaciji u Srbiji javno poručili da očekuju reakciju predsjednice EK na dešavanja u toj zemlji i na članstvo vladajuće Srpske napredne stranke u EPP, ona Srbiju nije ni pomenula.

Šefica EK je govorila i o slobodi medija, ističući da su oni okosnica svake demokratije i da je prvi korak autokrata uvijek zauzimanje nezavisnih medija. Najavila je veća sredstva EU za podršku slobodnom novinarstvu, kao i osnivanje evropskog centra za demokratsku otpornost radi borbe protiv manipulacija i dezinformacija.

( A. Šofranac )