Tržište zavisno, država nesposobna: Brojni razlozi uslovili vrtoglavi rast cijena ljekova u Crnoj Gori

To što su cijene ljekova u Evropskoj uniji porasle za tek 2,1 odsto u prosjeku, a u Crnoj Gori za čak 14,5 procenata, rezultat je više faktora - od inflacije i visokozavisnog tržišta, do nesposobnosti države da se nametne kao ozbiljan pregovarač sa farmaceutskom industrijom.

Sagovornici “Vijesti” ocjenjuju da naglo poskupljenje ljekova plaćaju najugroženiji pacijenti i penzioneri, a Ministarstvo zdravlja očekuje da će novi Zakon o ljekovima, koji je stupio na snagu u martu ove godine, zaustaviti nekontrolisani rast cijena.

Građani već sada plaćaju više od 60 miliona eura godišnje iz džepa za ljekove, što je tri puta više u odnosu na period od prije nekoliko godina, a podaci Uprave za statistiku (Monstat), mjereni harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji je u potpunosti uporediv s načinom obračuna inflacije u Evropi prema metodologiji Eurostata, pokazuju da su farmaceutski proizvodi od jula prošle do jula 2025. poskupili za 14,5 odsto.

Ljekovi su u članicama EU u istom periodu poskupili za 2,1 odsto, a u članicama eurozone za 1,6 odsto. Oni su u Crnoj Gori poskupili po skoro tri puta većoj stopi nego što su imali povećanje u članici EU s najvećim rastom ovih cijena - Italiji sa 5,9 odsto.

Šest država imalo je pad cijena farmaceutskih proizvoda, u Slovačkoj za 1,8 odsto, u Francuskoj za 1,5 odsto, u Švajcarskoj za 1,2 odsto, Španiji za 0,3 odsto i na Islandu za 0,1 odsto. U ostalim državama zabilježen je simboličan rast cijena ljekova - Češkoj 0,1 odsto, Belgiji za 0,4 odsto, Luksemburgu za 0,7 odsto, Finskoj za 0,9 odsto, Njemačkoj za 1,4 odsto,...

Istovremeno, prema istoj metodologiji bilježi se i rast cijena proizvoda i usluga iz grupe zdravstvo (ljekovi, medicinska sredstva, pregledi, zdravstvene usluge...) za 12,8 odsto, dok su po istoj metodologiji isti proizvodi i usluge u članicama EU poskupili za 2,8 odsto, a u državama koje koriste euro za 2,4 odsto.

Građani plaćaju cijenu populizma i slabih institucija

“Ono što je u EU rast cijena od tek 2,1 odsto, kod nas je eksplozija od 14,5 procenata. Taj broj nije samo ekonomska statistika već slika nemoći države i odražava golu realnost da građani plaćaju cijenu populizma”, smatra bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.

On je ocijenio da rast cijena ljekova, ali ukupno i zdravstvenih usluga u Crnoj Gori nije slučajnost.

“On je rezultat niza faktora koji se prepliću, onih koje smo imali i u ranijem periodu, a danas su još izraženiji i noviji. Sve zajedno ovoliki rast cijena rezultat je populističkih programa Evropa sad 1 i 2, posljedično slabljenja dostupnosti zdravstvene zaštite, odsustva valjane politike nabavke i distribucije ljekova, na što sam upozoravao još 2017, slabe regulacije cijena kroz međunarodno referenciranje cijena, slabe kontrole maksimalnih cijena ljekova, pa sve do činjenice da je naše tržište visokozavisno, a premalo da bi moglo samostalno diktirati uslove”, istakao je Čirgić.

On kaže i da, uz to, država nema snage ni volje da se s najvećeg nivoa nametne kao ozbiljan pregovarač farmaceutskim kućama, a cijenu toga najviše plaćaju penzioneri i hronični pacijenti, oni koji su najviše vezani za zdravstveni sistem i najmanje u mogućnosti da podnesu ovakve inflatorne udare.

“Dakle, ovolika inflacija kada su u pitanju ljekovi i zdravstvene usluge nije prirodna pojava već posljedica populizma, loše politike i slabih institucija. Građani to osjećaju svaki dan”, zaključio je Čirgić.

Rastu troškovi proizvodnje, cijene sirovina i transporta

Iz Ministarstva zdravlja, kojim rukovodi Vojislav Šimun, za “Vijesti” kažu da smo posljednjih godina svjedoci globalnih poremećaja na tržištu, što je dovelo do inflacije, opšteg rasta cijena u ekonomiji, poremećaja snabdijevanja...

“Ljekovi ne mogu biti izuzeti iz ovog trenda, ako uzmemo u obzir sve faze koje prolaze prije stavljanja na tržište. Najčešći razlozi poskupljenja cijena ljekova su povećani troškovi proizvodnje, poskupljenje sirovina, energije, transporta, kao i povećani regulatorni troškovi, što direktno utiče na cijenu finalnog proizvoda”, odgovorili su iz tog resora.

Tvrde da aktivno prate situaciju na tržištu kada su cijene ljekova u pitanju i preduzimaju sve mjere kako bi se trend rasta cijena i njihov uticaj na pacijenta sveo na najmanju moguću mjeru.

“S tim u vezi, dali smo pozitivno mišljenje na predlog Vlade da se ograniče cijene ljekova van liste, s obzirom na to da su cijene ljekova na Listi čije troškove plaća FZO, već ograničene. Zakonom o ljekovima, koji je stupio na snagu u martu tekuće godine, takođe, u skladu s mišljenjem Ministarstva zdravlja, ograničavaju se i cijene ljekova van Liste ljekova, čiji je režim izdvanja na recept. Napravili smo ovaj korak kako bismo zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali dostupnost ljekova za sve pacijente. Takođe, uredba koja će jasnije definisati kriterijume za formiranje maksimalnih cijena ljekova će uskoro biti usvojena”, piše u odgovoru.

U Ministarstvu zdravlja podsjećaju i da redovno sprovode revizije Liste ljekova, najmanje tri puta godišnje.

“Prilikom svake revizije, na Listu se doda najmanje 40 novih ljekova i na taj način se troškovi tih medikamenata prebacuju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje, u kom slučaju je pacijent potpuno ili djelimično oslobođen izdataka za tu vrstu terapije”, kažu iz ministarstva.

Na listi ljekova koji se finansiraju iz budžeta nalazi se preko 1.300 medikamenata. Lista se revidira tri puta godišnje, a posljednje izmjene su bile u junu ove godine, kada je proširena za 48 generičkih ljekova koje su do sada plaćali građani iz džepa, uvedena tri nova lijeka za onkološke i pacijente s hroničnom bolešću bubrega i teškom astmom.

Cijene u zdravstvu odolijevale povećanju godinama

Sagovornik “Vijesti” iz privatnog farmaceutskog sektora smatra, međutim, da su cijene u oblasti zdravstva u vremenu ogromne inflacije u Crnoj Gori dugo odolijevale promjeni i povećanju:

“Zato je sada taj procenat vidljiviji nego kod drugih sektora, koji su sve godine nakon korone kontinuirano bilježili rast cijena proizvoda i usluga.”

On smatra da je pritisak koji se ogleda u velikoj inflaciji, ogromnim troškovima zarada, rastu zavisnih troškova, nametima koji su u lancu proizvođač - distributer jako veliki, rastu redovnih mjesečnih troškova uslovio da i ovaj segment doživi svoj rast.

“Ipak, zahvaljujući redovnom uređivanju liste dostupnih farmaceutskih proizvoda i usluga od strane države, građani u najmanjoj mogućoj mjeri osjećaju taj rast, jer imaju dostupnost ljekova i usluga u Crnoj Gori i više nego što je bazični i dovoljni nivo”, ocijenio je sagovornik.

( Ana Komatina )