Rusija se sprema za povratak „heroja i zločinaca”

Za ruskog ubicu supruge Azamata Iskalijeva, rat je bio karta za izlazak iz zatvora.

Tridesetsedmogodišnjak je odslužio manje od trećine zatvorske kazne od devet godina za ubistvo, jer je u ljeto 2021. izbo svoju suprugu u automobilu nakon što je ona zatražila razvod, kada je oslobođen i pomilovan od strane Rusije u zamjenu za učešće u ratu u Ukrajini.

Šest mjeseci na ratištu nije umanjilo njegovu sklonost ka nasilnoj osveti ženama koje su ga odbile.

Po povratku u civilni život, u oktobru prošle godine izbo je bivšu djevojku više od 60 puta u prodavnici u kojoj je radila, nakon što je odbila njegove nasrtaje. U julu je osuđen na više od 19 godina zatvora za to brutalno ubistvo.

Slučaj Iskalijeva, rekonstruisan na osnovu sudskih spisa u gradu Saratovu i lokalnih medijskih izvještaja sa suđenja, šokantan je primjer društvenih problema s kojima bi se Rusija mogla suočiti kada se stotine hiljada vojnika, među kojima su i pomilovani zatvorenici, budu vraćali kući nakon eventualnog završetka rata.

“Sveukupno, možda je više od 1,5 miliona ruskih muškaraca i žena učestvovalo u ratu do početka 2025. godine”, rekao je Mark Galeoti, britanski stručnjak za Rusiju i autor izvještaja o izazovima Moskve pri demobilizaciji, koji je izradio za Globalnu inicijativu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

“Kako se sve veći broj njih bude demobilisao i vraćao kući, Rusija će se suočiti s prilivom veterana... koji nose psihološke posljedice rata.”

Takva zabrinutost dopire sve do samog vrha, pri čemu predsjednik Vladimir Putin mogućnost masovnog povratka vojske vidi kao potencijalni rizik koji želi pažljivo kontrolisati kako bi izbjegao destabilizaciju društva i političkog sistema koji je izgradio, kazalo je troje izvora bliskih Kremlju za Rojters.

Cilj, kako je kazao je jedan od izvora, jeste da se izbjegne ponavljanje društvenih potresa koji su uslijedili nakon završetka rata Sovjetskog Saveza u Avganistanu, kada su se povratnici pridružili talasu organizovanog kriminala koji je obilježio devedesete.

Mnogi od onih koji se vraćaju u civilni život nikada neće zarađivati ni približno onoliko koliko sada primaju, što će izazvati nezadovoljstvo, dodao je isti izvor.

Tako regrut iz Moskve, na primjer, sada može da zaradi najmanje 5,2 miliona rubalja (65.000 dolara) u prvoj godini u Ukrajini, uključujući i jednokratni bonus za potpisivanje ugovora od 1,9 miliona rubalja (24.000 dolara), što je gotovo jednako prosječnoj godišnjoj plati u glavnom gradu.

Kremlj, rusko Ministarstvo odbrane i Ministarstvo pravde nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar o rizicima koje nosi povratak vojnika iz Ukrajine.

Iskalijev, koji je priznao krivicu za oba ubistva i izdržava drugu kaznu u kaznenoj koloniji sa maksimalnim obezbjeđenjem, nije bio dostupan Rojtersu.

Izazovi upravljanja povratkom veterana nijesu jedinstveni za Rusiju. “Značajna manjina” od oko 2,7 miliona Amerikanaca koji su služili u Vijetnamu, na primjer, patila je od psiholoških i problema prilagođavanja životu, prema podacima američkog Ministarstva za pitanja veterana.

Ključna razlika u ratu u Ukrajini u odnosu na mnoge sukobe jeste to što su obje strane rasporedile osuđenike na bojno polje.

Podaci ruske zatvorske službe i ukrajinskih obavještajnih službi sugerišu da je Rusija od 2022. regrutovala između 120.000 i 180.000 osuđenika za borbe u Ukrajini.

Vojnici koji su se do sada vratili kući uglavnom su osuđenici, teško ranjeni ili oni koji su ocijenjeni kao prestari za borbu. Ali većina vojske, gotovo 700.000 vojnika, prema Putinovim riječima, koji se bore u Ukrajini, još je uvijek tamo.

Ministarstvo odbrane više ne pušta osuđenike poput Iskalijeva nazad u društvo nakon šest mjeseci provedenih u Ukrajini, pošto su pravila promijenjena 2023. godine, a zvaničnici su rekli da nije pravedno da kriminalci dobijaju povoljnije uslove od običnih dobrovoljaca. Sada, kao i regularni regruti koji potpišu ugovor, moraju da se bore dok rat ne bude završen.

Civili koje su ubili veterani

Verstka, nezavisni ruski medij, izračunala je u oktobru prošle godine da je gotovo 500 civila postalo žrtvama veterana koji su se vratili iz rata u Ukrajini.

Koristeći otvorene izvore o vojnim zločinima iz medijskih izvještaja i ruskih sudskih spisa, organizacija je navela da je najmanje 242 ljudi ubijeno, a još 227 teško povrijeđeno. Rojters nije mogao da iz nezavisnih izvora potvrdi te podatke.

Ruske vlasti su Verstku, čiji je izdavač sa sjedištem u Pragu, označile kao stranog agenta u decembru 2023. godine. Naveli su da se medij protivi vojnim operacijama Moskve u Ukrajini i da širi nepouzdane informacije o ruskoj politici, što je iz Verstke odbacili, tvrdeći da strogo provjeravaju činjenice i ne objavljuje ništa u šta nijesu 100 odsto sigurni.

Drugi izvor blizak Kremlju rekao je za Rojters da se vlada plaši kakav bi uticaj masovni povratak veterana mogao imati na strogo kontrolisani politički sistem zemlje.

Putin je već imao opasan uvid u haos koji snage oslobođene u Ukrajini mogu izazvati kod kuće, kada je šef plaćeničke grupe Vagner, Jevgenij Prigožin, poveo pobunu protiv vojnog vrha u junu 2023. godine.

Treći izvor naveo je da Kremlj, na Putinov nalog, radi na upravljanju potencijalnim problemima kroz niz politika, programa i imenovanja, uključujući omogućavanje veteranima da učestvuju na regionalnim izborima prošle godine i njihovo kandidovanje za savezničke parlamentarne izbore naredne godine.

Putin, koji je izjavio da su “ratnici” koji su se borili u Ukrajini dio “istinske elite”, obećao je veteranima prestižne karijere i lično se zainteresovao za elitni program obuke pod nazivom “Vrijeme heroja”, osmišljen da ih pripremi za liderske uloge u civilnom životu.

Jedan veteran, odlikovani tenkovski komandant Artur Orlov, postavljen je na čelo predsjednikove omladinske organizacije u sovjetskom stilu “Pokret prvih”. Drugi, bivši komandant bataljona, Artiom Žoga, imenovan je za Putinovog specijalnog predstavnika u prostranom regionu Urala.

Četvorica drugih veterana dobili su poslove u predsjedničkoj administraciji, najmanje trojica imaju mjesta u gornjem domu parlamenta, dok su drugi raspoređeni na funkcije u različitim granama regionalne vlasti.

Na sastanku u Kremlju sa nekima od učesnika u junu, Putin je objasnio logiku, koju je opisao kao svoje “duboko uvjerenje”, koja stoji iza ovog plana.

“Ljudi koji su donijeli svjesnu odluku da služe otadžbini, i time postigli lični uspjeh, treba postepeno da zauzimaju određene položaje”, rekao je on.

“Avganci” i “Ukrajinci”

Mišljenja se razlikuju o tome koliko su opravdane paralele sa devedesetim godinama, kada su se povratnici iz Avganistana, nazvani “Avganci”, od kojih su mnogi patili od posttraumatskog stresnog poremećaja, a neki pribjegavali drogama i alkoholu da bi preživjeli, teško reintegrisali i doprinijeli porastu kriminala.

Žoga, čiji je sin poginuo u Ukrajini, izjavio je da će veterani iz Ukrajine, koji već nazivaju “Ukrajinci”, izbjeći probleme koji su mučili avganistanske veterane zahvaljujući naporima države.

Ovo mišljenje dijeli i treći izvor blizak Kremlju, koji je rekao da je kraj rata u Avganistanu 1989. godine bio praćen raspadom Sovjetskog Saveza dvije godine kasnije, što je stvorilo vakuum moći i bezbjednosti pogodan za haos. Danas je situacija drugačija jer su politički sistem i organi reda snažniji, rekao je taj izvor, mada je priznao da osuđenici predstavljaju posebnu kategoriju koja prirodno nosi veći rizik.

Ipak, drugi tvrde da bi povratnici iz Ukrajine mogli predstavljati ozbiljniji problem od “Avganaca”.

Gregori Fajfer, autor knjige “Velika kocka” o sovjetskoj invaziji na Avganistan, rekao je za Rojters da je rat u Ukrajini prerastao u mnogo krvaviji sukob od Avganistana, gdje je zvanični sovjetski bilans iznosio oko 15.000 mrtvih.

“Brojevi su sada daleko, daleko veći”, rekao je Fajfer, izvršni direktor Instituta za aktuelne svjetske poslove u Vašingtonu. “Riječ je o mnogo ogorčenijem sukobu.”

Galeoti, autor izvještaja o izazovima demobilizacije, rekao je da ne vjeruje da će problemi povratnika dostići “intenzitet divljih devedesetih”.

“Ali, s obzirom na to da je sada proporcionalno stanovništvu mnogo više ‘Ukrajinaca’ nego što je bilo ‘Avganaca’, bojim se da bi moglo nastupiti vrijeme velikih nevolja”.

Prevod: N. B.

( Rojters )