Korpa jeftinija pet eura: Dvije godine kako "Vijesti" prate mjesečna kretanja cijena u marketima i na pijaci
Istraživanje pokazalo i da je u trgovinama zaustavljen negativan trend, odnosno da ne poskupljuju mjesec za mjesecom Na pijaci jedino banane koštaju koliko i 2023. godine, ostalo voće i povrće poskupjelo
Korpa namirnica sa ukupno petnaest proizvoda danas je za oko pet eura jeftinija nego 2023. godine, ali je povrće i voće na pijaci skuplje.
To je rezultat mjesečnog cjenovnog barometra “Vijesti”, kojim se upoređuju cijene namirnica istog proizvođača, identične vrste i gramaže, kako bi se dala prava slika mjesečnih promjena i kojim se već dvije godine prati kretanje cijena 15 proizvoda u podgoričkom malom, velikom marketu i na pijaci.
Tabla čokolade danas je 55 odsto skuplja u podgoričkom velikom marketu nego u istom mjesecu 2023. - 1,4 eura, umjesto tadašnjih 90 centi. S druge strane, kilogram piletine u istoj trgovini sada košta 66 odsto manje, pa ga treba platiti 6,5 eura, umjesto 10,8 eura.
Za svih 15 proizvoda ceh u velikom marketu košta 45,2 eura, što je oko pet eura manje u odnosu na 2023. godinu, kada je koštao 50,2 eura.
Razlika je slična i u slučaju male trgovine, u kojoj je ukupna cijena namirnica pretprošle godine bila 38,2, a sada 33,9 eura. Glavni razlog za razliku u cijenama danas i prije dvije godine jesu niže cijene piletine i teletine.
Izuzetak od pravila je pijaca, na kojoj su četiri vrste voća i povrća sada skuplje nego što su bile prije dvije godine.
Reporter je u markete i na pijacu išao jednom mjesečno od septembra 2023. i to sredinom mjeseca, kako bi popisao cijene, ispratio njihova kretanja i eventualna poskupljenja ili pad.
Prema podacima Monstata, avgustovske cijene su bile 0,5 odsto više nego u junu. Najveći uticaj na mjesečnu inflaciju imale su cijene povrća, smještaja, mesa, čvrstih goriva, voća i rente. U poređenju sa avgustom prošle godine, potrošačke cijene su prosječno 4,6 odsto više...
Skuplje banane i jabuke
U velikom marketu je u septembru prekinut i višemjesečni trend po kojem je kupovina svih praćenih proizvoda bila skuplja mjesec za mjesecom. Tako je septembar jeftiniji za 1,5 eura i kupovina svih artikala košta 45,2 eura, u odnosu na avgustovskih 46,7 eura.
Kilogram pilećeg filea je na akciji u velikom marketu, pa je jeftiniji 4,3 eura nego u istom mjesecu 2023. godine, odnosno košta 6,5 eura umjesto tadašnjih 10,8 eura. Povoljnija nego tada je i teletina, čija je cijena niža za euro, pa je treba platiti 14 umjesto 15 eura.
Na akciji je trenutno i mlijeko’, pa košta euro po litru, odnosno 15 centi manje nego u septembru 2023. godine. Oko 20 centi su povoljniji riblji štapići, dok toliko manje košta i toalet papir. Oko 20 centi manje košta i kilogram krastavaca, (90 centi umjesto 1,1 eura), dok 15 centi manje treba platiti i paradajz. Malo manje nego u devetom mjesecu 2023. godine košta i stiješnjena šunka.
S druge strane, u ovom marketu je danas skuplja čokolada, pa košta 50 centi više po tabli nego u istom mjesecu pretprošle godine. Prije dvije godine je za “Milku” trebalo izdvojiti 90 centi, dok je sada treba platiti 1,4 eura. Osim čokolade, 30 centi je skuplji i kaladont, dok 40 centi više treba dati za deterdžent za suđe. Taj artikal je koštao 2,5 eura, dok mu je trenutna cijena 2,9 eura.
Kilogram banana sada košta 30 centi više, odnosno 1,3 eura. Oko 20 centi su skuplje i jabuke...
Jeftiniji i mali marketi
Trend mjesečnih poskupljenja je i u septembru razbijen i u malom marketu, pa korpu proizvoda treba platiti 30 centi manje nego u avgustu. Konkretno, za namirnice treba izdvojiti 33,9 eura umjesto 34,2 eura, koliko su koštale u prošlom mjesecu.
I u ovom marketu je danas piletina četiri eura jeftinija nego prije dvije godine. Oko 20 centi manje sada treba dati za korpicu jaja, a isto toliko je jeftiniji i kaladont. Osim toga, po deset centi manje koštaju i deterdžent za suđe i šunka. Danas je i toalet papir povoljniji nego u septembru 2023. godine, i to za 30 centi. Nekada ga je trebalo platiti 2,8 a sada 2,5 eura.
Među voćem i povrćem, sada 50 centi manje košta krastavac, umjesto 1,7 eura za njega treba izdvojiti 1,2 eura, dok je paradajz povoljniji 20 centi po kilogramu.
U maloj trgovini blago su skuplji nego prije dvije godine mlijeko, jogurt i riblji štapići, dok je cijena čokolade 60 centi viša nego tada. Tako tablu čokolade trenutno treba platiti euro i po, umjesto 90 centi. Od voća i povrća, banane koštaju 30 centi više po kilogramu, pa ih treba platiti 1,6 umjesto 1,3 eura. U međuvremenu su poskupjele i jabuke, pa kilogram simbolično košta deset centi više.
Povoljnija mjesec za mjesecom je i pijaca, pa voće i povrće na istim tezgama sada treba platiti malo manje, odnosno 6,1 umjesto 6,4 eura, koliko je koštalo u avgustu.
Na pijaci jedino banane koštaju koliko i prije dvije godine, dok je ostalo voće i povrće skuplje. Najveća razlika je u slučaju paradajza, čiji kilogram sada plaćamo dva eura, dok je u istom mjesecu 2023. koštao euro i po. Oko 30 centi više nego tada plaćamo i za krastavac, dok jabuke treba platiti 20 centi više.
Čeka se nova akcija
U Crnoj Gori se od kraja aprila ove godine zvanično više ne primjenjuje nijedna od ranijih olakšica za građane, ni “Limitirane cijene”, niti ograničenje marži za osnovne životne namirnice. Vlada je najavila da planira primjenu novih mjera od sredine maja, ali one još nisu saopštene.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je krajem jula saopštio da je program podrške domaćoj proizvodnji zamijenio akciju “Limitirane cijene”, te da je njegova izjava o nastavku mjera za ograničenje marži u maju loše protumačena. Đeljošaj tvrdi da su se s Privrednom komorom i trgovcima dogovorili da se obilježe svi domaći proizvodi u Crnoj Gori i da im marketi obezbijede prostor na policama, da se ne odbijaju i da imaju limitiranu maržu.
“Nakon nekog perioda da analiziramo šta je bilo bolje. Imamo ovo, imali smo ‘Limitirane cijene’ i vidjećemo od septembra šta može biti bolje”, naglasio je Đeljošaj.
Vlada je početkom maja donijela Program za unapređenje konkurentnosti privrede od 3,5 miliona, koji je fokusiran na prehrambenu industriju, a Đeljošaj je tada kazao da još ne zna u kojem obliku će se nastaviti “limitirane cijene”...
Inflacija uglavnom stigla iznutra
Viceguverner Centralne banke Nikola Fabris je kazao da je inflacija u julu iznosila 4,5 odsto, da je to iznad poželjnog nivoa, kao i da je uzrokovana pretežno domaćim, pa inostranim uzrocima.
On je to kazao nedavno pred skupštinskim Odborom za ekonomiju, finansije i budžet tokom rasprave o izvještajima Centralne banke za 2022, 2023. i 2024. godinu
Fabris je istakao da bi trebalo razmotriti nastavak akcije “Stop inflaciji”, kao i analizirati da li kod trgovaca postoji korišćenje položaja na tržištu za prekomjerno povećavanje cijena.
Da li trgovci kartelski dogovaraju cijene i marže, od avgusta 2023. godine je istraživala i Agencija za zaštitu konkurencije. Iz Agencije su više puta do sada saopštili da na osnovu informacija koje su prikupili - nije bilo dokaza da veliki trgovački lanci u Crnoj Gori dogovaraju cijene.
Da su cijene u marketima visoke, potvrdilo je i nekoliko bojkota krajem januara i u februaru ove godine, kroz koje su građani iskazali nezadovoljstvo trenutnim radom najvećih trgovina. Prvi od ovih bojkota, 31. januara je marketima smanjio promet za 56 odsto, ali je svaki sljedeći imao sve manji odziv građana...
( Mirko Kotlaš )