Interesovanje za studije matematike opada, otvaranjem smjera Hemija žele da riješe problem nedostatka kadra
"Mislim da je glavni problem što djeca kad dođu kod nas ne znaju da uče sami i ne znaju da uče generalno. Uče napamet, ne trude se da razumiju pojmove i spoznaju objekte s kojima rade", kazao je za "Boje jutra" prodekan za nastavu i profesor matematike; Nešto bolja situacija je na novom studijskom programu Hemija koji je ove godine upisalo 20 studenata s odličnim uspjehom na papiru; Predsjednica Savjeta roditelja Crne Gore Milica Gogić istakla je da je njihovo istraživanje pokazalo da 65% roditelja pomaže djeci oko savladavanja gradiva od jedan do pet sati na nedeljnom nivou;
U obrazovnom sistemu trenutno je 240 nastavnika biologije, 220 hemije i 520 iz matematike, dok matematiku predaju i dva penzionera. Međutim ni to nije dovoljno i problem nedostatka kadra je i dalje aktuelan.
Interesovanje za studije matematike na PMF-u opada iz godine u godinu, kazao je gostujući u Bojama jutra TV Vijesti prodekan za nastavu i profesor matematike, Nikola Konatar, koji je istakao da su od 30 mjesta popunili tek 13, a da su prošle godine u roku studije završila tek dva studenta.
"Mislim da je glavni problem što djeca kad dođu kod nas ne znaju da uče sami i ne znaju da uče generalno. Uče napamet, ne trude se da razumiju pojmove i spoznaju objekte s kojima rade. Učenik nauči šablon za rješavanje zadataka i dođe na pismeni zadatak s tim šablonom, odradi i dobije visoku ocjenu. Onda dođemo u situaciju da se nešto malo promijeni, gdje on mora da spoji dva i dva da bi došao do tog šablonskog dijela i stane. On zna da postoji neki šablon, a šta iza tog šablona stoji ne zna i to je problem. Imali smo studente da dođu s peticom, a da ne znaju razlomke da sabiraju” istakao je Konatar.
On je kazao da se nada da će naredne studijske godine na PMF-u biti otvoren i nastavnički smjer za matematiku.
Nešto bolja situacija je na novom studijskom programu Hemija koji je ove godine upisalo 20 studenata s odličnim uspjehom na papiru. Rukovodilac programa, profesor Željko Jaćimović, istakao je da očekuje da će otvaranje smjera donekle riješiti problem nedostatka kadra, ali da nijesu htjeli da zatrpavaju tržište rada, već da studenti nakon završenih studija mogu odmah da nađu posao.
Studenti hemije se na trećoj godini opredjeljenju za nastavnički ili istraživački smjer.
"Nije bitno samo znati oblast nego umijeti prenijeti znanje. Hemija je egzaktna, prirodna nauka, a mi nemamo laboratorije u srednjim školama, 90% gradiva iz hemije koje stoji u udžbeniku može se eksperimentalno pokazati. Ono što sigurno vodi do uspjeha je laboratorijski rad. U današnjoj eri digitalnog svijeta gdje su djeca vizuelni tipovi i ne mogu čitati duge tekstove, laboratorija je jedino mjesto gdje im možete približiti prirodnu nauku. To je lijepo teorijski reći, eksperimentalno to znači ogromne finansije. Napraviti laboratorije, obezbijediti laboranta, neko treba da pripremi te rastvore, treba da se pripreme ogledi, voditi računa o bezbjednosti i zaštiti djece, ali po mom mišljenju to je jedini način” istakao je Jaćimović.
Predsjednica Savjeta roditelja Crne Gore Milica Gogić istakla je da je njihovo istraživanje pokazalo da 65% roditelja pomaže djeci oko savladavanja gradiva od jedan do pet sati na nedeljnom nivou, dok oni koji redovno plaćaju dodatnu nastavu mjesečno za to izdvajaju oko 100 eura.
"Čak i kada je evidentno da nastavnik ne radi posao kako treba, da nije dobar pedagog, da ni osnovne kriterijume pedagogije ne zadovoljava, roditeljima su vezane ruke. Dešavalo se da profesorica hemije toliko loše radi posao da godinama imaju problem, čak i negativan nalaz inspekcije nije pomogao da se ta nastavnica zamijeni. Možda i oni koji bi voljeli da uče s takvom nastavnicom nisu razvili ljubav prema hemiji. Oni su možda dobri hemičari i matematičari, ali su loši pedagozi” navela je Gogić.
( Majda Banda )