Borba za ideje ili opstanak u vlasti: Zašto BS sada traži da se Radovanu Karadžiću oduzme nagrada "Risto Ratković"

Inicijativa Bošnjačke stranke (BS) da se nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme književna nagrada “Risto Ratković”, taktički je potez te partije koji može da ima dvojako značenje - pokazivanje da su (ipak) dosljednji svojim idejama, ali i moguće opravdanje da ostanu dio vlasti u Bijelom Polju.

Tako građanski aktivista Stefan Đukić komentariše za “Vijesti” predlog stranke Ervina Ibrahimovića o kom će bjelopoljski parlamentarci odlučivati 2. oktobra.

S druge strane, poslanik BS-a Jasmin Ćorović nije direktno odgovorio na pitanje redakcije zašto je toj partiji trebalo toliko vremena da predloži da se Karadžiću oduzme nagrada.

On je "Vijestima" kazao da je BS predložio tu inicijativu “isključivo zato što je to dubokomoralna i jedino ispravna stvar”.

Karadžić je nagradu dobio 1993. godine u jeku rata u Bosni i Hercegovini (BiH). Nekadašnjeg prvog čovjeka bosanskohercegovačkog entiteta je, u martu 2016, Mehanizam za međunarodne krivične sudove (nasljednik Tribunala u Hagu) osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog ratnih zločina, uključujući i genocid u Srebrenici.

Javna ustanova “Ratkovićeve večeri poezije” je krajem avgusta uklonila Karadžićevo ime s liste dobitnika nagrade. Inicijativu za oduzimanje nagrade, toj instituciji je u junu podnijela grupa nevladinih organizacija (NVO) i aktivista, a dan kasnije BS je gotovo identičan predlog dostavio bjelopoljskoj Skupštini.

Partneri BS-a u državnoj vlasti u više navrata vršili su pritisak na tu stranku da prekine saradnju s Demokratskom partijom socijalista (DPS) u Bijelom Polju, s kojom od 2018. vrši vlast u tom gradu. Ulazak BS-a u Vladu Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) u ljeto 2024, bio je uslovljen obećanjem da će “raskrstiti” s DPS-om. Međutim, duže od godinu nakon rekonstrukcije izvršne vlasti, BS i dalje koalira s DPS-om u najvećoj sjevernoj opštini.

ĐUKIĆ: NEMA SLUČAJNOSTI

Stefan Đukić je rekao “Vijestima” da je interesantno što se inicijativa BS-a pokreće sada, s obzirom na to da je, podsjeća on, DPS od 2001. na vlasti u Bijelom Polju, a da je BS više puta koalirao s tom partijom.

“Dakle, momenat nije slučajno izabran, to je moglo da se desi mnogo ranije. Nesumnjivo je riječ o taktičkom potezu. Bošnjačka stranka je pod pritiskom da raskine koaliciju, jer je na državnom nivou s drugim partijama u vlasti. Tako da potez može biti dvojak”, ocijenio je on.

Objašnjava da, s jedne strane, to može biti pokazatelj da su u stranci Ervina Ibrahimovića “ipak dosljedni svojim idejama”, tj. da nisu “potpuno prešli na stranu” šefa parlamenta i Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića. Član žirija koji je Karadžiću dodijelio priznanje, bio je Mandićev savjetnik Želidrag Nikčević.

Sagovornik navodi da, s druge strane, ako koalicija “Za budućnost Crne Gore” (koju čine NSD i Demokratska narodna partija) bude “reagovala” na taj predlog, odnosno ako ga budu osporavali ili ako mu ne pruže podršku, BS onda može reći: “Eto, vidite, zato ne možemo raskinuti koaliciju (s DPS-om)”.

“... I tako sebi dati opravdanje zašto su i dalje na vlasti u Bijelom Polju. Ako reakcije ne bude, ostaje da se vidi kako će se plan razvijati”, poručuje Đukić.

Poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović tvrdio je u martu da je ta partija potpisala “separatni sporazum” s BS-om kojim bi se revidirao koalicioni aranžaman Ibrahimovićeve stranke i DPS-a u Bijelom Polju. Osim toga, pojedini predstavnici PES-a pominjali su i mogućnost vanrednih izbora u tom gradu zbog toga što BS i dalje sarađuje s DPS-om.

Prvi čovjek bjelopoljskog BS-a, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje s NVO Ernad Suljević, rekao je u maju da je za njih neprihvatljivo uslovljavanje državnih partnera. Međutim, Suljević je tada kazao da, ukoliko se vlast mijenja bez izbora, lokalna opozicija mora da ponudi nešto što bi građanima donijelo boljitak.

Partneri BS-a u državnoj vlasti u više navrata vršili su pritisak na tu stranku da prekine saradnju s DPS-om u Bijelom Polju, s kojom od 2018. vrši vlast u tom gradu. Ulazak BS-a u Vladu u ljeto 2024, bio je uslovljen obećanjem da će "raskrstiti" s DPS-om. Međutim, duže od godinu nakon rekonstrukcije izvršne vlasti, BS i dalje koalira s DPS-om u najvećoj sjevernoj opštini

“SVE SE POSMATRA KROZ GLASOVE”

Upitan zašto misli da je BS, uprkos tome što su dugogodišnji vršilac vlasti u najvećoj sjevernoj opštini, čekao do sada da traži oduzimanje nagrade Karadžiću, Đukić je odgovorio da je situacija ista kao i u pitanju rezolucije o genocidu u Srebrenici (BS je bio jedan od predlagača): “Ona se ne donosi zbog same Srebrenice, nego da bi se delegitimisao politički protivnik u trenutku kad je u usponu”.

“Tada su to uspjeli sa Srebrenicom, sada je situacija drugačija. Ne mislim da će proći, ali ostaje da se vidi. Suština nije pitanje vrijednosti, već političkog taktiziranja”, napominje sagovornik.

Na pitanje da li se ovakvim potezima potvrđuje teza da su slučajevi ratnih zločina i zločinaca trivijalizovani, tj. da se koriste samo kad neka partija ima koristi od toga, Đukić je odgovorio da se “može ići i korak dalje”.

“Apsolutno. Ne samo ratnih zločina i zločinaca, nego i samih formulacija - šta je ratni zločin, šta je genocid, šta je etničko čišćenje. Sve ima samo političku primjenu. To nije pitanje konkretnih stvari, nego svih mogućih stvari u Crnoj Gori”, konstatovao je on.

Đukić je istakao da se svaki pojam i vrijednost posmatra kroz to da li može donijeti glasove ili pomoći u političkom taktiziranju, dodajući da se to vidi i u odnosu prema saradnicima okupatora iz Drugog svjetskog rata.

“Suština je jedino u tome da li će to donijeti više glasova i više moći”, zaključio je sagovornik.

ĆOROVIĆ: JEDINA ISPRAVNA ODLUKA

Jasmin Ćorović tvrdi da uzrok poteza BS-a nisu “nikakve dnevnopolitičke kalkulacije, politički poeni, i aktuelni odnosi unutar koalicionih aranžmana, kako na lokalnom tako i na državnom nivou”.

“Smatramo da osoba osuđena za zločin genocida ne može imati bilo kakvo društveno ili drugo priznanje, ponajmanje pjesničko. Posebno ako se vrlo dobro zna da je ova nagrada Karadžiću dodijeljenja isključivo iz političkih razloga, a ne iz razloga umjetničke i pjesničke vrijednosti njegovih djela, koja više niko ne pamti niti vrednuje”, rekao je on “Vijestima”.

Kazao je da je Bijelo Polje grad multinacionalnog i multivjerskog sklada, te da je dodjela nagrade Karadžiću - nasrtaj na “takvo Bijelo Polje i takvu Crnu Goru”.

“Bilo je potrebno izmisliti neku pjesničku veličinu, ako je nema, kao što je Radovan Karadžić, i kroz nju afirmisati i promovisati ideologiju krvi i tla, ideologiju klanja drugog i drugačijeg, ideologiju ratova, razaranja i sveopšteg propadanja”, dodao je Ćorović.

Prema njegovim riječima, razularenom velikosrpskom nacionalizmu devedesetih godina nije odgovarala nikakva multikulturalna priča, ideja suživota, bratstva i jedinstva, pa je rađeno sve kako bi se ta svijest u narodu uništila, a stvorili uslovi za prihvatanje nazadnih, fašističkih vrijednosti koje su proklamovali ideolozi velike i homogene Srbije.

“Vrijeme je da se ta nepravda ispravi, isuviše dugo dozvoljavamo ovu mrlju koja je nanijeta Bijelom Polju. Bijelo Polje i Crna Gora moraju opstati jedino kao multinacionalni i multivjerski grad i država. Grad koji baštini vrijednost različitosti i sloge, interkulturalizma i zajedništva. Upravo za takve vrijednosti se zalaže BS”, rekao je poslanik te stranke.

Ćorović je ponovio da je to dubokomoralna i jedina ispravna odluka, koja se tiče “temeljnih i suštinskih vrijednosti”, te da će na sjednici bjelopoljskog parlamenta predstavnici svih partija imati mogućnost da se izjasne, “ne samo o oduzimanju nagrade”, nego i za šta se zalažu.

Ocijenio je i da je oduzimanje priznanja Karadžiću način da se sačuva nagrada “Risto Ratković”.

“Upravo zbog te činjenice da je nagrada data Karadžiću, danas brojni Bjelopoljci, ali i ostali ne žele da prisustvuju ovom kulturnom događaju. Brojni pisci ne učestvuju u takmičenju, a mnogi su nagradu odbili ili vratili samo zato što nisu pristajali da je dijele s onim ko je počinio genocid”, kazao je Ćorović, konstatujući da je pitanje oduzimanja priznanja Karadžiću - “prije svega pitanje ljudskosti, zdravog razuma i pobjede života nad smrću, pobjede pravde nad nepravdom”.

( Balša Rudović, Željka Vučinić )