Kako „dišu“ mladi na jugoistoku Evrope?

Njemačka Fondacija Fridrih Ebert (FES) bliska Socijaldemokratskoj partiji Njemačke (SPD), veoma je prisutna u regionu jugoistočne Evrope, sa kancelarijama u svim značajnijim urbanim centrima. U svom sjedištu u Berlinu FES je ove sedmice predstavila novu studiju o mladima uzrasta od 14 do 29 godina - iz Albanije,Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Slovenije, Grčke i Turske.

Studija ispituje kako mladi u jugoistočnoj Evropi doživljavaju društveni napredak i sopstvenu budućnost. Upoređivanjem podataka iz dvanaest zemalja, nastoji se, kako se navodi u uvodu studije, podstaći informisana rasprava o stavovima mladih prema politici, demokratiji i društvenim vrijednostima u kontekstu njihovih životnih okolnosti.

Posljednja studija FES-a, zasnovana na reprezentativnom istraživanju javnog mnjenja, urađena je 2018. Svijet se znatno promijenio od tada do 2024. kada je sprovedena ova nova studija: pandemija koronavirusa, ruska agresija na Ukrajinu i promijenjena geopolitička situacija usljed povratka Donalda Trampa na vlast.

Istraživanje je sprovedeno prije početka studentskih protesta u Srbiji, kao i produbljenja krize u Bosni i Hercegovini.

Porast strahova kod mladih jugoistočnoj evropi

Među mladima u svih 12 zemalja primjećen je izražen porast strahova u mnogim oblastima: strah od migranata, strah od kriminala, strah od rata, strah od bolesti... što jasno oslikava koliko se svijet promijenio od posljednjeg istraživanja.

Na vrhu liste zabrinutosti nalazi se i odlazak kvalifikovane radne snage. Ali - mladi su zabrinuti i zbog priliva strane radne snage.

Još jedna kontradikcija odnosi se na povratnike — mlade sa radnim ili obrazovnim iskustvom u inostranstvu.

Ovi povratnici, bez jasnog objašnjenja u studiji, pokazuju manje demokratske tendencije od onih koji nisu emigrirali.

Elena Avramoska iz bečke kancelarije FES-a, koja je koordinisala sprovođenje istraživanja za DW kaže da studija ne daje odgovor na pitanje zašto su povratnici manje demokratski nastrojeni. „Možda je u pitanju subjektivni osjećaj kako su bili primljeni u zemljama u kojima su boravili, osjećaj da se nisu integrisali ili da nisu bili prihvaćeni", kaže Avramoska.

Opada oduševljenje Evropskom unijom

Zajednička briga mladih u ovom dijelu Evrope, kako pokazuje studija, jeste raširena korupcija u društvima u kojima žive — i tu se nije mnogo toga promijenilo od prethodnog istraživanja.

Studija pokazuje i da je oduševljenje Evropskom unijom znatno veće među mladima u zemljama koje nisu članice EU, nego u članicama. U poređenju sa prethodnom studijom, entuzijazam opada, a na visokom nivou je samo na Kosovu i u Albaniji.

Odnos prema vjeri je generalno oslabio u poređenju sa prethodnim istraživanjem, uz izuzetke poput Bosne i Hercegovine, gdje je 43 odsto ispitanih izjavilo da „barem jednom mjesečno" prisustvuje nekom vjerskom obredu.

U Hrvatskoj se ta vrijednost gotovo prepolovila u odnosu na 2018. godinu — sada svega 25 odsto mladih barem jednom mjesečno ide na vjerski obred. Važno je znati kako dišu budući učesnici izbornih procesa

Predstavljajući studiju Elena Avramoska, izjavila je da je ona važna za „trenutno razumijevanje društvenih i političkih stavova mladih", ali i značajna zbog „širih implikacija tih nalaza na javne politike, sa ciljem informisanja i unapređenja političkih rasprava širom regiona".

Drugim riječima, važno je znati „kako dišu" budući aktivni i pasivni učesnici izbornih procesa. Ova studija je dio dubljih analiza koje se bave svakom od 12 zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Predstavljanje studije u jednom trenutku se pretvorilo u zanimljivu raspravu o ulozi Njemačke u procesima na Zapadnom Balkanu. U raspravi su učestvovali i poslanici Bundestaga iz redova SPDa - Adis Ahmetović i Jasmina Hostert, oboje političari porijeklom iz BiH.

Hostert je zaključila da je lokalnim političarima lakše da iznova igraju na kartu nacionalizma, jer je to jednostavnije nego da se uhvate u koštac sa stvarnim problemima koji bi vodili ka boljem položaju mladih - između ostalog, ka poboljšanju zaposlenosti i smanjenju broja tzv. prekarnih radnih mjesta, što, prema studiji, spada u najveće brige mladih u regionu.

Ahmetović: Pogrešna njemačka strategija - i odnos prema Vučiću

Ahmetović, kao portparol za spoljnopolitička pitanja poslaničkog kluba SPD-a, trezveno je zaključio da povjerenje u EU u regionu opada, što je vidljivo i iz ovog istraživanja o mladima. „Najveće pitanje je kako vratiti povjerenje u proces evropskih integracija", rekao je Ahmetović.

On je ocijenio da je dosadašnja strategija Njemačke u regionu propala, prije svega zbog pogrešnog insistiranja na tome da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić garant stabilnosti u regionu - što se pokazalo kao pogrešno, najkasnije od studentskih protesta i Vučićevog posljednjeg udvaranja Vladimiru Putinu.

( Deutsche Welle )