Adžić: Crna Gora u ovom trenutku nije bezbjedna država

Crna Gora je u ovom momentu daleko od bezbjedne države, ali, ukoliko postoji politička volja, kao i saradnja sa domaćim i inostranim institucijama, za nekoliko mjeseci može se doći do zadovoljavajuće situacije.

To je ocijenio bivši ministar unutrašnjih poslova i funkcioner Građanskog pokreta URA Filip Adžić, tokom predavanja na 18. REACT Forumu za mlade u organizaciji „ALFA centra“, koji se održava na Žabljaku.

"Ukoliko imamo političku volju i institucije stanu iza policije, vojske, tužilaštva, sudstva, kao i saradnju sa Europolom i drugim organizacijama, onda se vrlo lako možemo obračunati sa svim kriminalnim strukturama i iz tog „rata“ država će lako izaći kao pobjednik. Pitanje je samo da li to želi", kazao je Adžić.

On je, govoreći o bezbjednosnoj situaciji do 2020. godine, istakao da su kriminalne strukture bile involvirane u sve institucije, kao i da je sistemski rađeno na uništavanju policije i bezbjednosti građana, kako bi kriminalne organizacije mogle slobodno da djeluju.

Situacija se, prema njegovim riječima, promijenila 2020. godine, a dvije stvari su bile ključne za uspjeh – Zakon o državnom tužilaštvu koji je donesen, kao i ponovno uspostavljanje saradnje sa Europolom.

„Najvećim svojim uspjehom smatram to što smo za godinu i osam mjeseci imali nula ubistava među članovima kriminalnih grupa, preko 200 procesuiranih članova kriminalnih grupa, na stotine pokrenutih postupaka“, rekao je Adžić.

On je, kako je saopšteno iz ALFA centra, kazao da je situacija u državi bila mnogo bolja nego danas.

„Primjera radi, uklonili smo zaštitne ograde oko svih institucija, a danas one ponovo stoje. Nažalost, danas imamo ubistva na plažama, prometnim ulicama, skverovima“, istakao je Adžić.

Odgovarajući na pitanje učesnika Foruma kakvi su odnosi Crne Gore sa susjednim državama, Adžić je kazao da je „prokletstvo Balkana i našeg mentaliteta“ da smo uvijek spremni jedni drugima da pomognemo u nevolji, ali ne i kada nam ide dobro, i čim neko iz okruženja shvati da je Crna Gora najviše odmakla u procesu pristupanja EU onda nastaje problem i želi se stvoriti politička nestabilnost kako bi taj proces bio usporen.

Savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić kazao je da je politika proširenja sada geostrateški imperativ, a da bi rna Gora mogla da bude uspješna priča i za Evropsku uniju (EU) i za region.

On smatra da Crna Gora još nije ostvarila sve svoje potencijale, navodeći da vjeruje da će sva poglavlja biti zatvorena do kraja naredne godine, kako bi Crna Gora 2028. godine postala članica EU.

„To je istorijska prilika koju moramo iskoristiti, jer nikad povoljniji geopolitički kontekst nijesmo imali od početka pregovora za realizaciju našeg cilja. Sve političke partije u Crnoj Gori su okupljene oko tog cilja, a potrebna je politička stabilnost u zemlji. Jasno definisanie obaveze i agenda bi trebalo da budu naša linija vodilja“, poručio je Radonjić.

On je podsjetio da su od 2012. godine, kada je Crna Gora zvanično otpočela pregovore sa EU, u svijetu bile različite krize koje su usporile politiku proširenja.

Radonjić smatra da sva neriješena pitanja sa susjedima treba riješiti kroz bilateralnu saradnju, a ne u sklopu priče oko politike proširenja EU, kao i da donošenjem pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala moramo pokazati da sistem u Crnoj Gori funkcioniše.

Politikolog i naučni saradnik iz Beograda, Boban Stojanović, govoreći o političkoj situaciji u Srbiji, kazao je da to nije ista država kao prije godinu i da su je studenti napravili drugačijom jer su probudili narod.

„Studenti su Vučiću „oteli“ sve – identitet i simbole, teme koje se odnose na korupciju i patriotizam, nadu u bolji život i srećne ljude. Oni su uradili najbolju kampanju kako se mijenja svijest ljudi koja je ikada urađena u svijetu“, kazao je Stojanović.

Prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije za devet mjeseci u toj državi organizovana su 23.373 okupljanja i skoro 12 hiljada blokada – dnevno 86 okupljanja i 44 blokade.

„Studentske šetnje su promijenile zemlju. Nema više izbora sa unaprijed poznatim rezultatom. Studenti su probudili zemlju“, rekao je Stojanović.

Službenica za politike ljudskih prava i vladavinu prava Delegacije EU u Crnoj Gori, Frederika Vinšman, kazala je da je Crne Gore u poslednje dvije godine postigla impresivan napredak i smatra se vodećim kandidatom među kandidatima Zapadnog Balkana.

„Međutim, i dalje se suočava sa izazovima u potpunom sprovođenju reformi u oblastima kao što su nezavisnost pravosuđa, sloboda medija i borba protiv organizovanog kriminala“, istakla je Vinšman.

Ona je kazala da put ka EU nije lak i da se Zapadni Balkan suočava sa značajnim izazovima poput političke nestabilnosti i problema upravljanja, ekonomskim teškoćama, regionalnim sporovima i istorijskim tenzijama.

„Za Zapadni Balkan, region sa složenom istorijom obilježenom sukobima i političkom nestabilnošću, perspektiva pridruživanja EU nudi nadu u bolju budućnost. Pregovori o pristupanju EU su više od samog političkog procesa - oni predstavljaju put ka stabilnosti, miru i mogućnostima za Zapadni Balkan“, kazala je Vinšman.

Prema njenim riječima, promjena ne dolazi samo od vlada ili institucija, već od ljudi, posebno mladih koji moraju biti aktivni, jer uz njihovo učešće evropski san može postati trajna stvarnost.

Poslanica Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić Lalović smatra da je na mladima da kreiraju zdrav ambijent u kome su različitosti normalne i predstavljaju bogatstvo društva i države.

Govoreći o ženama u politici, ona je istakla da pitanje kvota neminovno povlači pitanje – da li je riječ o brojkama ili stvarnoj uključenosti žena u politički život, imajući u vidu da je od 2010. godine mali broj žena bio na važnim položajima ili predvodio izborne liste.

Bojanić Lalović smatra da žene treba podsticati da se bave politikom, jer su one te koje nameću važne teme koje se tiču kvaliteta života, a da je njihovo uključivanje u politički život korisno za demokratsko društvo.

„Politika nije hobi, već je u ovom vremenu nužnost. Ako želite da mijenjate stvari morate biti politički pismeni i kreirati okruženje po mjeri svih. Politika je sredstvo da svijet učinite boljim, a postaje prljava onog trenutka kada je koristite kao sredstvo za lične interese“, poručila je Bojanić Lalović.

Odgovarajući na pitanje učesnika zbog čega izostaje solidarnost među olitičarkama pa reaguju samo kada je meta napada političarka koja pripada njihovoj partiji, Bojanić Lalović je odgovorila da politika ne smije da ograniči ljudske kvalitete, a humanost je kvalitet koji je iznad svega.

„Morate se uzdići iznad politike i reagovati kada je ugroženo ljudsko biće. Tu smo posrnuli i kada je riječ o etici i o moralu i zbog toga ta podrška i ženska solidarnost izostaje. Na tome treba raditi, ali prije svega treba raditi na sebi“, istakla je Bojanić Lalović.

Trodnevni forum, na kome učestvuje oko 60 mladih iz zemlje i regiona, završava se 26. septembra, a za predavanja su zaduženi državni zvaničnici, političari, stručnjaci.

Partneri ovogodišnjeg REACT-a su Ministarstvo evropskih poslova i Opština Žabljak.

( Mina )