Menesland: Biće još novih uvida u Njegošev književni rad
Na Njegoševim danima predstavljena knjiga “Magična Crna Gora u očima stranaca” norveškog autora Svejna Meneslanda, koji za “Vijesti” kaže da bi ova manifestacija trebalo da postane platforma za šire proučavanje Crne Gore i njene kulture
Promocija knjige “Magična Crna Gora u očima stranaca” norveškog autora Svejna Meneslanda, akademika i člana Naučnog savjeta Njegoševih dana održana je u utorak veče u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, okviru tradicionalne naučne manifestacije posvećene djelu Petra II Petrovića Njegoša.
Profesorica na Filološkom fakultetu Rajka Glušica kazala je da sam naslov knjige jasno otkriva stav autora prema Crnoj Gori.
“Krećem u priču o Svejnovoj knjizi od naslova: ‘Magična Crna Gora u očima stranaca’. Iz tog naslova, posebnu pažnju obraćam na ovo magična. Dakle, uz Crnu Goru ide atribut magična. Magično označava nešto izuzetno, čarobno, neodoljivo, predivno, privlačno, nevjerovatno, neobično, a potiče od grčke riječi za magiju. Autor knjige, vođen vlastitim doživljajima naše domovine i doživljajima brojnih stranaca, Crnu Goru naziva magičnom i time jasno pokazuje svoj stav i odnos prema ovom parčetu planete, njenoj istoriji i ljudima”, kazala je Glušica.
Profesor na Univerzitetu Adama Mickjeviča u Poljskoj Boguslav Zjelinjski naglasio je da knjiga ima poseban značaj zbog velikog broja istorijskih fotografija i ilustracija koje prikazuju Crnu Goru na način koji je jedinstven vizuelnom mediju.
“Vizuelni jezik koji autor koristi predstavlja najširi, najuniverzalniji semantički kod čiji je značaj porastao ne samo zbog dobro poznatog fenomena krize jezičke komunikacije već i zbog potrebe za autentičnim, neposredovanom komunikacijom u objektivnom elementu jezika. U određenim aspektima slika ima superiornost u odnosu na jezik koji je spekulativni medium, dok slika aktivira mogućnost individualnog izražavanja i otvara unutrašnje bogatstvo individualne interpretacije”, kazao je Zjelinjski.
Akademik Dragan Vukčević podsjetio je prisutne da knjiga ne predstavlja idealizaciju Crne Gore, već prikaz zasnovan na činjenicama i opažanjima drugih naroda.
“Ono što ne bismo smjeli da zaboravimo, ovo nije romantičarska priča o Crnoj Gori. Ovo je priča o Crnoj Gori zasnovana na faktima i činjenicama koje su drugi iznijeli onda. Dakle, ovo nije velika pohvala Crnoj Gori u smislu zanemarivanja i onih strana sa kojima nismo uvijek načisto, da li je dobro što smo ih imali ili bi bolje bilo da ih nismo posjedovali”, kazao je Vukčević.
Menesland je za “Vijesti” istakao da bi Njegoševi dani trebalo da postanu platforma za šire proučavanje Crne Gore i crnogorske kulture, što se može ostvariti kroz međunarodnu saradnju.
“Mislim da bi to mogla da bude saradnja Filološkog fakulteta i drugih fakulteta - za istoriju, društvene nauke. Da bude ne samo jezik i literatura, već i opšta istorija, kultura, etnologija Crne Gore kao glavne teme uz jezik i literaturu. Da to bude međunarodni forum za izučavanje Crne Gore”, kazao je on.
Autor knjige “Magična Crna Gora u očima stranaca” naglasio je da je Crna Gora posebno zanimljiva ne samo za slavistiku, već i za širu naučnu zajednicu.
“Crna Gora je izuzetno zanimljiva zemlja. Ima pitanja od opšteg interesa što se tiče suživota ljudi sa raznim jezicima i kulturama. Pripada i Mediteranu i Balkanu. Ima puno takvih pitanja, i iz istorije pitanja koja nisu riješena. Zato mislim da bi forum, platforma gdje bi montenegrinologija bila u centru pažnje, bio izuzetno zanimljiv”, dodao je Menesland odgovarajući na pitanja “Vijesti.
On je naveo da se o Crnoj Gori u inostranstvu i dalje zna veoma malo.
“Stranci još uvijek malo znaju o Crnoj Gori, to je glavni problem. Dok je postojala Jugoslavija, Crna Gora kao da nije postojala. Ja sam bio turistički vodič u Budvi i ljudi koji su dolazili nisu znali da je Crna Gora poseban entitet, da je bila država i kraljevina. I još uvijek je Crna Gora vrlo malo poznata u svijetu, tako da ne znam da li postoji posebna slika ili shvatanje o Crnoj Gori u očima stranaca”, kazao je on.
Na kraju je naglasio da će njegošologija ostati otvoreno polje za istraživanja.
“Još ima, naravno, pitanja koja nisu obrađena. Mislim da će se njegošologija nastaviti, da će biti novih uvida u Njegošev književni rad. Taj uvid se stalno mijenja, tako da će uvijek biti dovoljno materijala za izučavanje”, poručio je Menesland.
Nesloga lingvista čini crnogorski jezik nevidljivim u svijetu
Menesland je posebno izdvojio problem književnog jezika, uporediv sa iskustvom njegove rodne Norveške, ali i jedinstvenu vezu koju Crna Gora čini između Balkana i Mediterana.
“Veoma je zanimljivo pitanje jezika, što je teško ispoljeno kod vas. Kako u jednoj zemlji imate razna shvatanja u književnom jeziku. Imamo slične situacije u mnogim zemljama. U Norveškoj smo godinama vodili borbe oko književnog jezika. Crna Gora pruža i taj spoj jezika i kulture između Mediterana i Balkana”, kazao je on.
Menesland je izrazio žaljenje što crnogorski jezik i kultura nijesu dovoljno zastupljeni u međunarodnim slavističkim krugovima, što je, kako smatra, posljedica i nesloge među lokalnim lingvistima.
“Crnogorski slavisti ne učestvuju u međunarodnoj komisiji slavista. Jer ovdje su lingvisti podijeljeni, nisu složni, ne postoji jedna komisija za crnogorski jezik. Tako da crnogorski jezik kao da ne postoji u međunarodnim organizacijama i forumima”, istakao je Menesland.
( Pavle Savović )